Pregled bibliografske jedinice broj: 152182
Utjecaj plovidbenih ruta Jadranom na formiranje rimskih naselja i gradova na istočnojadranskoj obali i otocima
Utjecaj plovidbenih ruta Jadranom na formiranje rimskih naselja i gradova na istočnojadranskoj obali i otocima // Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, 11 (2003), 309-328 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 152182 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj plovidbenih ruta Jadranom na formiranje rimskih naselja i gradova na istočnojadranskoj obali i otocima
(The Influence of navigation -routes on the Adriatic on the formation of Settlements on the Littoral and the Islands)
Autori
Begović Dvoržak, Vlasta
Izvornik
Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju (1331-4270) 11
(2003);
309-328
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
antika; kasna antika; plovni putevi; pomorske baze; rimski gradovi; istočna obala Jadrana
(antique; late antique; navigation-routes; naval basses; refuges; Roman cities; Eastern Adriatic)
Sažetak
Antički gradovi formiraju se uz plovne rute Jadranom kao pomorske baze za smještaj brodova, putnika i robe (na kraći i duži boravak, te zimovanje). Za grčke gradove karakterističan je smještaj obrambenog položaja prema ilirskoj unutrašnjosti. Najvažniji rimski gradovi formiraju se na sjecištu longitudinalnih i transverzalnih puteva na mjestu gdje su sigurna luka, žitorodna polja i blagodati rijeke. U razdoblju kasne antike na istočnojadranskoj obali razvijaju se na zaklonjenim položajima na obali i otocima fortificirana gradska središta s ranokršćanskim sakralnim objektima. Početak njihova razvoja treba tražiti u razdoblju kraja 4. i poč. 5. st. kada kopneni putevi postaju nesigurni. Od tada datira sustavna izgradnja kasnoantičkih pomorskih baza na Jadranu (često s dvije sigurne luke). Poč. 6. st.taj kasnoantički pomorski limes dodatno je utvrđen fortifikacijama i nadograđen utvrdama na stražarskim pozicijama. Istražen je primjer kasnoantičke pomorske baze na Brijunima koji se sastoji od naselja i luke u uvali Madona s dvije starokršćanske crkve (izvan fortifikacija) - Sv. Marije s hospicijem i Sv. Petra, te luke u uvali Verige (uz carsku vilu iz 1. st.)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI