аЯрЁБс>ўџ KMўџџџJџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСY ПіTbjbjѓWѓW b‘=‘=C џџџџџџ]ZZZ@š0ЪЪЪоооо8*о{ ЖRR(zzzzzzј њ њ њ њ њ њ $1 є%œ ]Ъzzzzz ЎЪЪzzRЎЎЎz4ЪzЪzј ооЪЪЪЪzј ЎJЎј ЪЪј zF `N?ЊJqУооЎј STJEPAN DAMJANOVI SLOVO ISKONA, Staroslavenska / starohrvatska itanka Zagreb, Matica hrvatska, 2002. SLOVO ISKONA  STARO NA SUVREMEN NA IN Pred nama je Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska itanka Stjepana Damjanovia. Prije nego otvorimo knjigu i po nemo zadirati u njezin sadr~aj, pokuaajmo ia itati poruku koju nam aalju njezine korice.  Ime autora: Stjepan Damjanovi. Zbog ovog imena i prezimena naa se horizont stru nog i znanstvenog o ekivanja ve formirao. Damjanoviev potpis, godine sveu ilianoga rada te kvaliteta i kvantiteta njegove znanstvene bibliografije garantiraju ozbiljan i savjestan znanstveni pristup, itak i fluidan jezik i sustavnost u iznoaenju i obradi problematike.  Naslov: Slovo iskona, Staroslavenska / starohrvatska itanka Glavni je naslov pomalo poeti an, njegova nas arhai nost uvodi u "beletristi ki" sloj knjige koja je pred nama. Podnaslov osigurava "u~beni kost" djela.  Izdava : Matica hrvatska. Sam autor u predgovoru ka~e: Radost mi je i ast ato knjigu objavljuje Matica hrvatska. Dakako, ime ove izdava ke kue pomi e joa malo dalje naa horizont o ekivanja. Kad knjiga ve svojim koricama toliko toga poru uje, itatelj onda od nje mnogo i o ekuje. Da vidimo nudi li njezin sadr~aj potvrdu naaih o ekivanja ili mo~da  ato nije rijetkost kad su o ekivanja velika  malo razo aranje. Prvo je poglavlje knjige naslovljeno: Uvodni tekstovi. Sastoji se od aest potpoglavlja. Prvim podnaslovom, Sveta Solunska Braa, obuhvaene su pri e koje se vezuju uz ~ivote Svete Brae i politi ko-povijesne okolnosti njihova djelovanja. Podaci iz ~ivotopisa Brae bili bi mo~da suhoparni da ih autor ne iznosi ~ivim pripovjeda kim stilom, obogaujui ih zanimljivim i poeti nim citatima. Osobito je ilustrativan citat iz Konstantinove rasprave s akvilejskim sveenstvom, u kojoj odlu no brani uporabu narodnoga jezika u liturgiji. Tom se citatu Damjanovi i dalje u djelu esto vraa, pa bismo ga (u skladu s beletristi kom paralelom koju smo povukli) mogli nazvati svojevrsnim motom: Ne daje li Bog kiau svima jednako? Ili zar sunce ne sija svima? Ne diaemo li zrak svi jednako? Kako vas nije sram odrediti samo tri jezika i svim drugim narodima i plemenima ~eljeti da ostanu slijepi i gluhi? To poglavlje zavraava zaklju kom u kojem autor ocjenjuje zna enje misije Svete Brae: Konstantin i Metod u inili su za Slavene viae no ato je Bizant ~elio u asu kad ih je poslao u Moravsku. Umjesto da kao gr ki rodoljubi utvruju bizantski utjecaj, oni su ja ali slavensku samosvijest. Iz prvoga potpoglavlja ia itava se autorov subjektivan odnos prema djelu Svete Brae s notom idealizma. Takav se odnos iz injenica koje autor iznosi o njihovu ~ivotu i djelatnosti sam po sebi nadaje te nije ni znanstveno ni povijesno neutemeljen. Drugo potpoglavlje, Konstantinove polemike, napisano je u jednakom stilu i istome duhu. Osim ato su bogat izvor informacija (u biljeakama autor preporu uje i literaturu kojom se znanje mo~e proairiti), ta dva potpoglavlja svojom pripovjednoau bude ljubav i zanimanje itatelja koji se tek uvode u ovu problematiku. U ostalim potpoglavljima (Staroslavenski i opeslavenski knji~evni jezik, Va~niji izvori za ~ivot i djelo Svete Brae, Staroslavenski u slu~bi hrvatske kulture, Glagoljica i irilica) autor razlo~no i jasno uvodi osnovne filoloake pojmove i dinstinkcije tako da ih studenti, kojima je djelo ponajprije namijenjeno, ali i airi krug zainteresiranih mogu lako pratiti i upamtiti.. U posljednjem potpoglavlju, Glagoljica i irilica, autor se detaljnije pozabavio teorijama o postanku glagoljice. Osim teorija u literaturi do sada esto spominjanih znanstvenika (Taylor, Jagi, Vondrсk, Nahtigal, Fortunatov, Trubeckoj, Vajs, Achkardt, Hamm, ernohwostow, Jon ev itd.), upuuje i na neke sasvim nove teorije (Sambunjakovu, 1998., koji glagoljicu pokuaava izvesti iz ukupnosti Konstantinova svjetonazora i ~ivotnog iskustva), a i neke pobijene (Japund~ievu, 1995., koji zagovara hrvatsko podrijetlo glagoljice). Autor diskretno daje i vlastite ocjene pojedinih teorija ili upuuje na tue. Drugo poglavlje knjige nosi naslov Kanon staroslavenskih spisa. U tom poglavlju sustavno se obrauju glagolji ki i irili ki spomenici na kojima se temelji prou avanje staroslavenske gramatike. Svaki je spomenik zasebno obraen, prilo~ene su i preslike starih tekstova, koje nerijetko mogu poslu~iti za vje~be itanja, transliteriranja, transkribiranja, prevoenja i jezi ne analize. Uvodni tekstovi, objaanjenja uz preslike te uzorci za analizu dodatno obogauju ud~benik, ine ga lako razumljivim, modernim, prakti nim i nadasve pou nim i korisnim. Tako su u tome poglavlju obraeni sljedei spomenici: Kijevski listii, Zografsko evanelje, Marijinsko evanelje, Assemanijevo evanelje, Sinajski psaltir, Sinajski molitvenik, Glagolita clozianus, Savina knjiga, Suprasaljski zbornik. Autor sustavno, na tekstu, objaanjava i neke teorijske probleme i filoloake pojmove: problem transliteracije i transkripcije, irilica u glagolji kim tekstovima, jezi na analiza, staroslavenski slovopis i pravopis, na emu su pisali stari Slaveni, prijevod na suvremeni jezik, varijante u tekstovima, itd. Iznesene teorijske probleme autor dakle ve~e uz konkretan tekst, informacije donosi postupno i sustavno, pa je to poglavlje didakti ki vrlo uspjelo. Za razliku od prvoga poglavlja, ovo ne nosi prepoznatljiva obilje~ja beletristi koga stila. Jezik, stil i na in obrade grae podreeni su u~beni kom karakteru i didakti nosti, ali jezik naaih najstarijih spomenika i njihove preslike pribli~avaju itatelju i duh toga vremena, tako da usvojeno znanje ne ostaje aturo i bezbojno, nego se sla~e u zanimljiv i slikovit mozaik. Tree poglavlje ud~benika nosi naslov Redakcije i recenzije. Metodoloaki, stilski i vizualno vrlo je sli no drugom poglavlju. Autor ovdje ipak ve podrazumijeva da su ste ena odreena znanja, pa nema detaljnih jezi nih analiza. Iznose se neke osobitosti ina ica prvoga slavenskoga knji~evnoga jezika, a onda je na zainteresiranom itatelju da te osobitosti u konkretnom tekstu sam pronae i prepozna. Kadato se iznesenim injenicama potvrda mo~e nai u presliku, transkripciji, pa ak i prijevodu na suvremeni hrvatski jezik (Bri~inski spomenici  panonsko-slovenska redakcija), a kadato samo preslikom (Dobromirovo evanelje  makedonska redakcija i dr.). Osobito je zanimljivo i prili no iscrpno obraen Traktat Crnorisca Hrabra  bugarska redakcija 1348. Prilo~ena je snimka "akolske" irilice iz Staroslavenske itanke Josipa Hamma. Autor se nije bavio jezi nom, nego sadr~ajnom analizom. Pojasnio je Crnoria eve stavove te politi ko-povijesnu i ideoloaku pozadinu teksta. Pripovijeda te no i slikovito, sa zanosom, koji nee ni itatelje ostaviti ravnoduanima. Osim spomenutih redakcija joa su obraene eako-moravska, ruska, srpska, zetsko-humska i bosansko-humska. Posljednje, etvrto poglavlje, naslovljeno je irilometodsko naslijee u hrvatskom srednjem vijeku. Podijeljeno je na aest potpoglavlja: Pogled u hrvatsko glagoljaatvo (uvodni, sintetizirajui tekst), Pismohrana u kamenu (autor daje pregled hrvatskih glagolji kih epigrafa, sa slikama i kratkim komentarom), Glagoljica na oltaru (pregled hrvatskih glagolji kih liturgijskih tekstova), Glagoljica izvan liturgije (pregled pravnih i beletristi kih tekstova), Glagoljaai u Gutenbergovoj galaksiji (pregled hrvatskih i slavenskih inkunabula), Hrvatski irilicom i latinicom. Posljednjim poglavljem zaokru~ena je slika najstarijega razdoblja slavenske kulture, a pozoran itatelj dobio je temeljna filoloaka znanja potrebna za prou avanje starih tekstova. Hrvatska je filologija bez sumnje obogaena. Iz svakoga segmenta ovog ud~benika ia itava se stru nost, predan rad, dugogodianje predava ko iskustvo te viae od svega autorova ljubav i zanos podru jem svojega istra~iva koga rada. Takoer, za svaku je pohvalu likovno bogatstvo i grafi ka obrada ud~benika. Sve to upuuje na jasan zaklju ak: sadr~aj ud~benika sasvim je u skladu s o ekivanjima koja smo ve prije otvaranja korica pred njega postavili. U jednome su o ekivanja ak i premaaena, a to je autorov smisao da zanos podru jem svojega istra~iva koga rada prenese i na itatelja. Kristina `trkalj Despot Npr. str. 18: Ostao je Metod da se bori s protivnicima brojnim i nimalo bezazlenim i da uz to organizira, prevodi, piae i pou ava. U svemu tome iskazuje kroz viae no dva desetljea rijetku mudrost i upornost, svojstvenu samo onima koji su potpuno uvjereni u ispravnost svojih nastojanja.  U tome potpoglavlju autor pokuaava unijeti red u terminoloaku zbrku oko naziva jezika kojim se bavi (staroslavenski, starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski, starobugarski, staromakedonski, opeslavenski knji~evni jezik).  Autor isti e kako je staroslavenski jezik u hrvatskoj jezi noj povijesti obnaaao slu~bu knji~evnoga jezika, a potom je svoje funkcije sveo na liturgijsku.  Npr. str. 57: Za primjeren pristup problematici dobro je pro itati tekst Radoslava Kati ia, koji polazi s utemeljenih polaziata.  Npr. str. 150: Pred nama je tekst koji je pisao ovjek oduaevljen idejom napretka slavenske knjige, slavenske kulture. Ta ga je ideja ispunjavala cijelog. Otud i pateti an ton u nekim dijelovima njegova teksta, ali otud i njegova upornost da se oboru~a velikim znanjem kojim e tako superiorno braniti prava joa mlade slavenske knji~evnosti. Ni njegovo znanje, ni njegov ~ar nisu ostali bez odjeka: oduaevljavali su ljubitelje slavenske knjige o emu svjedo i injenica da se taj tekst meu Slavenima prepisivao sve do XVIII. stoljea.  Plominski natpis, Valunska plo a, Kr ki natpis, Baaanska plo a, Jurandvorski ulomci, Senjska plo a, Grdoselski ulomak, Kninski ulomak, Plastovski ulomak, Supetarski ulomak, Konavoski glagoljski natpis.  Be ki listii, Mihanoviev odlomak apostola, Najstariji hrvatskoglagoljski misal, Londonski odlomak brevijara, Prvi vrbni ki brevijar, Hrvojev misal.  Regula svetoga Benedikta, Pariaki zbornik, Psan svetogo Jurja, Pismo Nikole Modruakoga, Zapis popa Martinca.  Hrvatski tiskarski prvijenac, Brevijar po zakonu rimskoga dvora, Baromiev brevijar, Senjski misal, Lekcionar Bernardina Splianina, Spovid opena, Najstarija hrvatska po etnica.  Povaljska listina, Povaljski prag, Polji ki statut; `ibenska molitva, Red i zakon. PAGE 1 PAGE 1 D’>ЈджЊ  ` ‚ М 2 оj†ˆ–№’>аœžюtа∂А8:r і#ј#B$|$К(&*№01Ž6’6ц67ј8њ8l9p92:ž:ш:&;h;;і;ј;@<j<д<ж<и<=f=h=n=И= >>>P>R>T>V>†DˆDЂDЦFШFЪF–G‚H†HˆHŠHТIФIтIШJЪJЬJ§§§§§§§§§§§і§§э§э§§§і§§§§§і§§§§і§і§і§і§і§і§і§§іі§іj0J6U j0JU6^&D’ав "$Ъ–  H ‚ Ю ’D’аЦv@:њ#ќ#N(њњњњњњјёёёњёњњњњёёњњњњњыыёё$dh„аdhdh&D’ав "$Ъ–  H ‚ Ю ’D’аЦv@:њ#ќ#N(&*И-Ђ0Є0Ш5ќ8в9ж9V>X>Ф?$BTDVD„D†DˆDЂDЦFШFˆHТIЪJўN˜PШQЈRTМTОTЬTЮTаTвTдTжTиTюT№TђTєTіTўўўўўўћћћћћћћћћўўўўўўўўјјўўў  EN(&*И-Ђ0Є0Ш5ќ8в9ж9V>X>Ф?$BTDVD†DШFˆHТIЪJўN˜PШQЈRTМTОTњњњђђњњњыыыњыњњщщщщщщщщщщч„аdh$„аdhdhЬJьJўNOO˜PšPœPШQЪQЬQЈRЊRЌRTTTМTОTРTЬTЮTаTвTдTиTкTцTшTъTьTюTіT§і§і§і§і§і§яьячяьяьячяь0JmH0J j0JU j0JU6 ОTдTжTиTюT№TђTєTіTіђ№іђ№№ыdh„h&`#$„јџ„А‚. АЦA!А"А# $ %А [(@ёџ(NormalCJmH<A@ђџЁ<Default Paragraph Font2@ђ2 Footnote TextCJ8&@Ђ8Footnote ReferenceH*, @,Footer  Ц9r &)@Ђ!& Page NumberN h Р ћ|ћjГ({( !ž"< ЁЦ{(bџџџџ ЬJіT+/N(ОTіT,.0іT- !”џ•€!”џ•€нш{…ф№›“Ÿlv,0, 1 ђ ў ? D щ ѕ Д Р Ш ж * 8   Ћ З QW`giqs}ˆŠŽ˜šž ЌЎДуяjvox„ŽšІйтуьює§ енfpajЏК‘–мчЧЭfrФбC [ ` m!y!""",#5#n%s%“%›%Т%Ю%ц%№% &&†&˜&ѕ&ў&'''''$'J'R'—' 'Ф'Ю'л'с' ((('(.(6(_(y(|(џџKristina `trkalj5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of slovo iskona.asdKristina `trkalj5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of slovo iskona.asdKristina `trkalj5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of slovo iskona.asdKristina `trkalj5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of slovo iskona.asdKristina `trkalj5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of slovo iskona.asdKristina `trkalj5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of slovo iskona.asdKristina `trkalj5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of slovo iskona.asdKristina `trkalj)C:\My Documents\institut\slovo iskona.docKristina `trkalj)C:\My Documents\institut\slovo iskona.docKristina `trkalj)C:\My Documents\institut\slovo iskona.docџ@€ЛЛьїХЛЛX {(pppp p$p<p>G‡:џTimes New Roman5€Symbol3& ‡:џArial"qˆаh{yF†yFн y&Њš 8!ЅРДД€0Ћ џџ™Ako se pomno prou i Staroslavenska / starohrvatska itanka Stjepana Damjanovia, kad se korice zatvore, dok je joa dr~ite u rukama, naete se u nedoumiciKristina `trkaljKristina `trkaljўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0˜<Hdp„  Ќ Ш д р ьјтšAko se pomno prouшi Staroslavenska / starohrvatska шitanka Stjepana Damjanoviцa, kad se korice zatvore, dok je još držite u rukama, na№ete se u nedoumicikko Kristina Štrkaljшi ris Normal.dotrKristina Štrkaljшi 3isMicrosoft Word 8.0 @ъVњ@“ykpУ@кg˜IqУ@ФО’JqУЊšўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎШ„ hp€ˆ˜  ЈАИ Р fтIHJJp8 Ћ j šAko se pomno prouшi Staroslavenska / starohrvatska шitanka Stjepana Damjanoviцa, kad se korice zatvore, dok je još držite u rukama, na№ete se u nedoumici Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{D9DBDE1E-D7B0-11D7-B015-0050FC743D63}  !"#$%&'()*+,-./01ўџџџ3456789ўџџџ;<=>?@AўџџџCDEFGHIўџџџ§џџџLўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFР;…ЎkУ`N?ЊJqУN€1Tableџџџџџџџџџџџџ2WordDocumentџџџџџџџџbSummaryInformation(џџџџ:DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџBCompObjџџџџjObjectPoolџџџџџџџџџџџџ`N?ЊJqУ`N?ЊJqУџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq