ࡱ> ceb5@mbjbj22.zXX (ttt   8XTM4"HJJJJJJ$R6nn000H0H0$0TT   TH0MT b T T0nnd   PRI E IZ DAVNINE U SVIJETU MULTIMEDIJA Klasi no djelo hrvatske dje je knji~evnosti, Pri e iz davnine (1913.), mnogo hvaljeno zbog na ina pripovijedanja, strukturiranja pri a, izraza i rje nika, upravo zbog tih svojih kvaliteta danaanjoj je djeci sve manje omiljeno. Mnoatvo arhaizama, izraza karakteristi nih za odreene lokalitete, ritmi nosti re enice uzdignute iznad razgovornog jezika karakteristi nog za suvremenu prozu udaljuje pri e od literarnog senzibiliteta suvremenoga djeteta za razliku od romana iste autorice udnovate zgoda `egrta Hlapi (1916.), iji jezik i stil joa uvijek zadovoljava suvremeno dijete. No bilo bi ateta krenuti putem manjeg otpora i odbaciti pri e koje sadr~e i brojne druge vrijednosti (idejne, emotivne, moralne& ) zbog jezi ne barijere. Prenoaenje pri a u suvremene medije jedan je od na ina da te prelijepe pri e ostanu literarno naslijee i suvremenih generacija. Pri e su najprije prenoaene na scenu. Nebrojene su dramatizacije (Preisler, e uk, Rabadan, Mrduljaa). Iako je napisano viae filmskih scenarija (Ugljen-Brajdi), filmova nije mnogo realizirano (Brajkovi, `talter), a tu je i strip (Zimoni). Najnoviji oblik Pri a iz davnine nudi Naklada Bulaja na CD-u. Rije  je o etiri pri e adaptirane za kompjutorsku uporabu. `uma Stiborova, autora Al Keddiea iz `kotske, izvedena u obliku animiranog filma, zapravo ne donosi niata bitno novo. Pri a Kako je Potjeh tra~io istinu Nathana Jureviciusa iz Australije takoer odgovara animiranom filmu, ali film je isprekidan kompjutorskim igrama koje se motivski uklapaju u pri u. /1. igra  Bjesovi se ~ele sakriti u odjeu unuka. Igra  treba smeeg bijesa staviti u ovratnik koaulje, a sivoga u d~ep jakne. Pri tome mora izbjegavati ruku unuka koja maae i sprje ava ulazak bjesova u odjeu. 2. igra  Potjeh ispod slapa treba uhvatiti u koaaru etrdeset bjesova, a da sam ne padne u potok, 3. igra  Ljutiaa treba spasiti djeda iz zapaljene kolibe izbjegavajui gorue grede koje se ruae./ Bratac Jaglenac i Sestrica Rutvica, Ellen McAuslan iz Velike Britanije, kao i Lutonjica Toporko i devet ~upan ia, Katrin Rothe iz Njema ke, napravljeni su u obliku interaktivne pri e. Interaktivnu pri u mogli bismo odrediti kao medijsku vrstu izmeu knji~evnog djela i filma, ali ipak bli~u knji~evnom djelu. Naime na zaslonu imamo tekst koji mo~emo po izboru ili sami itati ili uklju iti zvuk i sluaati glumca koji ita tekst. Tekst je popraen ilustracijama koje mogu o~ivjeti kad kliknemo na njih. U jednostavnijim interaktivnim pri ama animiranje ilustracija ne prelazi razinu ilustrativnosti, na primjer: Tekst govori kako je doletio orao i odnio Rutvicu. Na slici vidimo Rutvicu kako stoji. Kad kliknemo na sliku, doleti orao i odnese ju. U slo~enijim interaktivnim pri ama itatelj esto mo~e birati glazbenu podlogu za pri u, mo~e odlu ivati kojim e putom junak proi i koje e dijelove njegova ~ivota istra~iti. Mo~e odlu iti vratiti se u proalost junaka pri e (ato je u knji~evnim djelima obi no na po etku kratko opisano). Interaktivna pri a esto je nelinearna, dakle ne postoji samo jedan ravan put od po etka do kraja, nego se itatelju prepuata izbor putova i odrediata, dakle fabularni tok se zapravo mo~e mijenjati. Tako mo~e doi do veeg ili manjeg odstupanja od originalnog teksta. Na primjer, u jednoj poznatoj multimedijskoj prilagodbi Snjeguljice Snjeguljica se nalazi u staklenom kov egu, ako kliknemo miaem na njega, ona se budi, ali izaberemo li iza toga aeair koji se nalazi na drvetu, aeair poleti, kraljevi ga po ne loviti i zaboravi na Snjeguljicu. Patuljci ostaju ekati novoga kraljevia. Igrivost je zna ajan element interaktivnih pri a, ali ako postane sama sebi svrhom dovodi do ki a i podila~enja djeci, sve u svrhu zabave. Od knji~evnosti tu onda vrlo malo ostaje. Kao i u filmskoj industriji, i u multimedijskoj obradi komercijalni dio nije zanemariv i treba paziti da ne postane presudan. U Pri ama iz davnine Naklade Bulaja nema takve mogunosti fabularnih promjena, dakle pri e ostaju bli~e knji~evnom izvorniku. Iako su i nagraivane, pri e u takvu obliku dobile su vrlo razli ite ocjene, od najni~ih do najviaih. Budui da kod nas osim tih pri a, nijedno drugo literarno djelo joa nije multimedijski obraeno, one su nam zanimljive i kao upoznavanje djece s prilagodbama knji~evnog djela tomu, novom mediju. Budui da su Pri e iz davnine programom predviene za lektiru u etvrtom razredu osnovne akole, prikazala sam u enicima etvrtog razreda, nakon ato su ve bili upoznati s pri ama putem lektire, tri obrade: `umu Striborovu, Kako je Potjeh tra~io istinu i Braca Jaglenca i sestricu Rutvicu. U enicima sam postavila pitanja je li im bilo dra~e pro itati pri e u knjizi ili pratiti ih na ra unalu, a zatim koja im se adaptacija pri e najviae svidjela i zaato. Iz odgovora u enika vidljivo je da su djeca prili no dobro shvatila, odnosno osjetila medijske razlike meu pri ama. Svi ovi filmovi prema knjizi imaju i razlike i sli nosti. Razlika meu filmovima je ta ato `uma Striborova je obi an film, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica imaju napisan i tekst, a Kako je Potjeh tra~io istinu ima i igre i film. (u enica se nije potpisala) Sve su mi se svidjele, ali trea pri a, pri a Kako je Potjeh tra~io istinu ima daleku prednost. To je zato ato je ta pri a druk ija od ostalih. U njoj su dodane igrice, a smatram da su i glazba i boja kvalitetnije. I likovi su mi zanimljiviji. U Bratcu Jaglencu i sestNPR  ^   , : T d h r v ɩ՞ՓՀ՞t՞lh[sCJaJh[chM6CJaJhhBHCJaJh[ch,CJaJh[chCJaJh[ch CCJaJh[chQCJaJhyShyS6CJaJhyS6CJaJh[ch C6CJaJhySCJaJh[chMCJaJh[chCJaJh[ch6CJaJ&PR%)0,~-h.z0FG(X))))))))*&*L*****+źwk``O`!jh[chQ0JCJUaJh[ch?CJaJh[ch"H6CJaJh"3=CJaJh[chgFCJaJhhBHCJaJ!jh[chgF0JCJUaJh[ch"HCJaJh[chqJ6CJaJh[chqJCJaJh[ch&tCJaJh[cCJaJ!jh[chR0JCJUaJh[shR6CJaJh[chRCJaJ+++.,0,(-H-h.......//@0B0x0z000<11162822BC:DDDFDtDɶɫɟɓ|pddXdVdpdpXUh[ch+@6CJaJh[chX6CJaJh[chAw6CJaJh[chmGCJaJh[chmG6CJaJh[ch86CJaJh[ch6CJaJh[ch}pCJaJ$jh[chQ0J6CJUaJh[ch}p6CJaJh[cCJaJh[chqJCJaJh[ch?CJaJh[ch?6CJaJ!rici Rutvici je pri a pisana i itana, a likovi su mi udniji. U njemu je glazba pomijeaana sa aumovima, a aumovi s govorom. Zato mi se taj film najmanje svidio. `uma Striborova je jako dobro izra~ena bojom i zvukom. Zvuk prati filmsku pri u, a i boja je prikladna, kao i kod Potjehove pri e. Samo mi se pokreti ne sviaju. Zato ato je baka, kad joj je snaha, guja rekla da joj ulovi ribu, i kad je poala na jezero radila brze i nagle pokrete ato nije primjereno za bake. Ali sve u svemu, cijeli mi se CD svidio, samo bih htjela da se svaka pri a pri a, a ne ita i da svaka pri a ima igrice meu odjeljcima. (Karla Pezelj) Veina u enika dala je prednost ra unalu, samo dvije u enice su dale prednost knjizi. Evo njihovih obrazlo~enja: & ipak mi je bilo ljepae itati knjigu, nego gledati crtani film (u enici svaku adaptaciju na kompjutoru nazivaju crtanim filmom) zato ato sam u knjizi likove mogla ljepae zamisliti i viae je bilo opisa nego u crtanom filmu. Meni je uvijek ljepaa knjiga, jer je slikovitija i ponekad zanimljivija. (Lucija Raffanelli) U usporedbi izmeu knjige i crtanog filma meni se viae svidjela knjiga jer su bolje prikazani likovi i dogaaji te su opisi slikovitiji. Prikaz likova u crtanom filmu nije onakav kakvim sam ga zamialjala nakon itanja knjige, dok opisi u knjizi vrlo zorno prikazuju osobu i njene osobine. (Una `talcar Fura ) Dakle u enice nisu zadovoljne likovnim rjeaenjima na kompjutoru, viae im odgovara da same svojom maatom oblikuju likove ato im omoguava itanje knjige. Troje u enika nije dalo jednozna an odgovor da im se viae svia itanje knjige ili kompjutorska obrada, nego su izdvojili pri e kojima daju prednost u jednom, a kojima u drugom mediju. Zanimljivo je da su sva tri u enika prednost dala knjizi kad je rije  o interaktivnoj pri i Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, a prednost kompjutoru kad je rije  o animiranim filmovima `uma Striborova i Kako je Potjeh tra~io istinu. O ito ih pomak od stati nog teksta koji je u injen u interaktivnoj pri i ne zadovoljava. Nema dovoljno igrivosti koja osvaja u enike. Svi ostali u enici su vrlo odlu no dali prednost kompjutoru. Na pitanje koja im se kompjutorska obrada najviae svidjela veina u enika je izabrala pri u Kako je Potjeh tra~io istinu (o ekivano) jer ona sadr~i najveu dozu igrivosti. Jedan od naj eaih odgovora je: Najviae mi se svidio crti Kako je Potjeh tra~io istinu jer ima igrice. (Lobel Strmed ki) No neki daju i slo~enije odgovore: Kako je Potjeh tra~io istinu mi je bilo najbolje zato ato smo mogli sudjelovati u filmu, zato ato su mi se likovi svidjeli i zato ato je bilo malo humora.(u enica se nije potpisala) Samo jedan u enik je izabrao `umu Striborovu kao najuspjeaniju, a dvije u enice pri u Bratac Jaglenac i Sestrica Rutvica. Zanimljivo je da su to upravo one dvije u enice koje su se izjasnile da im je ljepae bilo itati knjigu, nego pratiti kompjutorske obrade. Dakle djeca sklonija itanju daju i na kompjutoru prednost obradi u kojoj je manje vizualnih elemenata (efekata), a viae teksta. Na temelju iskustva s filmskim adaptacijama knji~evnih djela bilo je lako pretpostaviti da e djeca dati prednost kompjutorskim adaptacijama pred knjigom. Isto tako je bilo i o ekivano da e kao najbolju kompjutorsku adaptaciju izabrati onu koja je najigrivija (Kako je Potjeh tra~io istinu), ali me iznenadilo da je interaktivna pri a dobila najmanje simpatizera. Moje je objaanjenje da je tako zbog toga ato je rije  o prili no jednostavnoj interaktivnoj pri i u kojoj nije igra nadvladala tekst. No tek kad dobijemo i neku slo~eniju interaktivnu pri u i istra~imo dje ju recepciju, moi emo sa sigurnoau utvrditi razloge bolje ili loaije dje je recepcije. Ovo Klasi no djelo naae velike spisateljice koje je do danas do~ivjelo veliki broj reinterpretacija u ilustracijama, stripu, na kazalianoj sceni, na filmu, preneseno u svijet multimedija, poznate nam sadr~aje pretvara u novo djelo koje ih o~ivljava u digitalnom obliku i tako bli~i suvremenom djetetu. Pozitivna strana takve prezentacije klasika je i u razbijanju jezi ne barijere o kojoj sam govorila prije, ato je vidljivo i iz u eni ke izjave: Pri a `uma Striborova mi se najviae svidjela kao crti jer u knjizi neke rije i nisam razumjela, a u crtiu mi je to no prikazano ato ta rije  zna i. (Alma) Ove adaptacije nam pokazuju da je mogue, ono ato se u prvi trenutak ini nemoguim, uskladiti s jedne strane svijet bajki, a s druge svijet globalizacije, suvremenih komunikacija, Interneta i digitalne revolucije. Literatura: http://www.bulaja.com Ladika, Z., Dramatizacije djela I. Brli-Ma~urani, Zbornik radova o Ivani Brli-Ma~urani, Mladost, Zagreb, 1970. Te~ak, D.  Te~ak S., Interpretacija bajke, Divi , Zagreb, 1997. Katalog film i video, Zagreb film d. o. o., Zagreb, 2002.  Snjeguljica i sedam Ivica, Tivola Verlag, Berlin, 1997.  Multimedijska adaptacija bajki Ivica i Marica, Snjeguljica i sedam patuljaka i Crvenkapica.  FlashForward 2002 San Francisco  pobjednik u kategoriji Story; Net Festival 2002, Rio de Janeiro  pobjednik u kategoriji Story; New Media Festival 2002, Georgetawn, Canada  Honorable Mention za Nevu Nevi icu; Golden Award of Montreux  nagrada Finalist Award Certificate; Dani hrvatskog filma  nagrada Zlatna uljanica; Nagrada Nobiliska, akovec  za nakladni ki poduhvat 2000. godine. Na sedam zna ajnih festivala adaptacije Pri a iz davnine su uale u finale.  Istra~ivanje je provedeno u O ` Davorina Trstenjaka, u 4. c razredu, u Zagrebu u lipnju 2003.  Djeca su sve kompjutorske obrade nazivala filmovima, odnosno crtiima. PAGE  PAGE 6 tDvDtEEFFFFFG G0GGGBHHJIIJ:JKKK,L.L`LLLLMPPPPPPQQQ"Q$QźźкŃwwkwkwh[chEKI6CJaJh[ch}p6CJaJh[ch}pCJaJh[s6CJaJh[ch$26CJaJh[shAwCJaJh[chQ6CJaJh[ch?CJaJh[chQCJaJh[chAwCJaJh[chmG6CJaJh[ch+@6CJaJh[chAw6CJaJ'$Q0Q6Q|QQ0RRRRS*SbSSSSBTTTT@UUUxVVV̵p`QAh[chAw6CJaJnHtHh[sh*vCJaJnHtHh[chEKI6CJaJnHtHh[ch*vCJaJnHtHh#,h*vCJaJnHtHh[ch*v6CJaJnHtHh[chMCJaJh[ch*v6CJaJh[ch86CJaJh[ch*vCJaJh[ch8CJaJh[chAwCJaJh[ch}pCJaJhhBHCJaJh[chEKICJaJVVV W\WWWXYYYYbZZZZ[\.\0\\^^_&`ⳤ񕅕vgvXIh[ch]VCJaJnHtHh[choCJaJnHtHh[chjBCJaJnHtHh[chPCJaJnHtHh[ch06CJaJnHtHh[ch0CJaJnHtHh[chmGCJaJnHtHh[chYCJaJnHtHh[chY6CJaJnHtHh[ch.&L6CJaJnHtHh[ch.&LCJaJnHtHh[chEKICJaJnHtH&```abbeh#,h>eh#,6 h#,6h#,jh#,0JUhRh#,6&,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> R Tekst fusnoteCJaJ>&@> RReferenca fusnoteH*8 @8 QPodno~je  p#2)@!2 Q Broj straniceN2N [sTekst balon iaCJOJQJ^JaJ vC?+o?+z(){l4=,i8)!#&&&'''' ( ((.*y**$+%+.+/+0+;+<+=+@+00p0p000000p00000000p00000 0 0p0 @0@00 0 0 @0 @0@0@0@00x@0@0My00@0@0My000  "+tD$QV&`hm 789:<tem;m !!$*!(KTV]qxzel(139:?N U g n k t    ) "jptz<DPW_hnsV\]gU]jqDM AJ    ""-"7"="%%&&'!'>'C'f'k''' ( (('(-(.(4(u((((((((((())$)*)/)?)I)K)Q)T)])^)e)j)n)o)w)z))))))))))))))**%+=+@+')z{kl34<=+,hj78(!)!##& &&&''''''''( ( (((-*.*x*{***#+%+=+@+)Veefo}~   *4 ( (%+=+@+ (%+=+@+Acerstudent76O# AwoX}c 0$2"3=jB CgF"HhBHEKI.&LMyS&YZjk^?R[c FP?MowYQ8]VqJ)K+@>eGf&t*v*,#[s#,mG}ph@ ( (?> ( ( K?+PP P PPPP"P&P*P,P2PBUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialG5  hMS Mincho-3 fg5& zaTahoma"qhRfaF򊉦"H"H!r4d''3QH)?k~Pri e iz davnine toliko hvaljene zbog jezika, stila i na ina pisanja, upravo zbog tih kvaliteta danaanjoj djeci su sve manje oAcerAcerOh+'0(4DP\l |    Prie iz davnine toliko hvaljene zbog jezika, stila i naina pisanja, upravo zbog tih kvaliteta dananjoj djeci su sve manje oriAcer izcercerNormalzAcerlz26rMicrosoft Word 10.0@ A>@Td@Tr@4l"՜.+,0h hp|  GUAH'A Prie iz davnine toliko hvaljene zbog jezika, stila i naina pisanja, upravo zbog tih kvaliteta dananjoj djeci su sve manje o Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEGHIJKLMNOPQSTUVWXY[\]^_`adRoot Entry F@zfData >1TableF WordDocument.zSummaryInformation(RDocumentSummaryInformation8ZCompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q