Pregled bibliografske jedinice broj: 158537
Gensko liječenje oboljelih s tumorom: korekcija mutiranih tumor-supresorskih gena
Gensko liječenje oboljelih s tumorom: korekcija mutiranih tumor-supresorskih gena // 2. Kongres Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem / Šamija, Mirko ; Solarić, Mladen ; Čupić, Marko ; Miščančuk, Marica (ur.).
Zagreb: Studio Hrg, 2004. str. 61-61 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 158537 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gensko liječenje oboljelih s tumorom: korekcija mutiranih tumor-supresorskih gena
(Cancer gene therapy: correction of the mutated tumor-suppressor genes)
Autori
Kralj, Marijeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. Kongres Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem
/ Šamija, Mirko ; Solarić, Mladen ; Čupić, Marko ; Miščančuk, Marica - Zagreb : Studio Hrg, 2004, 61-61
Skup
2. Kongres Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 20.06.2004. - 23.06.2004
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
gensko liječenje; tumor-supresorski geni
(gene therapy; tumor-suppresssor genes)
Sažetak
Glavni cilj istraživanja molekularnih osnova nastanka raka i regulacije staničnog ciklusa jest razvitak boljih dijagnostičkih i prognostičkih metoda i novih strategija liječenja kao alternativnih ili adjuvantnih već postojećim (kemoterapija i zračenje). Iako su u stanicama raka pronađene mnoge genetičke promjene, smatra se da su aktivacija onkogena i inaktivacija regulatora staničnog ciklusa (primarno tumor supresorskih gena) odgovorne za nastanak i progresiju bolesti. Tumor-supresorski geni sudjeluju u esencijalnim događajima u stanici, kao što su prijenos signala, transkripcija gena i kontrola proliferacije i smrti stanica te njihov gubitak ili mutacija obično dovodi do malignog fenotipa. Teoretski je, dakle, supstitucijom mutiranog ili deletiranog supresorskog gena s njegovom funkcionalnom kopijom, moguće uspostaviti normalno funkcioniranje staničnog ciklusa. Mutacije supresorskog gena p53 nađene su u više od 50% tumora ljudi te on stoga privlači veliku pozornost istraživača kao mogući terapeutski gen. Gen p53 igra kritičnu ulogu u regulaciji zaustavljanja staničnog ciklusa i/ili aktivaciji apoptoze nakon izlaganja stanica stresu. Mnoge su studije pokazale da je unos divljeg tipa gena, najčešće pomoću viralnih vektora, rezultirao zaustavljenjem rasta tumorskih stanica i/ili izazivanjem apoptoze in vitro i in vivo, poglavito stanica koje imaju mutirani ili deletirani gen p53, dok na stanice s normalnim genom učinak nije tako jak. Međutim, taj učinak nije uvijek takav i točan mehanizam na koji način p53 regulira apoptozu nije sasvim jasan. Gen p53 aktivira transkripciju gena p21WAF!/CIP1, jednog od glavnih posrednika zaustavljanja staničnog ciklusa i prvi otkriven inhibitor ciklin-ovisnih kinaza. Unos gena p21WAF!/CIP1 u stanice tumora ljudi i miševa također izaziva zaustavljanje staničnog ciklusa. No, opisani su različiti učinci prekomjerne ekspresije ovog gena poglavito u kontekstu aktivacije apoptoze te je njegovo korištenje u liječenju tumora još uvijek kontroverzno. Posebno je nejasna uloga gena p21WAF!/CIP1 u regulaciji apoptoze jer u nekim slučajevima dolazi do aktivacije, a u drugim do inhibicije apoptoze, posebno u kombinaciji s nekim kemoterapeuticima. Kako je aktivacija apoptoze krajnji cilj svake terapije tumorskih stanica, proučavanje njezine regulacije od ogromne je važnosti. Unošenjem gena p53 i p21WAF!/CIP1 pomoću adenoviralnih vektora u stanice tumora ljudi i miševa te praćenjem inhibicije rasta i aktivacije apoptoze, pokušali smo rasvjetliti njihovu ulogu u regulaciji apoptoze te mogućem korištenju kao zasebnih terapeutskih gena ili u kombinaciji s kemoterapeuticima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti