ࡱ> 9 ݏbjbj"Ll80 <L3c2"aaaaaaaed fRaa>b>>>$a>a>>C6R_fa 0Dr$D7^2`fac03cN`f=ffa> IMBENICI KOJI SUDJELUJU PRI NASTANKU MASTITISA Cergolj M. Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Sa~etak Mastitis je bolest koja mlje nom govedarstvu stvara najvee gubitke. Pojavi bolesti doprinosi odstupanje od temeljnih zootehni kih i zoohigijenskih mjera. U periodu kriti nom za nastanak bolesti, presudna je relativna ravnote~a izmeu imbenika virulencije bakterija i obrambenih snaga domaina, a do bolesti dolazi uslijed meusobnih promjena imbenika rezistencije domaina, mikroorganizma i okoliaa. Kako je etiologija mastitisa multikauzalna, nije realno o ekivati da e lije enje mastitisa ikada biti rijeaeno u cjelosti. Te~nju treba staviti na preventivu (posebice imunologiju) i menagement, a da se to postigne treba dobro poznavati mehanizme obrane domaina i imbenike virulencije bakterija. Klju ne rije i: krava, bakterije, imbenici domaina, imbenici bakterija, mastitis. Uvod Mastitis je slo~ena bolest uzrokovana djelovanjem mikroorganizama, menagementa i okoliaa ~ivotinje. To je profesionalna bolest, prvenstveno visokoproduktivnih mlije nih krava koje ~ive pod stalnim stresom. Njegova pojava unutar stada je dinami no i teako predvidivo patoloako stanje koje se pojavljuje, airi i postupno povla i. U parenhimu zdrave mlije ne ~lijezde nema bakterija. Prva crta obrane mlije ne ~lijezde je sisni kanal. U slu aju prodora mikroorganizama kroz sisni kanal aktivira se druga crta obrane koja treba sprije iti airenje infekcije izvan mlije ne ~lijezde. Bolest uzrokuje prodor patogenih mikroorganizama u mlije nu ~lijezdu, a njihov rast i razmno~avanje mlijeku i parenhimu izaziva obrambenu reakciju tkiva domaina. Mikroorganizmi u vime uglavnom ulaze galaktogeno (ascedentno), a samo iznimno limfogeno (kroz ozlijeenu ko~u) i hematogeno. To i nije udno budui da krave ~ive u sredini koja obiluje mikroorganizmima od kojih su mnogi potencijalni uzro nici mastitisa Vime je anatomski slabo zaatieno od ascedentne infekcije, a ujedno ima i slabo u inkovit mehanizam pro iaavanja koji bi pridonio ispiranju bakterija i smanjenju njihovog broja u sisnom kanalu. To govori u korist navoda Slettbakk-a i sur. (1995), da je i udaljenost sise od poda zna ajan imbenik u genezi mastitisa. Pojavi bolesti doprinosi odstupanje od temeljnih zootehni kih i zoohigijenskih mjera, kao i nepoativanje osnovnih postulata za higijensku mu~nju i veoma loae tehni ko-funkcionalno stanje muznih aparata (Topolko i Beni, 1997). To je bolest koja mlije nom govedarstvu stvara najvee gubitke. Uz troakove lijekova, laboratorija i veterinarskih usluga, prosje na cijena klini kih mastitisa, bez troakova prijevremenog izlu ivanja oboljelih iznosi 100-200 USD po kravi (Barlett i sur,1991), dok se ateta subkli kih mastitisa, koji su mnogo eai, procjenjuje na 300-400 eura po kravi u stadu (Hamman, 2003). Multikauzalna etiologija mastitisa ukazuje na injenicu da nema realne osnove vjerovanje da e lije enje mastitisa ikada biti u cjelosti rijeaeno. Danas se ne mo~e o ekivati da se mastitis mo~e potpuno suzbiti iz nekog uzgoja, ve se smatra uspjehom kad se bolest dr~i pod kontrolom. Erskine (2001) smatra da se sanacija mastitisa ne mo~e postii terapijskim mjerama, ve te~nju treba staviti na preventivu. Budui se radi o kompleksnoj bolesti, da krave ~ive u okoliau koji obiluje bakterijama i da svi uzgoji baa nisu higijenski i zootehni ki besprijekorni, pitanje je, zaato neka grla obolijevaju od mastitisa, a druga, dr~ana u istim, pa i loaijim prilikama ne oboljevaju. Epidemiologija mastitisa Za nastanak bolesti esto su presudni pogodovni imbenici koji u odreenom trenutku donose prevagu na stranu uzro nika. U tom, kriti nom periodu, presudna je relativna ravnote~a izmeu virulencije bakterija i obrambenih snaga domaina. Erskine (2001) navodi da mastitis nastaje usljed meusobnih promjena unutar slo~ene meusobne povezanost tri glavna imbenika: 1. Rezistencije (otpornosti) domaina 2. Mikroorganizma 3. Okoliaa Nickerson (1987) smatra, da je za nastanak bolesti presudan mehanizam obrane domaina, pri emu uz utjecaj okoliaa, na razvoj bolesti utje u i specifi ne karakteristike uzro nika. Sve bakterije koje okru~uju goveda ne mogu uzrokovati mastitis, ve samo one koje zadovoljavaju dva bitna uvjeta (Mattila i sur. 1984): - Moraju imati mehanizme koji ih atite od endogenih antibakterijskih imbenika domaina. - Tijekom inkubacije se moraju razmno~avati u zara~enom mlijeku. Prodor bakterija u unutraanjost mlije ne ~lijezde naruaava osjetljivu ravnote~u izmeu virulencije uzro nika i obrane domaina, a razvija se na dvije razine: 1. dolazi do kolonizacije uzro nika u sisnom kanalu i vanjskom otvoru 2. prevladavaju imbenici koji omoguuju razvoj po etne kolonizacije mikroorganizama u infekciju. Za provoenje prevencije, dijagnostike i lije enja mastitisa od velikog zna aja je poznavanje imbenika koji uvjetuju nastajanje mastitisa. Treba ato bolje poznavati ato sve u odreenom trenutku mo~e naruaiti osjetljivu ravnote~u izmeu imbenika domaina (njegovih obrambenih mehanizama) i imbenika bakterija i omoguiti infekciju. Tablica 1. imbenici domaina i imbenici bakterija bitni za nastanak mastitisa 1. imbenici domaina 2. imbenici bakterija1.1. Ispiranje sisnog kanala mlazom mlijeka2.1. Sposobnost odupiranja ispiranju2.2. Predispozicija za nastanak mastitisa (lezije i rane sisa i sisnog kanala)1.2. Antibakterijski sustavi u mlijeku2.3. Mehanizmi izbjegavanja antibakterijskih imbenika u mlijeku1.3. Ograni avanje hranjivih tvari potrebnih bakterijama - Sekvestracija ~eljeza2.4. Sposobnost bakterija da stvaraju hranjive tvari - Sposobnost proteoliti kih bakterija da oslobaaju krvno ~eljezo IMBENICI DOMAINA Erskine, (2001) navodi da su kod goveda za nastanak mastitisa presudni slijedei imbenici domaina: Geneti ka otpornost - nasljee vezano za imunost i opu otpornost domaina. - Anatomske karakteristike sisa u vezi su sa poveanim rizikom nastanka mastitisa (Cergolj i sur, 1998), oblika vimena (Ri~nar, 1981), duljinom sisa i sisnog kanala, stanju  i  receptora odgovornih za kontrakcije muskulature oko sisnog kanala (Hamman, 2003), integritetom sisnog kanala i ozljedama sisa (Jones, 1986), udaljenosti sisa do poda (Slettbakk i sur. 1995). - Stadij laktacije va~an je kod klini kih i supklini kih mastitisa (Erb i sur., 1984). Najvea je u estalost pojave mastitisa na po etku laktacije, a odmicanjem laktacije u estalost mastitisa pada. - Prevladava mialjenje da se poslije svake laktacije (utjecaj dobi) poveava rizik klini kih i supklini kih mastitisa (Schukken, 1989), no ima i suprotnih podataka. Tako Hogan i sur. (1989) navode veu u estalost klini kih mastitisa kod krava u prvoj laktaciji. - Hranidba i bolesti tijekom gravidnosti, poroda i puerperija. Schukken i sur. (1989) ustanovili su, da krave sa distokijom imaju 1,5 x vei rizik za pojavu klini kog mastitisa. Syvajarvi i sur. (1986) upozoravaju na pove an rizik od mastitisa kod krava sa ketozom. - O dugotrajnoj upotrebi dezinficijensa ( imbenici menagementa) postoje suprotna mialjenja: Hogan i sur. (1987), Schukken i sur., (1989) tvrde da dugotrajna upotreba dezinficijensa na sisama eliminira manje zna ajne uzro nike i otvara put patogenim bakterijama. Pankey i sur. (1987) imaju druga ije iskustvo. Oni su pratili broj infekcija mlije ne ~lijezde na 4 stada mlije nih krava i ustanovili, da se primjenom dezinficiensa prije i poslije mu~nje zna ajno smanji broj infekcija ubikviternih bakterija. - Imunomodulacija se upotrebljava da bi se poveala otpornost na mastitis. Paape i sur. (1988) su tom metodom na 13 farmi postigli izvrsne rezulate. Krave stimulirane i/m aplikacijom imale su 4,6x manju u estalost klini kih oblika mastitisa od netretiranih grla. Problemom imunomodulacije bavili su se mnogi autori (Anderson, 1984, Oliver i Sordillo, 1989, Nickerson 1989, Kehrli i sur., 1989). Veina metoda nespecifi ne imunostimulacije koriatena je u pokusnim uvjetima, dok prakti na primjena ili nije opisana, ili nema dokaza o po~eljnim rezultatima (Erskine i sur, 1998). - Vakcinacija protiv glavnih uzro nika i poboljaanje specifi ne otpornosti krava sigurno bi bila najbolji na in prevencije mastitisa. Veina istra~ivanja do danas raena je s bakterijama Staph. Aureus i Escherichia coli (Coldiz i Watson, 1985), no ini se bez o ekivanih rezultata. Ispiranje sisnog kanala Redovita, esta i higijenska mu~nja mehani ki izbacuje bakterije iz sisnog kanala i sisne cisterne vimena. Bakterije se pokuaavaju oduprijeti mlazu mlijeka prijanjanjem uz tkivo. Lezije ko~e sise i sluznice sisnog kanala poma~u mikroorganizmima da se bolje prihvate na podlogu. 1.2. Antibakterijski sustavi u mlijeku Mlijeko je po kemijskom sastavu dobar medij za razvoj bakterija. Da u normalnim prilikama ne bi doalo do naglog i nekontroliranog rasta bakterija, mlijeko sadr~i endogene (intrizi ne) antibakterijske imbenike koji u odreenoj mjeri spre avaju njihov rast i razvoj. Pritom se mlijeko iz zdravih etvrti mlije ne ~lijezde sa niskom razinom antibakterijskih imbenika razlikuje od mlijeka iz oboljelih etvrti. U mlijeku zdravih etvrti dobro rastu mnoge bakterije, posebno one koje se upotrebljavaju u mljekarskoj industriji, dok mlijeko iz upaljenih etvrti sadr~i znatno viae antibakterijskih imbenika i u njemu uglavnom pre~ivljavaju bakterije uzro nici mastitisa (Reiter, 1978). Dapa e, Mattilla i sur. (1984) navode da uzro nici mastitisa rastu bolje u mlijeku iz oboljelih nego u mlijeku zdravih etvrti iste krave. Endogene antibakterijske inhibitore dijelimo na nespecifi ne (laktoperoksidaza, laktoferin, lizozim) i specifi ne, od kojih su najva~niji fagociti (makrofagi, polimorfonuklearni leukociti), T-limfociti, imunoglobulini nastali od B-limfocita i komponente komplemenata (Reiter, 1978, Craven i Williams, 1985). Navedene antibakterijske sustave nikako ne treba razmatrati odvojeno iz razloga ato je njihovo djelovanje povezano i meusobno se dopunjuje (Craven i Williams, 1985). Razvojem mastitisa isprva se poveava broj polimorfonuklearnih leukocita iz periferne krvi, a kasnije se joa aktiviraju pri uve u koatane sr~i. To omoguuje poja anu fagocitozu koju Paape i sur. (1979) smatraju najva~nijim imbenikom u suzbijanju bakterija u mlijeku. Treba napomenuti da razina svih antibakterijskih imenika u zdravom mlijeku nije dostatna da se stvori u inkovita antibakterijska zaatita. Za to ima viae razloga: premala koncentracija endogenih antibakterijskih imbenika u mlijeku (veliko razrjeenje) slaba u inkovitost fagocitoze uslijed nedostatka kisika i glukoze imunokompleksi ko e djelovanje fagocita neutrofili su relativno kratko u inkoviti nakon ulaska u parenhim (dug interval izmeu mu~nje) djelovanje fagocita slabi uslijed endocitoze kazeina i masti mlije na mast prekriva opsoninske receptore (Fox i sur., 1988). prenizak pH mlijeka za optimalni u inak granulocita c) Sastojci mlijeka slabe u inak aktiviranih komplemenata Porastom razine intracelularnog ~eljeza u upalnom mlijeku slabi u inkovitost sustava laktoferina (Mattila i sur. 1984). Ograni avanje hranjivih tvari Tijekom mastitisa aktivira se antibakterijski mehanizam laktoferina domaina koji na sebe ve~e ~eljezo iz mlijeka i tako usporava razvoj bakterija.  IMBENICI BAKTERIJA 2.1. Sposobnost odupiranja ispiranju Mlaz mlijeka prilikom mu~nje smanjuje broj bakterija u sisnom kanalu i spre ava kolonizaciju bakterija. One izbjegavaju ispiranje na nekoliko na ina: plutanjem na kapljicama mlije ne masti u gornjim dijelovima ~lijezde (Sandholm i sur. 1988), lijepe se za tkivne nabore (Mammo i sur, 1987), ubrzano se razmno~avaju i tako nadoknauju isprane bakterije. Za sada joa nije razjaanjeno mogu li se bakterije oduprijeti ispiranju i prijanjanjem za neozlijeenu sluznicu tkivnih nabora. 2.2. Predispozicije za nastanak mastitisa Razne ozljede sisa i/li sisnog kanala su predilekciona mjesta za ulaz infektivnih uzro nika. Na njima se bakterijski adhezini ve~u za kolagen, laminin, fibrin i fibronektin rane. Glavni uzro nici mastitisa (Staphylococcus aureus, streptokoki, koagulaza-negativni stafilokoki) inficiraju ozlijeenu ko~u, koloniziraju sisni kanal, dra~e sluznicu i uzrokuju upalu. Ubikviterni mikroorganizmi (E. Coli, Streptococcus uberis) prodiru kroz sisni kanal u parenhim direktno, bez kolonizacije sisnog kanala. Pritom samo Streptococcus uberis dra~i sisni kanal (Kaartinen i Jensen, 1988). Mehanizmi izbjegavanja antibakterijskih imbenika u mlijeku imbenici virulencije bakterija uzro nika mastitisa usmjereni su prvenstveno na opstanak (dupiranjem antibakterijskim imbenicima), a zatim na rast unutar mlije ne ~lijezde: Stafilokoki i streptokoki atite se na na in, da na svoju povrainu ve~u proteine domaina (Fc-receptore: kazein, fibrinogen, globulini) i sakriju se unutraanjost stanice (intracelularni parazitizam). S. aureus se od opsonizacije atiti tankom polisaharidnom kapsulom ili poprimi tanki oblik . S. Aureus i drugi streptokoki stvaraju leukocidine koji su smrtonosni za fagocite (Nonnecke i Harp, 1988). Bakterije uzro nici mastitisa proizvode citolizine (hemolizini i hemotoksini). Poveavaju otpornost na djelovanje fagocita (imunosupresija, kemotaksija). Razina svih antibakterijskih imbenika u zdravom mlijeku nije dostatna da se stvori u inkovita i sigurna antibakterijska zaatita. 2.4. Sposobnost bakterija da stvaraju hranjive tvari Kod mastitisa se promijeni kemijski sastav mlijeka: dolazi do manjka kalcija, a viaka natrija i klorida pa je mlijeko slankastog okusa. U plazmi upalnog mlijeka aktiviraju se mehanizmi koji pospjeauju proteoliti ki raspad  kazeina. To rezultira pove avanjem razine proteaza-peptona i dodatno pospjeauje rast patogenih bakterija (Kaartinen i Jensen 1988, Saeman i sur.1988). Zanimljiv je na in kojim bakterije tijekom mastitisa neutraliziraju djelovanje laktoferina ( imbenik mlijeka) koji djeluje na na in, da bakterijama potroai za njih neophodno ~eljezo. Uzro nici mastitisa su prete~no hemoliti ke bakterije koje svojim toksinima razaraju stani ne membrane krvnih stanica i iz njih izlazi ~eljezo. Bakterije nadoknauju manjak ~eljeza upotrebljavajui endogeno ~eljezo u obliku hemoglobina ili neki drugi spoj hema. Kako mlijeko iz upaljenih sadr~i mnogo viae ~eljeza od mlijeka iz zdravih etvrti, nedostatak ~eljeza nije limitirajui imbenik rasta bakterija (Mattila i sur, 1984). Literatura: 1. Anderson J.C. (1984): Levamisole and bovine mastitis. Vet.Rec., 114, 138-144. 2. Barlett,P.C., D.J.Van Wijk, Wilson, D.J. (1991): Temporaloatterns of lost milk production following clinical mastitis in a large dairy herd. J. Dairy Sci. 74, 1561-1572. 3. Cergolj, M, A. Tomaakovi, Z, Makek (1988): Praktikum pregled i mu~nja vimena krave. Veterinarski fakultet Zagreb. 4. Coldiz I.G., D.I. Watson (1985): The immunophisiological basis for vaccinating ruminants against mastitis. Aust.Vet.J., 62,145-150. 5. Craven, N., M.K.Williams (1985): Defences of the bovine mammary gland aginst infection and prospects for their enhancement. Veterinary Imunology and Imunopathology, 10, 71-127. 6. Erskine R.J., P.C. Barlett, S.R. Tavernier i sur. (1998): Recombinat bovine interleukin-2 and dry cow thwrapy: efficaty to cure and prevent intrammamary infections, safety, and effect on gestation. J.Dairy Sci., 81,107-115. 7. Erskine Ron J.(2001): Mastitis Control in Dairy Herds. In Radostits Otto M.:Herd Healt Fooh Animl Production Medicine, Third Edition. W.B. Saunders Company, Philadelphia, london, New York, St.Louis, Sydney, Toronto.397-433. 8. Fox L.K., J.S. McDonald, J.K. Hilters. L.B. Corbeil (1988): Function of phagocytesobtained from lacteal secretions of lactating and nonlactating cows. American Journal of Veterinary Research, 49, 678-681. 9. Hamman, J. (2003): Dijagnostika mastitisa  novi aspekti prakti nog zna aja. Savjetovanje Aktualnosti u veterinarskoj praksi, Opatija, 20.-22. o~ujka 10. Jones T.O. Jones (1986): A review of teat actors in bovine E. Coli mastitis. Vet.Rec., 118, 507-512. 11. Kaartinen, L., N.E. Jensen (1988): Use of N_acetyl-D-glocosaminidase to detect teat canal inflamations. Journal of Dairy Research, 55, 603-607. 12. Kehrli M.E., B.J. Nonnecke, J.A. Roth (1989): Alterations in bovine lymphocyte function during the periparturient period. Am. J. Vet. Res., 50, 215-220. 13. Mattila,T., J. Syvjrvi, M. Sandolm (1984): Bacterial growth in whey from mastitic and non-mastitic quarters. Amerian Journal of Veterinary Reserch, 45, 2504-2506. 14. Nickerson, S.C. (1987): Resistance mechanisms of the bovine udder: new implications for mastitis control at the teat end. J. Am.Vet.Med. Assoc 191, 1484-1494. 15. Nickerson S.C. (1989): Immunological aspects of intramammary involution. J. Dairy Sci., 72, 1665-1672. 16. Nonnecke B.J., J.A. Harp )1988): Efects of Staphilococcus aureus onbovine mononuclear leukocyte proliferation and viability: modulation by fhagocytic and viability: modulation by phagocytic leukocytes. Journal of Dairy Science, 71, 780-787. 17. Oliver S.P., L.M. Sordillo (1989): Approaches to the manipulation of mammary ionvolution. J.Dairy Sci., 72,1647-1651. 18. Paape, M.J., W.P.Wergin, A.J. Guidry, R.E Pearson (1979): Leucocytes second line of defence against invaliding mastitis patogens. Journal of Dairy Sciense, 62, 135-153. 19. Pankey, J.W., E.E. Wildman, P.A. Drechsler, J.S. Hogan (1987): ield trial evaluation of premilking teat disinfection. J.Dairy Sci., 70, 867. 20. Reiter, B. (1978): Review of the progress of dairy science: antimicrobial systems in milk. Journal of Dairy Research, 45, 131-147. 21. Ri~nar, S. (1981): Lije enje i suzbijanje mastitisa. Spektrum, Pliva Zagreb. 22. Saeman, A.I., R.J. Verdi, D.M. Galton, D.M. Barbano (1988): Effect of mastitis on proteolytic activity in bovine milk. Joural of Dairy Science, 71, 505-512. 23 Schukken Y,H., D.Van de Geer, F. Gommers et al. (1989): Intramammary infections and risk fators for clinial mastitis in herds whith low somatic cell counts in bull milk. Vet. Rec., 125, 393-396. 24. . Slettbakk, T., A. Jorstad, T.B. Farver, J.C. Holmes (1995): Impact of milking characteristics and morphology of udder and teats on clinical mastitis in firs and second lactation morwegian cattle. Preventive Veterinary Madicine, 24, 235-244. 25 Syvajarvi J., H. Saloniemi, Y. Grhn (1986): An epidemiological and genetic study on registered diseaes in Finnish Ayrshire cattle. IV. Clinial mastitis. Acta Vet. Scand. 27, 223-229. 26. . Topolko, S., M. Beni (1997): Aktualni problemi i epizootioloako stanje subklini kih mastitisa u minifarmskoj proizvodnji mlijeka. Praxis veterinaria, 45, 69-76. Abstract FACTORS WHICH CAUSE MASTITIS DEVELOPMENT M. Cergolj, Faculty of veterinary medicine, University in Zagreb Mastitis is a desease which causes the biggest losses in dairy farming. Prevalence of mastitis is influenced by any exception of basal zoohygienic and zootechnical measures. In interval critical for development of desease, the most important is relative balance between factors of bacterial virulence and immune defence of the host, and infection is result of changes in host resistence, microorganism and the enviroment.Because of its multicausal etiology, it is unrealistic to expect that ideal and total therapy for mastitis will ever be achieved. Our priority should be good prevention (especially imunology) and management, and to achieve that it is necessary to well understand mechanisms of host defense system and factors of bacterial virulence. Key words: cow, bacteria, host factors, bacterial factors, mastitis PAGE  PAGE 1  ,"-1412(22255(9P9^;;2?T?CCNHHUU\\ӉԉÏďʏˏ̏ΏϏՏ֏׏؏ُݏ0JmHnHu0J j0JU OJQJ^J6]5\.`b|l n p    ( ~Dhdhdh`dhdh`dh dh^`$dha$Ï܏!""##%D&&((X)++,,,"-$Ifdhdh`dh"-$-~----n.p..D/F///f011PH$Ifk$$Ifl00,"064 la1 1 11416112v22 35677(99>;;2??CJDE dh^`dh^ & F dhhdh^h & F dhdhEEFFLHNHH OrQT"VVWZWWLXjXXfYY h\dh^h`\ & Fdh & F dhdh`dh`dh`dh^ & FdhdhYDZ6[8[t[\\\\\]_``>aeeHffgDh:i & Fdhdh^dh`dh & Fdhhdh`h & Fdh & F dhhdh^h:iiijjjklmmpm`p0u2u4u6uPuuRwxx[y>z!{{}}`dhdh`dh & Fdh}*Ӏvǁ؂R܇ԊIU~ $ p#a$ p#`~Ï̏͏Ώُڏۏ܏ݏh]h&`#$ p# 1h/ =!"#$% i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH8@8 Naslov 1$@&`5\00 Naslov 2$@&5\8@8 Naslov 3$@&`6]6A@6 Zadani font odlomkaFC@F Uvu eno tijelo teksta `4B4 Tijelo teksta5\RR@R Tijelo teksta, uvlaka 2 `5\JS@"J Tijelo teksta, uvlaka 3 `2@22 Zaglavlje  p#*)@A* Broj straniceL01>jklt678 Io"dJLMs78`3;Q % !Z!&"'"N"%&m()k))))&*5*r***"++++N,O,P,e,f,,-r.s..00$1t11"2222M3f334444068888889::[;><!==>>?*@@vAAABRCDDDEmEFFGH3I4I5I6I?IiIuIIILLLLLLL000@000@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0(@0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 0 @0 0 0 0 0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 0 0 0 0 0 @0 @0 @0 0 @0 @0 @0 0 @0 @0 0 0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 0 @0 0 @0 @0 @0  0 @0 @0 @0 @0@0)"@0)"@0)"@0)" 0)" 0)" 0)" 0)" 0)"@0)" 0)" 0)" 0)"@0)" 0)"@0)" 0)"@0)"@0)"@0)" 0)"@0)"@0)"@0)"@0)"@0)"@0)"@0)"@0)" 0R,)"@0*"@0*" 0*"@0*" 0*"@0*" 0*"@0*" 0*" 0*" 0*"@0*"@0*"@0*"@0*"@0*"@0*"@0*"@0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"@0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"0*"000*"00@0@0@0 0 ݏJ"-1EY:i}~ݏKMNOPQRST܏L !!t18t|#$1Zcz<ApuJSv4:^g z 8 A   ( 4 = 8 ? ] f 1 < w v~)/-6BK(.HV9?HNdj  :C| 7<lu<EGPnu=J$,?OU ^ !!S!Y!c!h!!!!!!!"#$$$$% %,%5%%%%%%%%%&&&"&$&6&7&@&E&N&P&^&l&u&&&&&&&&&F'L'O'W'i'r'''''((((((~))))))))**@*H*W*a*********+!+2+A+x++++++++,,j-r-----;.G.a.h.......//./5/7/=/@/K/f/o/q//////////// 00,00020?0@0F0U0Z0c0k0000000000000N1W1~111111-2/2C2M2~22222223 33!3,3C3K3N3V3Y3]3z3333333333333344555555556 6666"6[6d66666 777788888888888888888 9 99999 9"9%9/9?9@9B9C9G9H9L9M9W9X9a9b9j9k9s9u9w9z99999999999999#:):*:-:0:3:5:;:D:G:H:[:\:a:b:e:f:q:r:{:|:::::::::::::::::::::::::;;;;;;;;;;$;&;0;1;:;;;>;?;M;^;e;f;i;l;o;q;x;z;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < <<<<<"<$<+<A<H<I<L<W<_<`<g<h<j<k<p<q<v<x<z<{<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<===$='=)=,=/=2=4=<=>=A=C=J=L=O=Q=X=a=i=j=l=m==============================>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>????!?"?$?%?-?1?@?D?J?K?O?P?U?V?b?d?k?l?n?o?t?v?~????????????????????????????@ @ @@@@@.@7@=@F@K@R@[@d@e@k@l@n@o@s@t@x@y@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAA A AAAAAAA*A+A.A/A7A8A?ACAFAGAKALAOATA^A`AeAzAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB BBBBB B&B(B0B1BIlIsIuI|I}IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJ J J J JJJJJJJ(J)J+J,J1J2J=J>JAJBJNJOJWJYJ[JeJmJnJqJrJ}J~JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKK K KKKKKKKKK#K$K.K0K=K>KAKBKEKFKXKYK[K\K_K`KkKlKtKvKxKyK{K|KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLLLLLL!L$L(L/L0L4L5L7L8L:L;LDLHLLLMLWLXLbLcLeLfLjLkLrLsLyLzL}L~LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLL/1=>ilst58 HIno!"cdIJK\rx68_`2::;PQ $ % !!Y!Z!%"'"M"N"%%&&l(n())j)k)))))))%*&*4*5*q*r*****!+"+++++M,Q,d,f,,,--q.t...00#1$1s1t111!2#2222222L3M3e3f333344444/60688888899: :::Z;[;=<>< =!===>>>>??)@*@@@uAvAAAAABBQCRCDDDDEElEmE FFFFGGHH2I6I>I?IhIiItIuIIILLLLLL1>lt\x}.% ` k))))&*4*++Q,e,f,,88AA6I>IiItILLLP1ZC:\Documents and Settings\cergolj\My Documents\Personal\AMARIJAN\VIME\`ibenik2003.novo.docP1A:\`ibenik2003novo.docP1A:\`ibenik2003novo.docP1A:\`ibenik2003novo.docP1ZC:\Documents and Settings\cergolj\My Documents\Personal\AMARIJAN\VIME\`ibenik2003.novo.docP1oC:\Documents and Settings\cergolj\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje `ibenik2003.novoP1ZC:\Documents and Settings\cergolj\My Documents\Personal\AMARIJAN\VIME\`ibenik2003.novo.docP1ZC:\Documents and Settings\cergolj\My Documents\Personal\AMARIJAN\VIME\`ibenik2003.novo.docP1A:\`ibenik2003.novo.docP1A:\`ibenik2003.novo.doc F}tG1DGw7 y"o.ztO$0*0<Is:TT:4q.zPS"Zqyf [$h&+\^`\o(.\^`\o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`5OJPJQJ^Jo(-   ^ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( ``^``OJQJo( 00^0`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo(hh^h`o(.  ^ `o(..0^`0o(...0^`0o(....   ^ `o( ..... l l ^l `o( ...... x`x^x``o(....... `^``o(........ ((^(`o(.........  ^ `OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( | | ^| `OJQJo( LL^L`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(hh^h`o(.hh^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`5o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`o(.  ^ `o(..0^`0o(...0^`0o(....   ^ `o( ..... l l ^l `o( ...... x`x^x``o(....... `^``o(........ ((^(`o(.........^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`5OJPJQJ^Jo(-   ^ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( ``^``OJQJo( 00^0`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo(uOu^u`Oo(.^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L. hG1DF}$0w7 q.zPy"o.S"ZT:yfIs: 0VH&:n<l`6xMs78`L@!")*369:>@ E F H IL@@(@.@0@2@6@F@H@V@X@j@p@v@@@|@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"qRyfy&NRyf f? !r0M 2Q `ibenik2003cergoljP1Oh+'0  0 < H T`hpx ibenik2003ibecergoljergerg Normal.dotP1m4mMicrosoft Word 9.0@ @Pkw@N€w@r f?՜.+,0 hp   porodnistvo, vet.fak.2 M  ibenik2003 Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FMNr1TableVfWordDocument"SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolMNrMNr  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q