Pregled bibliografske jedinice broj: 159268
Brze metode razlučivanja vrste Candida dubliniensis od C. albicans
Brze metode razlučivanja vrste Candida dubliniensis od C. albicans // Zbornik = Proceedings / Treći hrvatski mirkobiolološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem / balenović, Mirta ; Wittner, Velimir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2004. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 159268 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Brze metode razlučivanja vrste Candida dubliniensis od C. albicans
(Fast methods for differentiation C. dubliniensis from C. albicans)
Autori
Kosalec, Ivan ; Jarža-Davila, Nada ; Matica, Biserka ; Pepeljnjak, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik = Proceedings / Treći hrvatski mirkobiolološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
/ Balenović, Mirta ; Wittner, Velimir - Zagreb : Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2004
Skup
Treći hrvatski mikrobiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 04.10.2004. - 07.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Candida; C. dubliniensis; C. albicans; razlučivanje; Pal agar
(candida; C. dubliniensis; C. albicans; differentiation; Pal agar)
Sažetak
Kvascima slična gljivica Candida dubliniensis je vrlo usko filogenetski povezana s C. albicans vrstom. Razlučena je kao novi taxon 1995. (1) i danas je poznata razlika od C. albicans nizom PCR-vezanih metoda (2). Epidemiološki gledano, C. dubliniensis je oportunistički patogen izoliran s najvećom učestalošću u HIV-pozitivnih i pacijenta s razvijenim AIDS-om te manje u pacijenta cističkom fibrozom i u dijabetičara. Smatra se da je prevalencija ove vrste u zdravoj populaciji vrlo mala (manja od 3%). Uska genotipska povezanost rezultira vrlo sličnim fenotipskim karakteristikama, što otežava pouzdano ralučivanje ove dvije vrste. U rutinskom mikološkom laboratoriju od značenja je valjana identifikacija odnosno razlučivanje C. dubliniensis od C. albicans zbog utrvdjivanja kliničke važnosti ove vrste i njene uloge u razvoju mikoza. Obje vrste vezuju sličnosti kao npr. morfologija kolonija na standardnim selektivnim podlogama (Sabouraud-glukozni agar), test "klijanja" unutar 3 sata u serumu kao i tvorba klamidospora na rižinom i/ili kukuruznom-polisorbatnom agaru. Razlučne osobine izmedju ove dvije vrste zasnivaju se na testovima temperaturne tolerancije (C. dubliniensis ne raste na 45º ; ; C), osmotske tolerancije (C. dubliniensis ne raste u/na podlozi s koncentracijom NaCl 6.5% ili više), bojom kolinija na CHROMagar Candida (C. dubliniensis je tamnozelene boje, C. albicans svijetlozelene), te testom tvorbe opalescencije oko kolonija na polisorbatnom-agaru (C. albicans pozitivna unutar 3 dana). Na diferencijalnom Pal-agaru, nakon 72h na 30 C vrsta C. dubliniensis tvori hrapavu koloniju, okruženom izdancima hifa. U nativnom mikroskopskom preparatu s ruba kolonije obojenim plavim laktofenolom uočavaju se blastospore, (psedo)hife i klamidospore, dok u preparatu iz glatke kolonije C. albicans samo blastospore, čime se postiže razlučivanje (3). Uporabom Pal-agara, zajedno s još minimalno jednim testom predstavlja jednostavan i jeftin način razlučivanja ove dvije Candida vrste, posebno u kliničkim uzorcima imunokompromitiranih pacijenata, te ih predlažemo za rutinski upotrebu. 1. Sullivan i sur., Microbiol 141 (1995) 1507-1521. 2. Sullivan i sur., FEMS Yeast Res 4 (2004) 369-376. 3. Al Mosaid i sur., J Clin Microbiol 41 (2003) 4787-4789.
Izvorni jezik
Hrvatski
