аЯрЁБс>ўџ CEўџџџBџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСY ПмGbjbjѓWѓW R‘=‘= !Шџџџџџџ]ZZZ d ppp„„„„8Ма„пў№№(ќўўўўўў$н єб Є"Нp"pp№іppќ„„ppppќюќppќф jy5У„„ќMIHALJEVI, MILAN: SLAVENSKA POREDBENA GRAMATIKA 1. DIO UVOD I FONOLOGIJA, `kolska knjiga, Zagreb, 2002. U predgovoru nove Slavenske poredbene gramatike Milan Mihaljevi isti e nekoliko meusobno povezanih injenica zbog kojih se prihvatio pisanja ove knjige: - posljednji priru nik iz ovoga podru ja (Ivaieva Slavenska poredbena gramatika) objavljena je prije 33 godine, a stanje znanstvene spoznaje izneseno u njoj joa je starije, - osim ato je relativno stara, ta je gramatika i teako dostupna - studenti hrvatskoga i drugih slavenskih jezika, a ni stru njaci, nemaju primjeren (suvremen) ud~benik za poredbenu slavensku gramatiku. Zbog navedenih bi injenica ova knjiga, ak i da je mnogo loaija nego ato jest, bila zapa~en i vrijedan priru nik. Glavni uzrok iznesenim injenicama le~i vjerojatno upravo u kvaliteti i ugledu Ivaieva priru nika, kojemu se mo~da nitko nije usudio konkurirati. Mihaljevi se usudio, ne samo zato ato se u tom podru ju dokazao kao vrstan i priznat stru njak nego i zahvaljujui viaegodianjem predava kom iskustvu sa studentima jednopredmetne kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Upravo je to iskustvo dobra i sustavna predava a obilje~ilo ovaj priru nik, u inivai ga lako razumljivim, razlo~nim, jasnim, logi nim, a vrijedan i predan rad izvan predavaonice pridonio je da priru nik bude znanstveno utemeljen i da donese suvremen uvid u poredbenu slavensku gramatiku. Objavljeni priru nik ima podnaslov Prvi dio: Uvod i fonologija, pa e djelo biti cjelovito s drugim sveskom, u kojem autor namjerava obraditi praslavensku morfologiju, prozodiju i pitanje slavenske pradomovine. Prvi dio budue cjelovite Slavenske poredbene gramatike, Uvod i fonologija, organiziran je tako da su i uvodni dio i prikaz povijesnoga razvoja glasova od indoeuropskoga prajezika do kraja slavenskoga jezi noga jedinstva podijeljeni u tri poglavlja. U tri uvodna poglavlja autor nam poma~e da izgradimo vrste i trajne temelje znanja, koji e moi nositi sve budue nadogradnje, a prije svega ono ato on naziva "jezgrom knjige", Fonologiju. Prvo poglavlje ( Uvod u poredbeno jezikoslovlje) openit je uvod u genetsko poredbeno jezikoslovlje. Precizno i koncizno autor najprije definira osnovne pojmove iz poredbene gramatike (jezi na srodnost, tipoloaka, kontaktna i genetska srodnost, izoglose, rodoslovno stablo), spominje nekoliko imena istaknutih u tom podru ju i upuuje na daljnju literaturu. Meu "pionire poredbenoga jezikoslovlja" uvratava Hrvata, indologa Filipa Vezdina, o kojemu u Ivaievoj gramatici nema ni spomena. Podrobnije se (uvodno-teorijski) u prvom poglavlju autor bavi i glasovnim promjenama, zakonima i analogijama te metodama rekonstrukcije prajezika. U definiranju glasovnih zakona Mihaljevi ne ni~e definicije poput Ivaia, nego se koristi preciznim matemati kim prikazima (generativni pristup promialjanju jezika, u kojem se autor dokazao), ato znatno skrauje tekst i olakaava pamenje i razumijevanje te omoguuje usustavljivanje iznesenih injenica. Sustavnost je glavna odlika i teorijskoga pristupa glasovnim promjenama. Autor razrauje: 1. tipologiju (Vrlo pregledna tipologija sa zanimljivim i ilustrativnim primjerima!), 2. kronologiju (Razlikuje dvije vrste kronologija: relativnu i apsolutnu. Jasno definira odnose hranjenja, branjenja i neutralan odnos meu glasovnim zakonima.) i 3. uzroke glasovnih promjena. Uz glasovne zakone, kao najva~niji imbenik jezi nih promjena, isti e se analogija. U svom stilu (jasno, precizno, pregledno) autor definira model i motiv analogije, njezin smjer djelovanja, pravilnost i granice. Kad govori o rje ni kim promjenama (nestanak rije i, nastanak novih rije i, su~enje ili airenje zna enja rije i), autor se slu~i zanimljivim, itatelju bliskim i vrlo lako pamtljivim primjerima (objaanjava npr. postanje rije i sendvi , giljotina, sabota~a i sl.). Ivaievoj gramatici zasigurno nedostaje sustavno objaanjenje metoda rekonstrukcije nekoga prajezika. To je Mihaljevi uo io, stoga u njegovu priru niku mo~emo nai dosta podrobno obraene poredbenu metodu i metodu unutarnje rekonstrukcije s preglednim i ilustrativnim tabli nim prikazima, te sustavno i precizno iznesenim na elima formuliranja glasovnih zakona. (Tabli ni prikazi, numerirana na ela i pravila te matemati ke formule prepoznatljiv su i omiljen aparat Mihaljevieva znanstvenoga stila.) Drugo poglavlje (Indoeuropski jezici) donosi pregled indoeuropskih jezi nih porodica prema tradicionalnoj podjeli na kentumske i satemske jezike. U odnosu na Ivaiev, ovaj je pregled iscrpnijii i opairniji, a i obogaen je nekim novijim podacima. Sli no kao Ivai, i Mihaljevi na osnovi rekonstruiranoga prajezi noga rje nika daje uvid u materijalnu i duhovnu kulturu govornika indoeuropskoga prajezika. Zbog odabira ilustrativnih primjera i zanimljivosti teme, ije je upoznavanje prilog opoj kulturi (osobito pitanje indoeuropske pradomovine), ovo bi poglavlje bilo zanimljivo ak i airoj intelektualnoj publici. U pitanju pradomovine, za razliku od Ivaia, koji indoeurospki naziv za bukvu (*bhg'o-) uzima kao siguran pokazatelj mogue indoeuropske pradomovine, Mihaljevi iznosi novije podatke i smatra imena drvea nepouzdanim i spornim dokazima u ovim pitanjima. Ali iznosi injenicu da i danas najvei broj stru njaka ostaje vjeran klasi noj teoriji, za koju u novije doba, osim jezi nih, ima i arheoloakih potvrda. Tree poglavlje (Indoeuropski fonoloaki sustav) jasnim i preglednim prikazom fonoloakoga sustava te mnoatvom primjera omoguuje stjecanje osnovnih znanja i osnova je za razumijevanje sljedeih poglavlja. Treim poglavljem zavraava uvodna cjelina priru nika. etvrto poglavlje (Od indoeuropskoga do praslavenskoga) otvara novu cjelinu, u kojoj je dan pregledan i sustavan prikaz povijesnoga razvoja glasova od indoeuropskoga prajezika do kraja slavenskoga jezi noga jedinstva. Konkretno u ovome, etvrtome dijelu (naravno opet uz mnogobrojne tablice, ilustracije i primjere) prikazan je povijesni razvoj i jezi ne promjene koje su dovele do stvaranja najprije baltoslavenskoga suglasni koga sustava (gubljenje aspiracije, labiovelara i slogotvornih sonanata), a zatim ranoga praslavenskoga suglasni koga sustava (pravilo ruki, satemizacija). Peto poglavlje (Klasi ni praslavenski) po inje detaljnom, utemeljenom i bitno osuvremenjenom (pri pojaanjavanju autor se mjesto simbolima slu~i razlikovnim obilje~jima) obradom prve slavenske promjene u samoglasni kome sustavu, koja je ozna ila zavraetak indoeuropskoga i po etak praslavenskoga razdoblja - stapanje a i o. Nadalje, jednako razlo~no pojaanjava zakon otvorenih slogova, razvoj protetskih suglasnika i sprje avanje zijeva, slogovnu harmoniju, prvu palatalizaciju velara, prijeglas, i monoftongaciju diftonga. U dosta opairnome i pomno razraenome aestome poglavlju (Opeslavenske promjene) autor nam daje temeljit pregled opeslavenskih promjena obogaen brojnim novijim podacima i spoznajama (druga i trea palatalizacija velara, jotacija, postanak nosnih samoglasnika, pojednostavnjenje skupina tl i dl, metateza likvida, razvoj jerova, spajanje y i i, razvoj jata, stezanje). Poglavlje zavraava Sa~etkom suglasni koga razvoja i pojavom korelacije po umekaanosti, gdje se sumira prikazani i razraeni jezi ni razvoj te se donosi suglasni ki sustav dobiven kao rezultat toga razvoja. Opis razvoja opreke po umekaanosti, kojim zavraava ovaj priru nik, bit e osobito dragocjen studentima slavenskih jezika i slavistima uope. U novoj Slavenskoj poredbenoj gramatici zbijena je nevjerojatna koli ina informacija, jasno i sa~eto sabrane su va~ne spoznaje iz golemoga popisa literature, tako da e svatko tko ga s pomnjom prou i doista mnogo nau iti. Sklonost matemati kom, preciznom definiranju i logi kom sistematiziranju naslijeena iz generativnoga pristupa jeziku, Mihaljeviev apsolutno minimalisti ki jezi ni izraz (kratke, jasne, koncizne re enice), znanstvena i stru na utemeljenost te suvremenost priru nika zasigurno e ga popularizirati i kod studenata i kod stru njaka, a vjerojatno mu i dati prednost pred Ivaievom gramatikom. No za ozbiljnije prou avatelje, pa i za ambicioznije studente, svakako je nu~no konzultiranje obaju priru nika. Golem i nezahvalan posao pisanja nove slavenske poredbene gramatike doaao je u prave ruke. Rezultat je doista vrijedan svake pohvale. Nadamo se (i imamo razloga u to vjerovati) da e i drugi dio biti podjednak, i da emo ga uskoro imati u rukama.  Ka~e da je sporno je li navedena rije  uope praindoeuropska jer se pojavljuje samo u europskim jezicima, a nema potvrda u azijskima. Osim toga, ni u svim europskim jezicima ne ozna ava isto drvo. PAGE 1 PAGE 4 ј2rЌZ”юR*,.PŒ N€МТкр"DZђ ,.:HŠ 4 ^ т!"Є#Ц#Ш# $:&`&’+–+˜+Є+ю,№,N.Œ.Z0 0І3ъ3ь34ˆ4М4ф45*7<7>7D7F7J7”7І8Њ8м8P9|9P:;";$;(;,;0;„;ˆ;Š;Ž;Т;ш;p<x=Є=z>|>Œ>§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§ї§№§§§§§§§ь§ь§§§§§ь§ь§ь§ь§§§§56 j0JU 6OJQJ6]bpвд hшќўф КА.&Š>ь4p,"&& (ђ*љљљљёщёщщљљљёљљёљљљёёёёёёёљ$„аdh$„аdh$dhbpвд hшќўф КА.&Š>ь4p,"&& (ђ*&.(.2040Т4Ф4м8о8Т;z>|>8@&DFЂGЄGВGДGЖGИGКGМGОGдGжGиGкGмGўўўўўўўўўћћўў 7ђ*&.(.2040Т4Ф4м8о8Т;z>|>8@&DFЂGЄGКGМGОGдGжGиGкGмGљёёёёёёёёљёёљёяэфрэфрээё„h&`#$„јџ„$„аdh$dhŒ>Ь>FFЄGІGВGДGЖGИGКGОGРGЬGЮGаGвGдGмG§іяьячяьяьячяь0JmH0J j0JU j0JU6А‚. АЦA!А"А# $ %А [(@ёџ(NormalCJmH<A@ђџЁ<Default Paragraph Font, @ђ,Footer  Ц9r &)@Ђ& Page Number2@2 Footnote TextCJ8&@Ђ!8Footnote ReferenceH*wю!ЧЪю! Rџџџџ Œ>мG$(ђ*мG%'мG& !дџ•€!дџ•€  Њ08AI…  Ч Ю л ф В М ж м ‹шѕ‚‹Ž–ЋВФЮ#žЄЋЗЩЯЋЛщєLPR^ыѕHQUcЈЕрю‘ЁЈБЗТУЦЧ“Ÿ– !9!H!в!ь!я!џџKristina `trkalj/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of SLAVEN.asdKristina `trkalj/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of SLAVEN.asdKristina `trkaljC:\My Documents\SLAVEN.docKristina `trkaljC:\My Documents\SLAVEN.docKristina `trkaljC:\My Documents\SLAVEN.docKristina `trkaljC:\My Documents\SLAVEN.docKristina `trkaljC:\My Documents\SLAVEN.docKristina `trkaljC:\My Documents\SLAVEN.docKristina `trkalj#C:\My Documents\institut\SLAVEN.docKristina `trkalj#C:\My Documents\institut\SLAVEN.docџ@€ьїХИ !ю! $&(.4:FG‡:џTimes New Roman5€Symbol3& ‡:џArialG‡:џTimes Unicode 2"qˆаhЪ’vfЪ’vfЦ’vfЧ> :!ЅРДД€0t!|џџSLAVENSKA POREDBENA GRAMATIKAKristina `trkaljKristina `trkaljўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0œ˜РЬшє $0 L X d p|„Œ”тSLAVENSKA POREDBENA GRAMATIKAMiLAVKristina ŠtrkaljNA ris Normal.dotrKristina ŠtrkaljNA 2isMicrosoft Word 8.0 @@Œ жx5У@Єey5У@Єey5УЧ>ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎL hp€ˆ˜  ЈАИ Р ътIHJJK: t!j SLAVENSKA POREDBENA GRAMATIKA Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{E1486E68-9A84-11D7-B015-0050FC743D63}  !"#$%&'()ўџџџ+,-./01ўџџџ3456789ўџџџ;<=>?@Aўџџџ§џџџDўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF@л†.У jy5УF€1Tableџџџџџџџџџџџџ*WordDocumentџџџџџџџџRSummaryInformation(џџџџ2DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ:CompObjџџџџjObjectPoolџџџџџџџџџџџџ jy5У jy5Уџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq