Pregled bibliografske jedinice broj: 157989
Prostorni razvoj naselja katastarskih općina Gornja i Donja Bistra
Prostorni razvoj naselja katastarskih općina Gornja i Donja Bistra // Zaprešićki godišnjak ..., XIII (2004), 308-319 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 157989 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorni razvoj naselja katastarskih općina Gornja i Donja Bistra
(Urban development of the settlements in cadastral unit of Gornja and Donja Bistra)
Autori
Slukan-Altić, Mirela
Izvornik
Zaprešićki godišnjak ... (1332-277X) XIII
(2004);
308-319
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
razvoj naselja; povijesna geografija; kartografski izvori; katatstar
(urban development; historical geography; cartographical sources; cadastre)
Sažetak
Općina Bistra jedna je od najmlađih općina zaprešićkog kraja. Prostire se na površini od 52, 7 km2 obuhvaćajući naselja Gornju i Donja Bistru, Bukovje Bistransko, Novake Bistranske, Oborovo Bistransko i Poljanicu Bistransku. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva izvršenom 2001. godine, na području općine Bistra živjelo je 6 098 stanovnika, odnosno 115, 7 stanovnika/km2. Iako općina Bistra danas pripada Zagrebačkoj županiji, u funkcionalnom smislu, Bistra je dio uže gravitacijske zone grada Zagreba čineći sjeverozapadni rub zagrebačke urbane regije. U prirodno-geografskom smislu, prostor općine obuhvaća predjele različitih obilježja što općini daje raznovrsne razvojne potencijale. Jugoistočnu polovicu općine čine sjeverni pristranci Medvednice poznati i kao Bistranska gora. Sjeverozapadnu polovicu općine čini kontaktna zona doline Krapine i medvedničkih padina koju karakterizira pitomi krajolik blagih reljefnih oblika i brojnih vodotoka koji s padina Bistranske gore otječu prema rijeci Krapini. Duž zapadnog ruba općine, prolazi suvremena auto-cesta koja Bistru povezuje sa Zagrebom na jugu te s Hrvatskim zagorjem u njezinu zaleđu, osiguravajući joj na taj način iznimno dobru prometnu dostupnost. Takav položaj i prirodne osobine bistranskog kraja, osigurali su mu ranu naseljenost i bogatu povijesnu baštinu. Župa Bistra spominje se još davne 1209. godine u ispravi kralja Andrije u kojoj se spominju imanja Poljanica, Bistra i crkva sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj. Tako je i francuski grof Carion živio upravo u Bistri, u dvorcu grofova Oršića, dok je na sjevernim padinama Medvednice u rudnicima galenita tražio srebro, danas poznatim kao "Francuski rudnici" koji se nalaze u krajnjem jugoistočnom rubu općine čineći još jednu važnu povijesnu znamenitost ovog slikovitog kutka Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest