╨╧рб▒с>■  >@■   =                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                ье┴7 Ё┐|=bjbjUU 2H7|7|╛      l■■■■■■■bbbb n ╢ЦЦЦЦЦЦЦЦl n n n n n n $╟ ч ^Т 9■ЦЦЦЦЦТ ┬■■ЦЦ╦ ┬┬┬ЦH■Ц■Цl ┬Цl ┬Ц┬X ■■X ЦК рч╝ ║─Pb▐фX X с 0 X E ┬E X ┬■■■■┘Prof. dr. sc. uro Huber 27. o~ujka 2001. Zavod za biologiju 16. travnja 2001. Veterinarski fakultet 06. svibnja 2001. Heinzelova 55 10000 Zagreb Tel. 2390-141, Fax. 244-1390 E-mail: huber@vef.hr Stan: Slavka Kolara 45b 10410 Velika Gorica (Tel. 6218-345) Za "LOVSTVO" (za Hrvatski lova ki savez) 4. LOVNO GOSPODARENJE 4. 2. Osnovne mjere gospodarenja s divlja i Istra~ivanje medvjeda u Hrvatskoj Moderne metode istra~ivanja divljih ~ivotinja, pa tako i medvjeda, putem radiotelemetrije otkrivene su i primijenjene u 1960-tim godinama u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. U Europi je prvi projekt telemetrijskog istra~ivanja medvjeda bio tijekom 1970-tih u sjevernoj Italiji (Trento) gdje su bile obilje~ene dvije jedinke. Naa projekt u Hrvatskoj je zapo eo 1981. i tako je bio drugi u Europi. Ovdje prikazujemo sa~etak dijela prikupljenih rezultata. Medvjedi su hvatani zamkom za nogu od eli nog u~eta aktiviranom nagaznom oprugom. Mamljeni su klaoni kim otpatcima ili ~ivotinjskim leainama. Uhvaeni medvjedi su omamljivani ketamin i ksilazin hidrokloridom pomou injekcione puake ili puhaljke. Obilje~avani su uanim markicama i ogrlicom s radio-odaailja em (Slike 14, 15 i 16)). Rudimentarni prvi predkutnjak je vaen za odreivanje dobi (Slika 17). Polo~aji radio-obilje~enih medvjeda su odreivani trigonometrijski s tla ili iz aviona (Slika 19). Veli ina prostora kretanja medvjeda prora unavana je metodom konveksnog poligona U ukupno 4.256 noi klopki uspjela su 34 hvatanja medvjeda od kojih su 3 bila ponovna hvatanja, a 5 uhvaenih medvjeda nije obilje~eno radio-odaailja ima. Ukupno je obilje~eno i praeno 26 medvjeda: 14 na Plitvicama i 12 na Risnjaku. Samo 6 od 26 praenih medvjeda su bile ~enke, i to 1 od 14 na Plitvicama, a 5 od 12 na Risnjaku. Petnaest medvjeda su bili odrasli, a 11 mladi, uz prosje nu dob od 4,7 godina (raspon 1 - 13) u vrijeme hvatanja. Nije bilo zna ajne razlike dobi meu spolovima. U 5 smo slu ajeva pratili porodi nu grupu medvjeda. Dva medvjedia su bili godianjaci u druatvu svojih majki i brae. Jedna medvjedica je rodila najmanje jednog, a druga tri medvjedia za vrijeme dok su bile praene. Jedna medvjedica je vodila 2 medvjedia godianjaka kad je obilje~ena. Obilje~en je i jedan 6-mjese ni medvjedi bez majke koji je sam pre~ivio najmanje 15 mjeseci koliko je bio praen. Srednja masa odraslih ~enki bila je 103 kg, a mu~jaka 153 kg. Polo~aji obilje~enih medvjeda odreeni su 517 puta, od toga 487 puta u razli itim danima. }enke su praene prosje no po 712 dana, a mu~jaci 250 dana. Svaka od 6 ~enki praena je preko jedne godine (raspon: 561 - 914 dana), dok su samo 2 od 23 ogrlice smjeatene na mu~jake (uklju ujui i 3 ponovna hvatanja) trajale preko 1 godine; 14 ogrlica su skinuli sami medvjedi, 5 odaailja a je prestalo raditi, a 2 medvjeda su ubijena. Polo~aj svake ~enke odreen je prosje no 39 (raspon: 6 - 130), a mu~jaka 13 (raspon: 1 - 86) puta. Samo 58% od 434 dnevnih tra~enja muakih medvjeda je bilo uspjeano, dok su ~enke pronaene u 71% od 333 dnevnih tra~enja. Samo za 3 of 14 obilje~enih medvjeda na Plitvi kim jezerima nije zabilje~eno da su izlazili iz parka. Polo~aji ta 3 medvjeda odreeni su, meutim, samo po nekoliko puta. Ostalih 11 medvjeda naeno je do 11.3 km (prosjek najveih udaljenosti = 4.7 km) izvan granice parka. Pribli~no jedna polovina (145 od 303) svih polo~aja medvjeda bilo je izvan parka. Ukupno poznato podru je koje je koristilo svih 14 medvjeda bilo je 736 km2. Samo 2 od 7 medvjeda koji su praeni preko zime brlo~ilo je unutar Nacionalnog parka Plitvi ka jezera. Jedna mlada ~enka preala je granicu parka najmanje 25 puta tijekom 16 mjeseci. Svih 8 medvjeda s podru ja Risnjaka koji su bili obilje~eni unutar nacionalnog parka prelazilo je njegove granice, i to do 25.6 km (prosjek = 10.4 km). Ti medvjedi nala~eni su izvan parka 62% vremena (86 od 139 polo~aja). Ipak, 4 od 6 brloga medvjeda obilje~enih u Nacionalnom parku Risnjak bilo je unutar parka. Najvea podru ja koja su koristili pojedini medvjedi su bila 224 km2 u 1.330 dana za petogodianjeg mu~jaka i 147 km2 u 840 dana za trogodianju ~enku. Veli ina koriatenih podru ja postupno se poveavala s porastom broja utvrenih polo~aja, iako se stupanj porasta u ~enki usporavao nakon oko 40 polo~aja. Prosje no godianje podru je kretanja u 4 muake medvjee godine bilo je 128 km2, a 5 ~enskih medvjeih godina 58 km2. Nije bilo zna ajnih razlika u veli inama podru ja kretanja u proljee, ljeto i jesen. Prosje no zimsko podru je je bilo zna ajno manje od onih u drugim godianjim dobima. Prosjek za zimu je bio 4 km2 (raspon: 0 - 18), a za ostala doba 28 km2 (raspon: 1 - 102). Proljetna i ljetna kretanja mu~jaka bila su bitno vea nego od ~enki, i to proljee: 81 prema 18 km2, a ljeto: 34 prema 11 km2. Utvreno je ukupno 143 pravolinijskih udaljenosti meu dnevnim polo~ajima. Raspon je bio 0.2 do 8.5 km, a median 1.5 km. `ezdeset i sedam posto (n = 95) dnevnih kretanja je bilo ispod 2 km, a samo 2% (n = 3) je bilo preko 7 km. Kretanja preko 7 km zabilje~ana su samo u mu~jaka, meutim, ukupne razlike dnevnih kretanja mu~jaka i ~enki nisu bile zna ajne. Obilje~eni medvjedi nisu pokazivali teritorijalno ponaaanje. Medvjedi na Plitvicama su dijelili svoj, nama poznati, prostor sa 2 do 11 (prosjek = 7.7) poznatih prostora drugih obilje~enih jedinki. U podru ju Risnjaka su se kretanja svih 8 medvjeda obilje~enih unutar parka preklapala. Literatura Giles, R. H. (urednik) (1971): Wildlife managemnet techniques. The wildlife society, Washington D. C. Odum, E. P. (1971): Fundamentals of ecology. W. B. Saunders company. Philadelphia, London, Toronto. Postlethwait, J. H., J. L. Hopson (1989): The nature of life. McGraw-Hill publishing company, New York Moen, A. N. (1973) Wildlife ecology. W. H. Freeman and company, San Francisco. Huber, ., Ehrlich, I. i Jer i, J. 1979. Opasnost antropogenih utjecaja na podru ju Nacionalnog parka Plitvi ka jezera za ekoloaku ravnote~u endohelmintskih populacija. Veterinarski glasnik. 33: 295-296. 1979. Ehrlich, I., Jer i, J., Huber, . i Brnek-Kosti, A. 1979. Faktori koji pogoduju airenju ehinokokoze meu divljim i domaim sisavcima na podru ju Nacionalnog parka Plitvi ka jezera. Veterinarska stanica. 9: 103-105. Huber, . i Ehlich, I. 1981. Ekoloaki aspekti regulacije stabilnosti sistema nosilac - parazit. Veterinarski arhiv. 51 (Suppl.): 66-69. Huber, . 1982. Djelovanje nekih parazita na nespecifi ne nosioce kao ograni avajui faktor za useljavanje novih vrsta divlja i. Veterinarska stanica. 13: 35-38. Huber, . i `tahan, }. 1983. Helmintofauna nekih vrsta divlja i Samoborskog gorja: ekoloaki odnosi. Veterinarska stanica. 14: 23-27. Mu~ini, J., Marinculi, A. i Huber, . 1984. O biologiji i ekologiji gradskog goluba, Columba livia domestica, na podru ju grada Zagreba. Ekologija. 19: 73-84. Bristol, J. R., Mayberry, L. F., Huber, . and Ehrlich, I. 1984. Endoparasite fauna of trout in the Plitvice Lakes National Park. Veterinarski arhiv. 54: 5-11. Poljak, A., Huber, . i Greguri, J. 1990. Procjena veli ine populacije gradskog goluba (Columba livia) u Zagrebu. Larus. 41-42: 141-150. Huber, ., Kusak, J., Kova i, D., Frkovi, A., Radovi, J., `tahan, }. 1999. Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj. Dr~avna uprava za zaatitu prirode i okoliaa, Zagreb, pp. 76. uro Huber 8Ў<46в#д#$$&&`&b&Є'Ї'F(H(6)8)j)p)Т1T=|=·ўїЄЄЄЄЄЄЄЄЄЁ\БEH5БCJ 5БCJ\Б\░ &@zд░╘№8prЮЎ°<┬ R╬▄ж #f&···········їээїїїээфф▀▀▀▀▀d ■Д╨d ■`Д╨$dha$dhd |=■f&8,t.v.x.z.Р.Т.^/&0Ї0Т183ъ4·5>7H8К9╩:▐;T=V=X=Z=z=··їїїєёчччч┌┌┌┌┌┌┌┌┌ёёё╤Д╨dh`Д╨ Д╨Д0¤d ^Д╨`Д0¤ Д╨Д0¤^Д╨`Д0¤dhd ■z=|=¤0&P1Р╠░Г. ░╚A!░К"░К#РК$Р4%░░n░ Р─ i8@ё 8 NormalCJ_HaJmHsHtH<A@Є б< Default Paragraph FontT■oё ЄT Nabrajanje u radudh5БCJ_HmHsHtH ╛H    .XЕУа╜╥╪ъ■89O{Юaйg ю SН3:;<=HIпz╔Ьu¤Я$┼eяклмн╜└Ъ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААШ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0ААЪ@0АА 0|=f&z=|= "#|=!■ 89{|abйк( ) g h ю я Ы Э STНО╥╙ 14·№$&ЬЮ():=HI()к▓╜└-.WXДЕТУЯа╝╜╤╥╫╪щъ¤■ 79NOz|ЭЮ`bикf h э я RTМО249=GIопyz╚╔ЫЬtu№¤ЮЯ#$─┼deюяй▓╝└   Djuro Huber;E:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\LOVSTVO istra~ivanje medvjeda.doc╝└ @А{{╠6╚.{{4╛ррр(р0  Unknown            GРЗ: Times New Roman5РАSymbol3&Р З: Arial#ёИЁ─й└╠К&┴╠К&(│ 2!ЁККKfВАr02ГQЁ@  Prof Djuro Huber Djuro Huber■  рЕЯЄ∙OhлС+'│┘0tРШи┤╚╘рЇ  0 < HT\dlтProffrof Djuro Huberjurjur Normal.dot Djuro Huber1urMicrosoft Word 9.0@F├#@■ ║─@V┴г ║─(│■  ╒═╒Ь.УЧ+,∙о0ь hp|ДМФ Ьдм┤ ╝ ═тVFr2 а Prof Title  !"#$■   &'()*+,■   ./01234■   6789:;<■   ¤   ?■   ■   ■                                                                                                                                                                                                                                                           Root Entry         └Fрч╝ ║─AА1Table            %WordDocument        2HSummaryInformation(    -DocumentSummaryInformation8            5CompObj    jObjectPool            рч╝ ║─рч╝ ║─            ■                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           ■       └FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8Ї9▓q