Naslov
Regulacija protoka krvi kroz skeletne mišiće psa na početku i tijekom tjelovježbe: uloga simpatičkog živčanog sustava

Autori
Valic, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Solit

Datum
13.07

Godina
2002

Stranica
83

Mentor
Dujić, Željko

Sažetak
Započinjanje tjelovježbe dovodi do brzog i višestrukog porasta u vrijednostima protoka krvi kroz skeletne mišiće što se ostvaruje porastom srčanog minutnog volumena, preraspodjelom krvi iz neaktivnih tkiva, te djelovanjem lokalnih regulacijskih mehanizama. Utjecaji koje na kontrolu protoka krvi aktivnih mišića ispoljava simpatički živčani sustav aktivacijom α adrenergičnih receptora predmet su ove doktorske disertacije. Istraživana je uloga α adrenergičnog sustava na protok krvi prilikom započinjanja tjelovježbe, te po ostvarenju stabilnih razina protoka. Pokusi su provedeni na psima koji su podvrgnuti nizu sterilnih kirurških zahvata sa svrhom omogućavanja kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka i protoka krvi kroz vanjske ilijačne arterije, te selektivne primjene kemijskih supstancija. Za vrijeme pokusa psi nisu bili anestezirani, te su slobodno trčali na pokretnoj traci zadanim vrijednostima tjelesnog opterećenja. Primjena kemijskih supstancija intraarterijskim kateterom smještenim u femoralnoj arteriji jednog stražnjeg ekstremiteta omogućila je ostvarivanje izoliranog sustava, bez izazivanja sistemskih promjena ili utjecaja na protok krvi u kontrolnom ekstremitetu. Primjena DMPP-a (ganglijski nikotinski stimulator) i tiramina (oslobađa noradrenalin iz simpatičkih živčanih okončina) dovela je do oslobađanja endogenog noradrenalina s vanjske strane mišićnih krvnih žila, oponašajući na taj način njegovo otpuštanje u fiziološkim uvjetima. Oslobođeni noradrenalin doveo je do vazokonstrikcije, odnosno do pada u vodljivosti kroz ispitivane krvne žile, što je prilikom primjene tiramina bilo proporcionalno primijenjenoj dozi. Neovisno o primijenjenoj supstanciji, prilikom tjelovježbe krvožilni odgovor na oslobođeni noradrenalin je bio smanjen i to u skladu s razinom tjelesnog opterećenja ukazujući na smanjenu osjetljivost α adrenergičnih receptora. Na taj je način po prvi put prikazano postojanje fenomena funkcionalne simpatolize kao odgovora na endogeno oslobođeni noradrenalin u neanesteziranih pasa, ukazujući na njegovu važnost u kontroli protoka krvi kroz skeletne mišiće tijekom tjelovježbe. Ispitivanje osjetljivosti subpopulacija α adrenergičnih receptora tijekom tjelovježbe otkrilo je značajnu ulogu α 2 adrenergičnih receptora u funkcionalnoj simpatolizi. Vazokonstrikcija uzrokovana primjenom agonista α 2 adrenergičnih receptora značajno je oslabljena već prilikom blage razine tjelesnog opterećenja, te je dodatno smanjena tijekom visoke razine. Nasuprot tomu, α 1 adrenergični receptori ne pokazuju promjenu osjetljivosti prilikom trčanja blagog i umjerenog intenziteta, već je za pad njihove osjetljivosti potrebna visoka razina tjelesnog opterećenja. Kako je fiziološki razmještaj α 1 i α 2 adrenergičnih receptora različit ovisno o promjeru krvnih žila i građi skeletnih mišića, njihova različita osjetljivost tijekom tjelovježbe pruža mogućnost za dodatnu selektivnost u kontroli protoka krvi. Naposljetku, možemo reći kako simpatički živčani sustav ima važnu ulogu i prilikom započinjanja tjelovježbe. Njegova aktivacija usporedo s započinjanjem trčanja ograničava vrhunac dosegnutog protoka krvi. Štoviše, rezultati ukazuju kako smanjenje protoka krvi nakon vrhunca nastaje upravo kao posljedica povećanja simpatičkog vazokonstrikcijskog tonusa u aktivnim skeletnim mišićima.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA