ࡱ>   7 zbjbjUU +R7|7|tl,,,,,,,@***8+,F+d@Ј,-"------xxxx=QxLL$` z },----- g,,--ggg-/,-,-xg-xgg>ll,,l-, ugoPl@'*\ llT 0Јlglg@@,,,,Prof. dr. sc. uro Huber 11. kolovoza 2000. Zavod za biologiju Veterinarski fakultet Heinzelova 55 10000 Zagreb Tel. 2390-141, Fax. 244-1390 E-mail: huber@vef.hr Stan: Slavka Kolara 45b 10410 Velika Gorica (Tel. 6249-388) Za "LOVA KI PRIRU NIK" SMEI MEDVJED Latinsko ime: Ursus arctos, Linnaeus, 1758 Klasifikacija i porijeklo Medvjed koji ~ivi u Hrvatskoj je sisavac iz reda zvijeri (Carnivora), porodice medvjeda (Ursidae), roda medvjed (Ursus) i vrsta smei medvjed (Ursus arctos) (Slika 1). Danas u svijetu ~ivi osam vrsta iz porodice medvjeda, i to su: smei medvjed (U. arctos) u Euroaziji i Sjevernoj Americi, bijeli ili polarani medvjed (U. maritimus) oko Arktika, ameri ki crni medvjed (U. americanus) u Sjevernoj Americi, azijski crni medvjed (U. thibetanus) u Aziji, sun asti medvjed (Helarctos malayanus) u jugoisto noj Aziji, o alasti medvjed (Tremarctos ornatus) u Ju~noj Americi, usnati medvjed (Melursus ursinus) u Aziji i veliki panda (Ailuropoda melanoleuca) takoer u Aziji. Svi su se razvili od zajedni kog predatorskog pretka Miacida prije oko 25 miliona godina. Joa prije pedesetak godina razni su autori opisivali nekoliko vrsta i ak od 70 do 150 podvrsta smeih medvjeda. Novije su bioloake spoznaje, poduprte genetskim istra~ivanjima, pokazale da su sve to zapravo samo ekoloake varijante iste vrste. Tako je i grizli iz Sjeverne Amerike pripadnik iste vrste kao i Euroazijski smei medvjed. Ovisno o populacijama iz kojih potje u ti medvjedi se mogu i znatno razlikovati. Medvjed ima, kao malo koja druga vrsta, veliku sposobnost da svojom veli inom i vanjskim izgledom reagira na uvjete staniata. Tako na Aljasci i Kam atki, u uvjetima duge zime i obilne prehrane bjelan evinama lososa koje hvataju prilikom migracije za mrijeatenje u brzacima plitkih rijeka, mogu pojedini odrasli mu~jaci dosei i masu od 1000 kg. Nasuprot tome su smei medvjedi iz ju~nijih dijelova Europe (Italija, `panjolska) skoro 10 puta manje mase. Svi su ipak pripadnici iste vrste kao i naai medvjedi. Rasprostanjenost, brojnost i status Smei je medvjed nekada bio rasprostranjen po cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi. U Europi nikada nije ~ivio jedino na Islandu i na Sredozemnim otocima Sardiniji, Korzici i Cipru . Danas je u zapadnoj Europi prakti no istrijebljen, a preostale populacije su male, meusobno odvojene i u nestajanju (Slika 2). Najvee od tih su u Kantabriji u `panjolskoj sa 70 do 80 medvjeda razdvojenih u dvije skupine i u Apeninima u Italiji gdje ih u i oko Abruzzo nacionalnog parka ~ivi 40 do 50. Izuzetno male skupine medvjeda joa pre~ivljavaju u talijanskim Alpama (Trento) gdje ih je preostalo 3 do 4 i u zapadnim Pirenejima sa takoer preostale 3 do 4 jedinke. Zadnji medvjedi u centralnim Pirenejima istrijebljeni su tijekom 1980-tih, ali je 1996. i 1997. unoaenjem tri jedinke iz Slovenije vrsta reintroducirana. Sli no je reintrodukcija provedena i u Austriju gdje su jedinom tamoanjem medvjedu od 1989. do 1993. dodana joa tri medvjeda iz Hrvatske i Slovenije. Danas u Austriji ~ivi oko 25 medvjeda. Preostalim medvjedima u podru ju Trenta dodana su 1999. i 2000. joa 5 medvjeda iz Slovenije, a u zapadne se Pireneje planira narednih godina naseliti nekoliko medvjeda iz Hrvatske. Jednio je na sjeverozapadu Europe, u Skandinaviji, stabilna populacija sa oko 1000 medvjeda. U centralnoj i isto noj Europi su, osim u Rusiji, samo dvije zna ajnije populacije pre~ivjele kraj proalog stoljea. Danas se procjenjuje da u Karpatima ~ivi oko 8100, a u Dinaridima oko 2800 medvjeda (Tablica 1). U Hrvatskoj ~ivi dio populacije Dinarskog masiva, dakle, druge po veli ini u Europi. Medvjedi u Hrvatskoj, zajedno s onima u susjednoj Sloveniji, predstavljaju genetski potpono srodnu i najzapadniju stabilnu populaciju koja je posljednji mogui izvor za spas medvjeda u zapadnoj Europi. Genetska istra~ivanja koja usporeuju parove baza istih gena meu medvjedima iz razli itih populacija pokazuju, na osnovi broja razli itih parova baza, stablo njihove genetske srodnosti (Slika 3). Tako su medvjedi iz Hrvatske, zajedno sa onima iz Slovenije i Bosne i Hercegovine genetski istovjetni sa preostalima iz Alpi, a vrlo se malo razlikuju i od medvjeda sa Pireneja. S druge strane medvjedi iz Rumunjskih Karpata, Rusije i sa Sjevera Skandinavije znatno se razlikuju, te nisu pogodni za reintrodukcije istrijebljenih populacija zapadne Europe. Sve to stavlja smeeg medvjeda na sam vrh vrijednosti prirodne baatine u Hrvatskoj. U Hrvatskoj smei medvjedi se pojavljivanju na ukupno 15700 km2, a od toga trajno borave 10200 km2 prete~no aumovitog prostora u Dinaridima, i to u Gorskom kotaru i Lici, odnosno od Snje~nika i Risnjaka preko Velike i Male Kapele do Pljeaevice i Velebita. Pojavljuju se i na iariji, U ki i }umberku.(Slika 4). Procjenjuje sa da je veli ina populacije oko 500 jedinki, odnosno da je u moguem rasponu od 400 do 600. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata brojnost medvjeda bila je viaestruko manja, a rasla je do kasnih 1970-tih kada se pribli~ila kapacitetu staniata i ini se da je do 1990. bila stabilna na oko 400 jedinki. Prema nekim pokazateljima populacija je u razdoblju od 1997. do 1999. porasla za oko 25% i dosegla red veli ine od 500. Medvjed je danas u Hrvatskoj u statusu lovne divlja i, te se izvan zaatienih podru ja njime se lovno gospodari. Tijekom lovne sezone odstrjeljuje se uz mamac iz visokih eka prema kvotama koje se ra unaju u iznosu do 10% procijenjene populacije. Za razdoblje 1990  1999 zabilje~ena je smrtnost od ukupno 273 medvjeda ili prosje no 27.3 godianje (Tablica 2), a to je godianje 4.4% od procijenjene populacije. Zbog loae koordinacije prikupljanja podataka taj broj bi u stvarnosti mogao biti neato vei. Najzna ajniji (60.1%) uzrok smrtnosti medvjeda je puaka od ega na legalni lov otpada 50.1%, a na krivolov 9.5%. Odmah iza toga je stradavanje medvjeda od prometa (16.5%), od ega 9.2% na ~eljezni koj pruzi i 7.3% na cestama. U izravnoj vezi sa ratnim zbivanjima u Domovinskom ratu (minska polja, granatiranje, pucanje na liniji bojianice, ga~enje vozilima, namjerno ilegalno ubijanje ) stradalo je najmanje 37 ili 13.5% medvjeda u analiziranom razdoblju. Ograni ena veli ina raspolo~ivog staniata i velik prostor potreban za ~ivot svakog medvjeda onemoguavaju zna ajniji dalji rast populacije, i to u bioloakom pogledu uvjetuje status rijetke vrste. U smislu Bernske konvencije, a koju je potpisala i Hrvatska 2000. godine, smei medvjed je nabrojan u popisu II kao stiktno zaatiena vrsta. Zahvati u populaciju dozvoljeni su ako zemlja potpisnica izrazi rezervu, te ako svojim planom gospodarenja mo~e osigurati opstanak vrste i o tome redovito izvjeauje stalno tijelo Bernske koncencije u Vijeu Europe. U smislu CITES konvencije smei je medvjed na popisu dodatka I. Time je meunarodni promet smeim medvjedima odnosno dijelovima njihovih tijela vrlo je ograni en, a za svaki pojedini slu aj potrebno je ishoditi dozvolu kojom se dokazuje porijeklo ~ivotinje i utvruje da time nije ugro~ena izvorna populacija. Sukladno tome je i CIC donio odluku da se dijelovi tijela medvjeda, kao i ostalih velikih zvijeri, viae ne ocijenjuju kao trofeji, te ne izla~u na meunarodnim izlo~bama. Opis Medvjedi su najvei kopneni meso~deri. U Hrvatskoj odrasle ~enke imaju prosje no 100 kg, a mu~jaci 150 kg, s time da poneki primjerci prijeu i 300 kg. Tijekom godine masa iste odrasle jedinke mo~e odstupati u rasponu od preko jedne treine: najvea je u kasnu jesen pred brlo~enje, a najmanja po etkom ljeta odnosno krajem sezone parenja. Tijelo je pokriveno dugom dlakom i gustom poddlakom. Ljeti je poddlaka dosta rijea nego zimi. Boja dlake je prete~ito smea, s time da je po hrptu esto tamnija pa i crna. Vraci dugih dlaka znadu pak biti svjetlo sivi. Poneke jedinke su ravnomjerno smee poput boje okolade. Uzimajui u obzir raspon boja krzna smeih medvjeda u kojem prete~e smea boja ovdje se zala~em za naziv vrste smei medvjed. Takoer cijeli svijet naziva tu medvjeu vrstu "smei medvjed", odnosno jednu rije  u dvo lanom nazivu ini pridjev kojim se u doti nom jeziku ozna ava smea boja: engl. brown bear, tal. orso bruno, franc. l'ours brun, njem. Braunbr, slov. rjavi medved, srp. mrki medved. U hodu medvjedi dodiruju tlo cijelim tabanima sli no kao ovjek (Slika 5). Tako ostavljaju i trag koji nije sli an niti jednoj drugoj vrsti u naaim staniatima (Slika 6). Na prstima nogu su pand~e koje su na prednjim nogama posebno duga ke (oko 5 do 6 cm) i sna~ne. Njima medvjed raskapa zemlju, trule panjeve i mravinjake, okree kamenje, ubija i kida plijen. Za razliku od ma aka medvjed ne uvla i svoje pane u mekuai. Zubalo ima sva obilje~ja zvijeri sa karakteristi nim sjekutiima, o njacima i dera ima (Slike 7 i 8). Zubna formula je I 3/3, C 1/1, P 4/4, M 2/3, odnosno ukupno 42 zuba. Meutim, veini jedinki nedostaju pojedini, a kod nekih i svi od prva 3 gornja i donja pretktnjaka, a oni koji postoje maleni su i nemaju funkciju u ~vakanjau hrane. }va ne povraine kutnjaka neato ravnije nego u ostalih zvijeri, a kao prilagodba za drobljenje biljne hrane. Probavni trakt je kratak i jednostavan kao i u drugih zvijeri sa jednostavnim ~elucem, dugim tankim, malim slijepim i kratkim debelim crijevom. Izmet poprima vrlo razli it oblik, konzistenciju i boju ovisno o konzumiranoj hrani (Slika 9). Ipak se po njegovoj veli ini i naj eae po aromati nom mirisu mo~e lako razlikovati od izmeta ostalih ~ivotinjskih vrsta. Ponekad mo~e mekani izmet divlje svinje nalikovati na medvjei ali u svinje se ne nalaze dijelovi slabo probavljene hrane i nema prepoznatljivog mirisa. Prehrana Iako su po tjelesnom ustrojstvu pravi meso~deri, medvjedi oko 95% svojih prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom, a udio ~ivotinjskih bjelan evina sastoji se uglavnom od beskraljeanjaka i leaina veih ~ivotinja. Od biljne hrane u proljee i ljeti dominiraju zeljaste biljke i trave, ljeti se pridru~uju razni mekani plodovi, a u jesen i ~ir bukve kao glavna hrana za prikupljanje zimskih zaliha potko~ne masti. Zbog kratkog i jednostavnog probavnog trakta znatan dio pojedene biljne hrane proe kroz cijeli trakt slabo ili nikako probavljen. To medvjedu stvara potrebu za uzimanjem ato veih koli ina hrane. S druge strane, zbog samo djelomi ne razgradnje tijekom probave, medvjed svojim izmetom poma~e airenju biljnih vrsta ije cijele sjemenke prenosi na velike udaljenosti. }ivotni ciklus Medvjedi se pare u razdolju od kraja svibnja do polovine srpnja. Mu~jaci tada prelaze velike udaljenosti, meusobno se bore ako se nau uz istu ~enku, a svaki se trudi oploditi viae njih. Takoer se i ~enka mo~e u jednoj sezoni pariti s viae mu~jaka, pa je mogue da svi mladunci iz jednog legla i ne budu od istog oca. Zametak u maternici ima odlo~eni razvoj odnosno implantaciju, te sa najvei dio njegova razvoja odvija u zadnja 3 mjeseca trudnoe koja ukupno traje oko 7 mjeseci. Medvjedii se raaju kad niti jedna druga vrsta ne donosi mlade na svijet, odnosno u sredini zime, za vrijeme brlo~enja. Medvjed zimu provodi u posebno odabranom i pripremljenom brlogu bez da iata jede i pije. Veina brloga u naaim krajevima je u manjim aupljinama stijena koje medvjed kopanjem prilagodi svojim potrebama (Slika 10). Samo oko 10% brloga je meu ~ilama korijenja velikih stabala, a isto toliko i na otvorenom, odnosno pod kroanjama crnogori nih stabala. U brlogu medvjed pripremi ugodan le~aj od suhe trave, liaa ili gran ica. Ipak pojedine se jedinke mogu nai aktivne tijekom cijele zime. Ako bude uznemiren i istjeran iz brloga on dolazi u oskudicu tjelesne energije, te ukoliko nije bio od jeseni izdaano potko~en slojem masti teako mu je do ekati proljee. Slabo pripremljeni u zimu obi no ulaze mlai medvjedi u dobi od 2 godine kada po prvi puta zimuju sami, odnosno bez majke. Tome pogoduje i klimatska situacija u Hrvatskoj gdje esto tijekom zime dolazi do toplijih razdoblja, odnosno snije~ni pokriva  bar u dijelu staniata nije trajan. Joa nije jasno da li i kako prihranjivanje na hraniliatima utje e na zimsku aktivnost medvjeda. Najdulje je zimsko mirovanje gravidnih ~enki koje u pravilu u prvoj polovini sije nja raaju 1 do 4 mladun eta mase oko 350 g (Slika 11). Oni se raaju slijepi i bez dlake. }ivotno su ovisni o neposrednom kontaktu s tijelom majke koja ih grije i hrani koncentriranim mlijekom. Mlijeko medvjedice ima oko 22% masti i 12% bjelan evina i po tome je u ~ivotinjskom svijetu usporedivo samo sa mlijekom tuljana. Najvea pogibelj prijeti novoroenim medvjedima dok su u vrijeme najvee zime u brlogu. Ako zbog uznemiravanja majka mora napustiti brlog mladun ad neminovno ugiba, jer ju ne mo~e slijedti. Zabilje~eni su, u takovim situacijama, pokuaaji majke da u zubima prenese bar jednog medvjedia, meutim, budui da ga tako ne mo~e nositi daleko, niti usred zime pripremiti novi brlog, nema izgleda niti za njegovo pre~ivljavanje. Poznato je da skoro svake zime odreeni broj medvjeih legala u Hrvatskoj strada zbog uznemiravanja brloga. Tako znamo da je zimi 1987/88 samo u Gorskom kotaru najmanje 10 medvjedia ostalo bez maj ine skrbi. Na hranjivom maj inom mlijeku medvjedii do po etka travnja dovoljno narastu da mogu napustiti brlog i slijediti majku u potrazi za hranom (Slika 12). S majkom provedu cijelu prvu godinu ~ivota i slijedeu zimu u brlogu, a odvajaju se u dobi od oko 1.5 godine kada se majka u svibnju i lipnju ponovo pari. Ponekad e nakon parenja majka dopuatati lanjskim mladuncima da ju slijede do jeseni kada se povla i u zasebni brlog gdje e roditi novo leglo. Medvjedi koji ~ive u sjevernijim krajevima naaeg planeta provode s majkom 2.5 pa i 3.5 godine ~ivota, pa je time i broj roenih po jednoj ~enki tamo znatno manji. Naai medvjedi su spolno su zreli u dobi od 3 do 4 godine, a u prirodi mogu do~ivjeti 10 do 20 godina, s time da je prosje na dob naae lovno gospodarene populacije oko 5 godina. Staniate U svim svojim bioloakim potrebama smei medvjed ima izra~ene potrebe za raznim oblicima osobina staniata. Povijesno su medvjedi nastanjivali nizinske aume, poplavne doline i prirodne travnjake. `irenjem ljudske vrste potisnuti u podru ja manje povoljna za ~ivot ljudi, pa ih danas u Europi nalazimo samo brdskim poaumljenim poru jima, osim u tajgama na krajnjem sjeveru. Da bi te aume zadovoljile ~ivotne potrebe medvjeda moraju se sastojati od razli itih tipova aume, u emu presudnu ulogu imaju sastojine zrele bjelogori ne aume (bukva, kesten, hrast) (Slika 13). Podru ja guatika i livada takoer su vrlo zna ajna. Posebno je va~na mogunost kretanja medvjeda u svim smjerovima uklju ujui i u zone razli itih nadmorskoh visina. Mir u staniatu posebno je presudan zimi zbog novoroenih medvjedia u brlozima. Medvjed svake noi tra~i hranu, u pravilu u podru ja manje nadmorske visine i vee otvorenosti prostora, odnosno bli~e ljudima, a danju se povla i u mirna i gusto obrasla podru ja gdje pravi tako zvani "dnevni le~aj". Prosje na dnevna kretanja medvjeda su 1.6 km, a maksimalna preko 10 km. Nadalje, medvjed s obzirom na godianje doba, treba u proljee ni~a podru ja s ranijom vegetacijom i proteinskom hranom U sezoni parenja (svibanj - srpanj) mu~jaci se kreu na ogromnom prostoru u potrazi za ~enkama u estrusu. U jesen, medvjedi trebaju pristup zrelim aumama sa velikim koli inama hranjivih plodova (bukvica, kesten, ~ir). Zimi, se povla e u teako pristupa na i mirna podru ja radi brlo~enja, a ~enke i radi raanja mladih. Ako medvjedima bilo kakva zapreka onemogui pristup bilo kojemu dijelu kriti nog staniata, ili zbog drugih razloga dio staniata bude za medvjedea izgubljen, mo~e doi do zna ajnih poremetnji ~ivotnog ciklusa: ~enke ostaju neoploene, ugiba mladun ad u neprikladnom brlogu ili zbog nedovoljne ishrane, nedovoljna je pripremljenost za zimu, dolazi do opeg porasta smrtnosti, rasta ateta na gospodarstvu pri tra~enju neprirodnih izvora hrane za pre~ivljavanje. Najmanje staniate za pojedinog medvjeda je 250 km2. Istra~ivanje medvjeda u Hrvatskoj Moderne metode istra~ivanja divljih ~ivotinja, pa tako i medvjeda, putem radiotelemetrije otkrivene su i primijenjene u 1960-tim godinama u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. U Europi je prvi projekt telemetrijskog istra~ivanja medvjeda bio tijekom 1970-tih u sjevernoj Italiji (Trento) gdje su bile obilje~ene dvije jedinke. Naa projekt u Hrvatskoj je zapo eo 1981. i tako je bio drugi u Europi. Ovdje prikazujemo sa~etak dijela prikupljenih rezultata. Medvjedi su hvatani zamkom za nogu od eli nog u~eta aktiviranom nagaznom oprugom. Mamljeni su klaoni kim otpatcima ili ~ivotinjskim leainama. Uhvaeni medvjedi su omamljivani ketamin i ksilazin hidrokloridom pomou injekcione puake ili puhaljke. Obilje~avani su uanim markicama i ogrlicom s radio-odaailja em (Slike 14, 15 i 16)). Rudimentarni prvi predkutnjak je vaen za odreivanje dobi (Slika 17). Polo~aji radio-obilje~enih medvjeda su odreivani trigonometrijski s tla ili iz aviona (Slika 19). Veli ina prostora kretanja medvjeda prora unavana je metodom konveksnog poligona U ukupno 4.256 noi klopki uspjela su 34 hvatanja medvjeda od kojih su 3 bila ponovna hvatanja, a 5 uhvaenih medvjeda nije obilje~eno radio-odaailja ima. Ukupno je obilje~eno i praeno 26 medvjeda: 14 na Plitvicama i 12 na Risnjaku. Samo 6 od 26 praenih medvjeda su bile ~enke, i to 1 od 14 na Plitvicama, a 5 od 12 na Risnjaku. Petnaest medvjeda su bili odrasli, a 11 mladi, uz prosje nu dob od 4,7 godina (raspon 1 - 13) u vrijeme hvatanja. Nije bilo zna ajne razlike dobi meu spolovima. U 5 smo slu ajeva pratili porodi nu grupu medvjeda. Dva medvjedia su bili godianjaci u druatvu svojih majki i brae. Jedna medvjedica je rodila najmanje jednog, a druga tri medvjedia za vrijeme dok su bile praene. Jedna medvjedica je vodila 2 medvjedia godianjaka kad je obilje~ena. Obilje~en je i jedan 6-mjese ni medvjedi bez majke koji je sam pre~ivio najmanje 15 mjeseci koliko je bio praen. Srednja masa odraslih ~enki bila je 103 kg, a mu~jaka 153 kg. Polo~aji obilje~enih medvjeda odreeni su 517 puta, od toga 487 puta u razli itim danima. }enke su praene prosje no po 712 dana, a mu~jaci 250 dana. Svaka od 6 ~enki praena je preko jedne godine (raspon: 561 - 914 dana), dok su samo 2 od 23 ogrlice smjeatene na mu~jake (uklju ujui i 3 ponovna hvatanja) trajale preko 1 godine; 14 ogrlica su skinuli sami medvjedi, 5 odaailja a je prestalo raditi, a 2 medvjeda su ubijena. Polo~aj svake ~enke odreen je prosje no 39 (raspon: 6 - 130), a mu~jaka 13 (raspon: 1 - 86) puta. Samo 58% od 434 dnevnih tra~enja muakih medvjeda je bilo uspjeano, dok su ~enke pronaene u 71% od 333 dnevnih tra~enja. Samo za 3 of 14 obilje~enih medvjeda na Plitvi kim jezerima nije zabilje~eno da su izlazili iz parka. Polo~aji ta 3 medvjeda odreeni su, meutim, samo po nekoliko puta. Ostalih 11 medvjeda naeno je do 11.3 km (prosjek najveih udaljenosti = 4.7 km) izvan granice parka. Pribli~no jedna polovina (145 od 303) svih polo~aja medvjeda bilo je izvan parka. Ukupno poznato podru je koje je koristilo svih 14 medvjeda bilo je 736 km2. Samo 2 od 7 medvjeda koji su praeni preko zime brlo~ilo je unutar Nacionalnog parka Plitvi ka jezera. Jedna mlada ~enka preala je granicu parka najmanje 25 puta tijekom 16 mjeseci. Svih 8 medvjeda s podru ja Risnjaka koji su bili obilje~eni unutar nacionalnog parka prelazilo je njegove granice, i to do 25.6 km (prosjek = 10.4 km). Ti medvjedi nala~eni su izvan parka 62% vremena (86 od 139 polo~aja). Ipak, 4 od 6 brloga medvjeda obilje~enih u Nacionalnom parku Risnjak bilo je unutar parka. Najvea podru ja koja su koristili pojedini medvjedi su bila 224 km2 u 1.330 dana za petogodianjeg mu~jaka i 147 km2 u 840 dana za trogodianju ~enku. Veli ina koriatenih podru ja postupno se poveavala s porastom broja utvrenih polo~aja, iako se stupanj porasta u ~enki usporavao nakon oko 40 polo~aja. Prosje no godianje podru je kretanja u 4 muake medvjee godine bilo je 128 km2, a 5 ~enskih medvjeih godina 58 km2. Nije bilo zna ajnih razlika u veli inama podru ja kretanja u proljee, ljeto i jesen. Prosje no zimsko podru je je bilo zna ajno manje od onih u drugim godianjim dobima. Prosjek za zimu je bio 4 km2 (raspon: 0 - 18), a za ostala doba 28 km2 (raspon: 1 - 102). Proljetna i ljetna kretanja mu~jaka bila su bitno vea nego od ~enki, i to proljee: 81 prema 18 km2, a ljeto: 34 prema 11 km2. Utvreno je ukupno 143 pravolinijskih udaljenosti meu dnevnim polo~ajima. Raspon je bio 0.2 do 8.5 km, a median 1.5 km. `ezdeset i sedam posto (n = 95) dnevnih kretanja je bilo ispod 2 km, a samo 2% (n = 3) je bilo preko 7 km. Kretanja preko 7 km zabilje~ana su samo u mu~jaka, meutim, ukupne razlike dnevnih kretanja mu~jaka i ~enki nisu bile zna ajne. Obilje~eni medvjedi nisu pokazivali teritorijalno ponaaanje. Medvjedi na Plitvicama su dijelili svoj, nama poznati, prostor sa 2 do 11 (prosjek = 7.7) poznatih prostora drugih obilje~enih jedinki. U podru ju Risnjaka su se kretanja svih 8 medvjeda obilje~enih unutar parka preklapala. Bolesti Zbog prirodne otpornosti i razmjerno male gustoe populacije, prirodno pojavljivanje bolesnih stanja u medvjeda razmjerno je rijetko. Bjesnoa je u medvjeda u Hrvatskoj dokazana samo u jednom slu aju, i to u 2000. godini. Veina medvjeda nosi unutarnje nametnike, naj eae askaride u tankom crijevu, ali te invazije su okviru stabilnog sustava nosilac - parazit koji ne utje e na zdravlje nosioca. Seroloakim pretragama seruma medvjeda utvrena su antitijela na vei broj uzro nika bolesti, ali to je prvenstveno znak razvijanja obrane na izlo~enost medvjeda tim uzro nicima, a ne na nastanak same bolesti. Literatura Bedrica, Lj., Huber, . and Harapin, I. 1989. Survey of blood profile of brown bears in Croatia. Period. biol. 91: 47-48. Cicnjak, L., Huber, D., Roth, H. U., Ruff, R. L. and Vinovrski, Z.. 1987. Food habits of brown bears in Plitvice Lakes National Park, Yugoslavia. Int. Conf. Bear Res. and Manage. 7: 221-226. Frkovi, A., Ruff, R., Cicnjak, L. and Huber, D. 1987. Brown bear mortality during 1946-85 in Gorski Kotar, Yugoslavia. Int. Conf. Bear Res. and Manage. 7: 87-92. Frkovi, A. 1999, Stradanje europskih smeih medvjeda (Ursus arctos) u Gorskoj Hrvatskoj u Domovinskom ratu (1991-1995) i porau (1996). `umarski list 11-12, 565-572. Frkovi, A., Huber, , Iatok, I., Bukovi-`oai, B., Kova i, D., Kusak, J., Radovi, J., Spudi, D., `tahan, }. 2000. Analiza podataka o stanju medvjeda u Hrvatskoj. Povjerenstvo za praenje populacija velikih zvijeri, Ministarstvo zaatite okoliaa i prostornog ureenja, Zagreb, 11 str. Huber, D., Roth, H. U. 1992. Denning of brown bears in Croatia. Management and restoration of small and relictual bears populations. 271-282. Huber, D. and A. Frkovi 1993. Brown bear management in Croatia, IUGB Congress. 21: 287-292, Halifax. Huber, D., Kulier, I., Poljak, A. and Dev i-Kuhar, B. 1993. Food intake and mass gain of 5hand-reared brown bear cubs. Zoo Biology. 12: 525-533. Huber, D. and H. U. Roth 1993. Movements of European brown bears in Croatia. Acta Theriologica 38: 151-159. Huber, D., Dabanovi, V., Kusak, J. and A. Frkovi, A. 1994. Reintroduction of hand-reared brown bears into the wild: experiences, problems, chances. International conference on aspects of bear conservation. Bursa. 179-186. Huber, D, Kusak, J., Radiai, B. 1996. Analysis of efficiency in live-capturing of European brown bears. Journal of Wildlife Research 1:162-166. Huber, D., Kusak, J., }vorc, Z., Bari Rafaj, R. 1997. Effects of sex, age, capturing method, and season on serum chemistry values of brown bears in Croatia. Journal of Wildlife Diseases 33: 790-794. Huber, D., Kusak, J., Frkovic, A. 1998. Traffic kills of brown bears in Gorski kotar, Croatia. Ursus 10: 167-171. Kusak, J., Huber, D. 1998. Brown bear habitat quality in Gorski kotar, Croatia. Ursus 10: 281-291. Madi, J., Huber, D. and Lugovi, B. 1993. Serologic survey for selected viral and rickettsial agents of brown bears (Ursus arctos) in Croatia. Journal of Wildlife Diseases. 29: 572-576. Modri, Z. and Huber, D. 1993. Serologic survey for leptospirae in European brown bears (Ursus arctos) in Croatia. Journal of Wildlife Diseases. 29: 608-611. Randi, E., Gentile, L., Boscagli, G., Huber, D. and Roth, H. U. 1994. Mitochondrial DNA sequence divergence among some west European brown bear (Ursus arctos L.) populations. Lessons for conservation. Heredity. 73: 480-489. Roth, H. U. and Huber, D. 1986. Diel activity of brown bears in Plitvice Lakes National Park, Yugoslavia. Int. Conf. Bear Res. and Manage. 6: 177-181. Swenson (urednik) 2000: Action plan for the conservation of the brown bear (Ursus arctos) in Europe. Council of Europe T-PVS (2000) 24.) Taberlet, P., Dubois-Paganon, C., Amami , M., Boscagli, G., Camarra, J. J., Caussimont, G., Danilov, P., Franzen, R., Frkovi, A., Huber, D., Kalaber, L., Osti, F., Palomero, G., Bouvet, J. 1992. Mitochondrial DNA polymorphism in European brown bear populations. Management and restoration of small and relictual bears populations. Int. Conf. Bear Res. and Manage. 9: 108-117. Opisi slika Slika 1. Smei medvjed u Gorskom kotaru Slika 2. Podru je rasprostranjenja smeih medvjeda u Europi (Iz: Swenson (urednik) 2000) Slika 3. Genetska srodnost 9 genotipova europskih smeih medvjeda na osnovi usporeivanja 269 parova baza mitohondrijske DNA. Pyr: Pireneji, Spa: Kantabrija u `panjolskoj, Abr: Abruco u Italiji, Slo: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Trento u talijanslim Alpama, Cro: Hrvatska, Swe: ju~na `vedska, Lap: lapland i Rusija, Ro: Rumunjska Slika 4. Podru je rasprostranjenja smeih medvjeda u Hrvatskoj Slika5. Taban prednje noge smeeg medvjeda Slika 6. Trag stra~nje (lijevo) i prednje (desno) noge smeeg medvjeda Slika 7. Lubanja smeeg medvjeda Slika 8. Gornja eljust smeeg medvjeda. Vide se glatke ~va ne povraine kutnjaka. Slika 9. Izgled izmeta smeeg medvjeda ovisi o pojedenoj hrani. U sadr~aju ovog su probavljene maline. Slika 10. Veinu brloga (90%) u Hrvatskoj medvjedi naprave u prilagoenim prirodnim aupljinama u stijenama Slika 11. Medvjedii se raaju u brlogu u sije nju i potpuno su ovisni o hranjivom maj inom mlijeku i njenoj tjelesnoj toplini Slika 12. Do travnja medvjedii dovoljno narastu da mogu slijediti majku u potrazi za hranom Slika 13. Zrela bukova auma bitan je dio staniata medvjeda u Hrvatskoj, jer pru~a izvor hrane od ranog proljea (prva svje~a zelena hrane) do jeseni (bukvica) Slika 14 Stavljanje ogrlice sa radio-odaailja em oko vrata omamljenog medvjeda u Nacionalnom parku Risnjak Slika 15. Vaganje uhvaenog i omamljenog medvjeda Slika 16. Omamljeni medvjed se nakon mjerenja u obilje~avanja budi iz narkoze Slika 17. Tamne linije u zubnom cementu na histoloakom preparatu presjeka rudimentarnog prvog pretkutnjaka medvjeda pokazuju broj zima u njegovom ~ivotu. Dvije linije na ovom zubu zna e da medvjed ima napunjene 3 godine, jer u prvoj zimi taj zub joa nije imao. Slika 18. Telemetrijsko odreivanja polo~aja medvjeda iz aviona. U pozadini je planina Risnjak. (Ukupno 2 karte, 1 grafikon i 16 dijapozitiva. Autor dijapozitiva 7 i 8 je Goran Gu~vica, a svih ostalih uro Huber. Svi dijapozitivi su originali. Molim pa~ljivo postupanje i povrat svih dijapozitiva) 28. 06. 2002. vraena 3 dia koji nisu uali u izbor ev. # 11, 12, 16. uro Huber Tablica 1. Europske populacije smeih medvjeda prema podacima iz 1996. (Iz: Swenson (urednik) 2000) Populacija medvjedaBroj medvjedaZemljaBroj medvjedaPovraina distribucije km2Trend populacijeSjeveroisto na Europa37,500Europska Rusija36,0001,700,000U porastu?Finska 800-900300,000U porastuEstonija440-60015,000StabilanBjelorusija250 (120?)60,000?Norveaka8-215,000StabilanLatvija20-4010-15,000Stabilan?Karpati8,100Rumunjska6,60038,500U paduUkrajina400 (970?)11,400U paduSlova ka7003,000U porastuPoljska1004,000Stabilan eaka2-32,000?Alpe-Dinaridi-Pindus2,800Bosna i Hercegovina1,20010,000U padu?Jugoslavija4302,000U padu?Hrvatska*4009,800StabilanSlovenija3003,000StabilanGr ka95-1206,200U paduMakedonija90820StabilanAlbanija2503,000StabilanAustrija23-288,000U porastuItalija??U porastuSkandinavija1000`vedska1000250,000U porastuNorveaka18-3460,000U porastuRila-Rodopi520Bugarska50010,000U paduGr ka15-252,400U paduStara planina200Bugarska200?U paduZapadna Kantabrija50-65`panjolska50-652,600U paduApenini40-80Italija40-805,000?Isto na Kantabrija20`panjolska202,500U paduZapadni Pireneji6Francuska3-4500U padu`panjolska1-2500U paduCentralni Pireneji5Francuska5??Ju~ne Alpe3-4Italija3-41,500U paduUKUPNO EUROPA-50,000-2,500,000* Podaci za Hrvatsku iz 1999. godine su 500 medvjeda na 10200 km2 i populacija u porastu. Tablica 2: Smrtnost medvjeda u Hrvatskoj po godinama i uzrocima (Iz Frkovi i sur. 2000) Uzrok11990119911199211993119941199511996119971199811999UUk.Lov1712111112912211617 =SUM(LEFT) 138Krivolov3444113303 =SUM(left) 26Cesta2120102237 =SUM(left) 20Pruga3611222332 =SUM(left) 25Nepoznato0420012010 =SUM(left) 10Drugo4110501212 =SUM(left) 17Minsko polje*0117354601037Ukupno =SUM(ABOVE) 2939 =SUM(ABOVE) 28 =SUM(ABOVE) 19 =SUM(ABOVE) 26 =SUM(ABOVE) 1728 =SUM(ABOVE) 31 =SUM(ABOVE) 25 =SUM(ABOVE) 31 =SUM(ABOVE) 273* Uklju uje sva stradanja u vezi sa ratom: Minsko polje, granatiranje, pucanje na liniji bojianice, ga~enje vozilima, namjerni ilegalno ubijanje (Frkovi, 1999) PAGE  PAGE 12 ,Ff"N\~ 2 ~ F l , L &&'('l'n',34< <BCLCnCxCCCCCCCCCNNU4URpfpvhjnpz|؟ڟjl EHOJQJ H*mHsHmHsH5H* 6OJQJ 5OJQJ CJ$OJQJ CJOJQJOJQJP`"LX|f <&,dh`$dha$dhdDx,45<< <>D\GKNNNUU4UYbnRpTpfpvnp`dhdh``:ʈFTޟԬȭFڱ6&$0d^`0a$ 0d^`0dh`dhd d `l8P`b8:xzfh BXZ PRTn,.LCJ5CJOJQJCJH*OJQJ CJOJQJ 6OJQJ6 5OJQJ EHOJQJOJQJP&8 vY9vLdb$dha$dh 0d^`0bZ00:>0LZv dh$Ifdhdh`(6J`I(@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la`bdfvI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la&48I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la8:<>PZfxI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laxz|~I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la "4JXfI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 lafhjl~I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laIx@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la IT@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la 8DlxI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la2:FXI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laXZ\^jxIt@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laIx@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la I|@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la $0<PI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laPRTVfjnId@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la ,I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la,.FN`hvI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laLv@p~,.Rx *P^`*, JLdfjlnp  CJOJQJCJOJQJmHnHujCJOJQJU CJOJQJH*OJQJ5CJOJQJ CJOJQJCJLIp@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la6BXdp~I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la~I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la ,I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la,.PThpxI@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 laIt@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la $,<DP^I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la^`|I@@@@@@ dh$If$$Iflֈ ; U n(J04 la^`bdIDBBBBdh$$Iflֈ ; U n(J04 la".:FR^jvFfR $$Ifa$$IfFf$If"&*.26:>BFJnp|FfFf $$Ifa$$If "$&(*,.0BFfH $$If^a$ $$Ifa$$If01=>@ABC]^jkmnop$%'()*78:;<=JKLMPBDF j0JUOJQJCJOJQJmHnHu CJOJQJ CJOJQJjCJOJQJUPBCIKMOQSUWY[]op~Ff $$Ifa$$IfFf )<PQBDVXZrtvxz&`#$dhFf $$Ifa$$IfFf>FRTVZ\hjnprxzOJQJ0JmHnHu j0JU0J ) 0 00&P . A!"#$n%P$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 laP$$IfTl  RY <~ 000004 la i@@@ Normal CJOJQJ_HkHmH sH tH <A@< Default Paragraph FontX$X Envelope Address!@ &+D/^@ CJ2%2 Envelope Return,@, Header  !&)@!& Page NumberD2D Radd`CJOJQJ_HmHsHtH TOBT Nabrajanje u radudh5CJ_HmHsHtH NC@RN Body Text IndentdhOJQJmH sH uhSbh Body Text Indent 3 & F hh^hCJOJQJmH sH u@B@r@ Body Text$a$OJQJmHsHu3tRC lY"#(| !$%%%(((+/5A6B6K6x9O>P>r>5@}B;FH'KaLNPRRRvTwTTTU^VW%XXYYZZ[P\\%]]~^^__~`aabb.bbc dKdddeleeVffRggg=hBiiimjnjjjj)k=kKkRk`kzkkkkkkkkkkkkkkkkkkklllll l!l-l8l?lAlBlClDlMlRlXlalblcldlllrl|llllllllllllllllllllllllllmm mmmmmm#m)m+m,mAmGm[mamhmpmqmrmsmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmn n nnnnn"n+n,n-n.n7n=nCnMnNnOnPnXnZn\nfngntnynnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooo#o%o,o-o@oFoQoWo]odoeomoso{oooooooooooooooooooooooopppp%p'p)p+p,p7p;pCpGpMpTpUpcpkplpmpxpypzppppp0q6q?@FGIJRSZ[deijopstuv %&/012:;CDKLNOUV^`deghopqrz~ !'()*./1;CIKLQRZ[]^fgox   -.0189BCDENOVZ`aghlmrsyz|}      ! " % / 1 6 ; B C E F I J L O Y \ g h j t | }    ( ) / 1 7 9 = > @ A C D M U V Y a b l m o p w x       * , 2 3 5 6 D E N O P S [ \ ` a c d k l u v ~        ! " ) , / 7 8 : ; D J Q U ] ^ e f n o u v ~          " % + - 1 2 7 8 B C M N X Y ] ^ e f n p u y  $&.1:<CFKNWXacpqyz  !"'(,-12<=?@JKUV^`bcijopz{)*,-159=ABKLMNPQYZ\]einouv~&'-.679:=>ABMNVW^ajoxy~  "#,-./78=>DEFLRV`abckmw{|}%&/5=>FGKLNOYZ_chikou '.25:;<CHPQS"#+,89ABCDIJQRZ^cdjkst  $&+,3467?BHLOPWXabgips}~$%/28CIPZ[`acdklnouv}e eeeeee"e#e+e,e1e4e=e>eCeGeOePeTeUeWeXecedejeleqeve|e}eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeef f f f ffffff f)f*f2f3f:f;fr>????????4@Y@[@@@A"A-AAAABBBBHCJCoCqCDD;DjDkDDDDDCEDEEEEE:FpFrFFFGHHRHTHHH5I?II$J%JpJxJzJJ&K(KKKLLLLLLMN]NNNN OHOJOP-Q7Q9QQ RRRRRRRCSFSSSwTTTTTTTT=U?UdUlUUUU2VTV]V^VVVWW$XeXXXYYYYYYYZZZZ8[F[[[[%\\\\]]$]]]]]]R^S^p^q^}^^,_-_F_Q_]_____BaaaaaabbccddeDeEekeggngpgehghhhLiiiiiij6j|jjjjj kppp/q0q5q6q;qeںں4 d hp deskjet 940c seriest 940c series,LocalOnly,DrvConvert>ehp deskjet 940c series@߀ donvert>eںں4 d hp deskjet 940c seriest 940c series,LocalOnly,DrvConvert>ejjljnjx /6>@KUVXY[\%]%^%`%a%b%i%l%m%n%o%p%rvs3tPPP PPH@P&PDPbPpPPPPPPPPPx@PP@PPPPPPPPPP@PUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Arial NarrowWHRTimesTimes New Roman?5 z Courier New"h\H*jƯ\H#_1U+#20dud13. svibnja 1995. Ivica Posavec uro HuberOh+'0  , H T ` lx13. svibnja 1995.d3. Ivica Posavec95vicvic Normal.dote uro Hubere3roMicrosoft Word 9.0@@ګij@~?@``Pl_՜.+,0  px  ....b1u 13. svibnja 1995. Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~   Root Entry F oPlData 1TableWordDocument+RSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool oPl oPl  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q