Naslov
Odnos bosutske i daljske grupe u hrvatskom Podunavlju u prvim stoljećima posljednjeg tisućljeća prije Krista, Ilok-Rezultati istraživanja naselja bosutske grupe 2001.-2003.
(Relationship between Bosut Group and Dalj Grup in Croatian Danube Region in first centuries last millenium BC, Ilok-Results of Investigation of Settlement of Bosut Group 2001-2003)

Autori
Ložnjak Dizdar, Daria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.07

Godina
2004

Stranica
211

Mentor
Majnarić-Pandžić, Nives

Ključne riječi
naselje; keramika; kasno brončano doba; starije željezno doba; bosutska grupa; daljska grupa; Ilok; hrvatsko Podunavlje; Basarabi stil; konjska oprema
(settlement; pottery; Late Bronze Age; Early Iron Age; Bosut group; Dalj group; Ilok; Croatian Danube Region; Basarabi style; horse gear equipment)

Sažetak
Na rubu prapornog ravnjaka koji čini desnu obalu Dunava visokom, iznad važnog riječnog prijelaza iz Srijema u Bačku, nalazi se već tisućljećima privlačno mjesto za naseljavanje, o čemu svjedoče brojni nalazi s područja grada Iloka. Od 2001. do 2003. godine obavljaju se iskopavanja na prostoru sjeverno od dvorca Odescalchi. Unatoč bogatoj graditeljskoj aktivnosti, na reprezentativnom položaju iločkog Gornjeg grada dijelom je očuvana stratigrafija prapovijesnih vremena. To su ostaci dviju jama iz naselja bosutske grupe. Njihova prvotna namjena nije poznata dok su kasnije bile ispunjene ostacima keramike, životinjskih kostiju i kamenih predmeta. Naseobinska keramika tipološki je analizirana te je prema usporedbama s drugim naseljima bosutske grupe datirana u ranu fazu bosutske grupe (Kalakača fazu). Također je pronađena i keramika karakteristična za daljsku grupu što nije iznenađujuće s obzirom na prostor međusobnih utjecaja i nedovoljno jasnu granicu između ovih dviju grupa u Podunavlju koja bi prema posljednjim zaključcima, mogla biti blizu Iloka. Neki tipovi posuda su zajednički i uobičajeni za daljsku i bosutsku grupu (zdjela zaobljenog tijela i uvučenog, fazetiranog ili kaneliranog, ruba, lonac zaobljenog tijela i izvučenog ruba). Prema nalazima životnjskih kostiju i ostacima boba moguće je zaključiti kako se populacija bosutske grupe u Iloku bavila poljoprivredom, stočarstvom, lovom i ribolovom. Iločko naselje bosutske grupe datirano je od 11. do početka 8. stoljeća prije Krista prema keramičkim nalazima. U srednjem Podunavlju početak starijeg željeznog doba datira se u 9. stoljeće prije Krista. Granica između bosutske i daljske grupe koja nije definirana nalazi se negdje između Iloka, gdje je istraživano naselje bosutske grupe i Vukovara, gdje je otkriveno groblje daljske grupe. Nalazi konjske opreme je uobičajeno za nalazišta daljske i bosutske grupe uz Dunav, koji je bio komunikacija između istoka i zapada, sjevera i juga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA