ࡱ> 02+,-./5@ bjbj22 8XX+D D D L 80xsxsxs8st$u0'uu4vvvzJ{){ $$$$$$$$)R",>%U yz  % vvn'HHH A vv$H $HH\jz)J#vu vNxs '$'0'U6`,l`,d#00 `,#5{)|H|c}5{5{5{%%008V.00VDoc.dr.sc. Vlado Gali i Sveu iliate u Rijeci, Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Opatija Prof.dr.sc. Zdenko Cerovi Sveu iliate u Rijeci, Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Opatija INFORMATIZACIJA NABAVE U HOTELSKIM PODUZEIMA Klju ne rije i: nabava, informacijska tehnologija, hotelsko poduzee. SA}ETAK Nabava je jedna od osnovnih poslovnih funkcija svakog hotelskog poduzea, od ijeg rada u velikoj mjeri ovisi njegova poslovna uspjeanost. Cilj poslovanja slu~be koja se bavi nabavom u hotelskom poduzeu je da na osnovu podataka o fizi kom opsegu pru~anja usluga, normativima utroaka osnovnih i drugih materijala, zalihama, veli ini i kvaliteti priru nog skladianog prostora i mogunostima nabave, osigura opskrbu prodajnih mjesta materijalima prema planu, utvrenoj dinamici i prema optimalno planiranoj koli ini, a radi odr~anja kvalitete usluga te smanjenja troakova poslovanja. Informacijski podsustav nabavnog poslovanja treba biti projektiran tako da omoguuje integralni pristup obradi i praenju nabave materijala, voenju zaliha materijala na skladiatu, sitnog inventara u upotrebi i financijskom knjigovodstvu dobavlja a u okviru hotelskog poduzea. Kao popularan koncept suvremenog menad~menta, koji se zasniva na logici analize korporacijskih baza podataka, a obeava velika unapreenja u procesu planiranja i provedbe protoka materijala i proizvoda, hotelijerima se sve viae namee metoda upravljanja materijalnim tokovima u poduzeu. Veliki interes za tu metodu pobudio je razvoj Interneta kao osnovnog komunikacijskog kanala u elektroni kom poslovanju. INTRODUCING INFORMATION TECHNOLOGY IN THE PURCHASING FUNCTION OF HOTEL ENTERPRISES Key words: purchasing, information technology, hotel enterprise. ABSTRACT Purchasing is one of the fundamental business functions of every hotel enterprise, and to a large extent, the performance of the hotel enterprise will depend upon the efficiency of the purchasing department. The activities of the purchasing department are focused on ensuring the supply of optimum quantities of material to outlets according to the supply plan and time schedules. The aim is to maintain service quality and to reduce operational costs. These activities are based on data regarding the physical volume of services provided, the consumption standards of primary and other materials, the scope of inventories, the size and quality of stock rooms, as well as the purchasing potential. The information sub-system of purchasing activities should be designed to provide an integral approach to processing and monitoring data on materials purchased, to managing stock inventories and small inventories and to keeping suppliers ledgers. The materials flow management method is a concept of modern management based on the logic of corporate data base analysis. Promising great advances in the process of planning and executing the flow of materials and products, it is becoming increasingly popular among hotel managers. Considerable attention is being focused on this method through the development of the Internet as the fundamental communication channel in e-business. 1. UVOD Nabava je jedna od osnovnih poslovnih funkcija svakog poduzea, od ijeg rada u velikoj mjeri ovisi uspjeanost poslovanja poduzea. U operativnom smislu, nabava obuhvaa organizaciju nabave, istra~ivanje tr~iata nabave, planiranje nabave materijala, utvrivanje koli ine materijala, naru ivanje materijala, praenje izvraenja narud~bi materijala, dopremu materijala, primanje, kvalitativnu i kvantitativnu kontrolu materijala, evidenciju, kontrolu i analizu nabave. U uskoj svezi s ovom funkcijom je i funkcija skladianog poslovanja, koja obuhvaa svu djelatnost u svezi primanja, smjeataja, uvanja i izdavanja materijala iz skladiata, funkciju analiti kog knjigovodstva vrijednosti zaliha materijala, kao i funkciju financijskog knjigovodstva dobavlja a. Ve iz ovog djelomi nog nabrajanja vidljivo je da slu~ba, zadu~ena za obavljanje funkcije nabave u okviru hotelskog poduzea, mora raspolagati to nim, a~urnim i pravovremenim podacima kako bi osigurala nesmetano izvraenje proizvodno-uslu~nog procesa s aspekta osiguranja sirovina i materijala. Nastupilo je doba nove ekonomije koju karakteriziraju globalne, strukturalne promjene podr~ane visokom tehnologijom i borbom za talente. U proteklih pet godina, veliki broj domaih tvrtki prihvatio je nova poslovno-informati ka rjeaenja u podru ju nabave, skladianog poslovanja i upravljanja zalihama u hotelijerstvu. Nakon prve faze koja je omoguila stvaranje integriranih poslovnih procesa, uslijedio je drugi korak, business to business poslovanje. Trea je faza elektronsko poslovanje, a cilj te globalne poslovne mre~e je povezivanje, odnosno stvaranje elektronske zajednice na Internetu koja e svim sudionicima u lancu (dobavlja ima, kupcima, zaposlenicima i poslovnim partnerima) omoguiti da se osjeaju kao dio jedne tvrtke. Taj novi oblik kolaborativnog poslovanja omoguit e poduzeima da smanje troakove poslovanja, poveaju prihode i stvore nova tr~iata.Internet mijenja danaanji svijet, u kojem kupci imaju vodeu rije , tra~ei kvalitetnu uslugu, niske cijene i ato krae vrijeme ostvarenja profita. Sudjelovanje u mre~ama koje povezuju viae poduzea, klju  je uspjeha u novoj ekonomiji. Internet tako postaje novi tehnoloaki i poslovni standard, a va~nost i nu~nost informatizacije druatva postaje uvjet bez kojega se ne mo~e, kako bi se Hrvatska u sljedeih nekoliko godina pomaknula s dna ljestvice zemalja u okru~enju i iala u korak sa svijetom. 2. NABAVA KAO PROCES Organizaciju nabavne slu~be u hotelskom poduzeu determinira ukupnost veza i odnosa izmeu izvraenja zadatka nabave i sveukupnog zadatka hotelskog poduzea. Organiziranje je funkcija menad~menta koja detaljno definira ulogu i izvrane zadatke pojedinca pa samim time i skupine kojoj pojedinac pripada. Skupina koja izvraava zadatke nabave u hotelskom poduzeu uobi ajeno se naziva sektor nabave, slu~ba nabave, odjel nabave i sli no. Proces nabave materijala u hotelijerstvu slo~en je postupak kojim se moraju zadovoljiti tra~eni uvjeti koje odreuje tehnologija i tehnika radnih procesa u stvaranju i pru~anju hotelskih usluga. Nekoliko je na ina organiziranja slu~be nabave, a svaka e organizacijska struktura hotelskog poduzea druga ije prilaziti strukturi slu~be nabave. Na formiranje organizacijske strukture nabave, utjecaj imaju vanjski faktori kojima se struktura nu~no mora prilagoditi, ali i unutarnji faktori koje organizacijska struktura stvara ovisno o svojim zadacima (slika 1.). Slika 1. Faktori oblikovanja organizacije nabavne slu~be u hotelijerstvu     Temeljem podataka o fizi kom opsegu pru~anja usluga, normativima utroaka osnovnih i drugih materijala, zalihama, veli ini i kvaliteti priru nog skladianog prostora i mogunostima nabave, ciljeve kvalitetnog izvraenja procesa nabave potrebnih roba i materijala u hotelu mogue je svesti pod slijedee: osigurati opskrbu prodajnih mjesta materijalima prema planu i utvrenoj dinamici a prema optimalno planiranoj koli ini, odr~avati kvalitetu usluga, smanjiti troakove poslovanja. Pritom je od velike va~nosti planiranje materijala, ija su polaziata slijedea: analiza strukture budue potra~nje, analiza tr~iata roba, usluga i kapitala, prijedlog vrhovnom menad~mentu za odreenje strategijskih planova, ciljeva i zadataka, odreenje takti kih i operativnih planova nabave, izrada robnih bilanci po vremenskoj dinamici, kvantiteti i kvaliteti, izbor najpovoljnijeg dobavlja a. Ostvarivanjem navedenih ciljeva, pred hotelsku nabavu namee se kao imperativ zadovoljenje organizacijsko-tehnoloakih i ekonomskih zahtjeva (minimaliziranje koli ina zaliha i najkrae vrijeme zadr~avanja zaliha), ato e za posljedicu imati kvalitetnije financijsko poslovanje hotela. Naime, naj eai razlog velikih financijskih rashoda jesu upravo velike zalihe koje su posljedica neadekvatnog i neu inkovitog rada nabavnih slu~bi u hotelskim poduzeima. Poslovni proces "nabava i skladiatenje" koji treba organizirati u okviru svakog hotelskog poduzea sastoji se od slijedeih potprocesa: a) zaprimanje materijala prema vrstama; b) uskladiatenje materijala prema vrstama; c) izdavanje materijala prema vrstama i mjestima troaka; d) financijsko praenje materijala. U nastavku rada navode se neke od temeljnih karakteristika pojedinih potprocesa u procesu nabave materijala. potproces: zaprimanje materijala prema vrstama Cilj je ovoga potprocesa osigurati optimalnu dinamiku nabave potrebnih materijala po koli ini, kvaliteti i rokovima preko nabavne slu~be hotela ili poduzea. Optimalizaciju nabave mogue je prvenstveno ostvariti u sferi pravilne nabave koja se usmjerava od menad~menta u slijedee aktivnosti: izbor tra~ene kvalitete, izbor optimalne cijene za tra~enu kvalitetu, izbor uvjeta za pravovaljanu i pravovremenu dostavu, izbor optimalnih uvjeta plaanja. Kao predmet nabavljanja, u hotelijerstvu se pojavljuju slijedee vrste materijala: osnovna sredstva, sitan inventar, materijal za investicijsko odr~avanje, materijal za tekue odr~avanje, namirnice, alkoholna i bezalkoholna pia, materijal za iaenje i razni potroani materijal, kancelarijski i propagandni materijal, suveniri (trgova ka roba), duhan, materijali za pogonsku energiju, materijal iz uvoza, rezervni dijelovi i dr. potproces: uskladiatenje materijala prema vrstama Cilj je ovoga potprocesa osigurati da se u uvjetima raspolo~ivog skladianog prostora materijal uskladiatava na na in da se maksimalno (uz odgovarajue evidencije) mo~e izvaiti kontrola materijala kao osnovni preduvjet normalnog funkcioniranja svih ostalih procesnih funkcija u hotelijerstvu (osnovnih i podr~avajuih). Svaka od navedenih vrsta materijala, uskladiatava se prema svojim karakteristikama u posebno za to odreen skladiani prostor, naj eae u priru no skladiate vezano za pojedine osnovne i druge djelatnosti (skladiate namirnica, skladiate sitnog inventara, i sl.). Za skladiatenje se pored tehnoloakih, postavljaju i ekonomski zahtjevi prema kojima se dinamika ulaza i izlaza materijala i du~ina njihova uvanja trebaju organizirati uz najni~e troakove i najmanje gubitke na supstanci. potproces: izdavanje materijala prema vrstama i mjestima troaka Cilj je ovoga potprocesa osigurati pravovremenu opskrbu pojedinih mjesta troaka u hotelu, odgovarajuim materijalima u skladu s unaprijed utvrenom dinamikom poslovanja, zatim izvraavanje poslovnog procesa uz to no definiranje odgovornih osoba i na ina kontrole, a sve u okvirima propisanih i prihvaenih standarda. Stupanj organiziranosti nesmetanog izvraavanja svih procesnih funkcija, najjasnije se ogleda u mogunosti promptnog udovoljavanja postavljenim zahtjevima kako u asortimanu, tako i koli ini te kvalitete izdatih materijala. d) potproces: financijsko praenje materijala Cilj je ovoga potprocesa osigurati odgovarajui metodoloaki pristup u praenju isklju ivo s dokumentacijsko-evidencijskom osnovom kao temeljem kontrole nabavljanja potrebnih materijala u okvirima potreba i financijskih mogunosti. Za ostvarivanje tako definiranog cilja, nu~no je ustrojiti odgovarajue evidencije, te organizirati kvalitetno kolanje dokumentacije, kako bi se osiguralo tekue praenje nabavljanja i koriatenja odgovarajuih materijala u cilju kontrole i efikasnosti obavljanja u okviru djela nabavne funkcije koja se odnosi na hotel, spre avanje zloupotreba unapreenje organizacije i metoda rada. Potreba za odgovarajuim materijalom isklju ivo, obujam i struktura potrebnih materijala te dinamika nabave tih materijala, utvruju se u okviru pojedinih mjesta s tima da treba uzeti u obzir visinu postojeih zaliha u rasponu izmeu minimalnih i maksimalnih koli ina na zalihi. Na to e joa utjecati zaklju ene ali joa nerealizirane narud~be, te objektivni postotak akarta koji se kod pojedinog materijala javlja. Mo~e se zaklju iti da je osnova financijskog praenja materijala postojanje globalnog i operativnog plana nabave, ija pouzdanost i kvaliteta ovisi o: dinamici izvraenja tehnoloakog procesa osnovne djelatnosti tj. pripreme i pru~anja usluga smjeataja, prehrane i to enja pia, te asortimanu usluga vanpansionske ponude; normativima materijala, posebno u domeni pripreme usluga prehrane (netto i brutto koli ine namirnica, nutriciona i kalori na vrijednost hrane), na podru ju pru~anja usluga smjeataja (standardi opremanja soba, standardi evidencije i sl.), te na ostalim podru jima poslovanja; stanju na tr~iatu nabave, posebice mogunosti opskrbe pri vranim optereenjima ato se vezuje sa uspostavljanjem trajnije suradnje sa pojedinim kategorijama dobavlja a i sl.; definiranju minimalnih i maksimalnih zaliha za pojedine kategorije materijala i njihovo poativanje. Razvidno je iz izneaenog u ovom dijelu rada da se nabava kao poslovna funkcija u hotelskom poduzeu nu~no treba shvatiti kao proces sa svojim pripadajuim logi kim dijelovima, potprocesima i da se u fazi pristupanja informatizaciji nabave o tome treba voditi ra una. Najvea odgovornost pritom je, dakako, na menad~mentu hotelskog poduzea 3. STANDARDIZACIJA NABAVE I RACIONALIZACIJA POSLOVANJA Sve viae u svijest hotelijerskih djelatnika prodire shvaanje kako je djelotvorno funkcioniranje nabavne slu~be u hotelskim poduzeima neophodan preduvjet za uspjeano poslovanje i to iz jednostavnog razloga ato se kvalitetnim organizacijskim ustrojem ove slu~be mo~e postii ostvarivanje dvaju bitnih elemenata: ostvariti adekvatan profit i pru~iti kvalitetnu uslugu. Visoki i nepotrebni troakovi koji nastaju u procesu nabave materijala, prvenstveno su rezultat neredovite kontrole troakova nabave koje bi rukovoditelj morao provoditi. Osim toga, injenica je i to da se odgovorni ne trude da otkriju razloge zaato takvi troakovi nastaju. Rijetki su rukovoditelji koji dnevno imaju saznanja o troakovima, iako je takvo saznanja danas mogue ostvariti jer ve postoje takva informacijska dostignua koja omoguuju promptno praenje troakova i ostvarene mar~e prema pojedinim vrstama materijala, kao i planiranje troakova. Zna enje standarda (od kojih su standardi nabavljanja i uvanja namirnica jedni od najzna ajnijih), za poslovanje jednog hotela, od velike je va~nosti, jer oni predstavljaju klju  uspjeha svakog hotela i o njima ovisi kvaliteta svih hotelskih usluga, ali i ostvarena uspjeanost poslovanja. Standardi su osnova racionalizacije svih poslovnih aktivnosti u hotelu i mjerilo ostvarene kvalitete hotelskih usluga. Cilj je njihova uvoenja, prije svega, te~nja za poboljaanjem kvalitete i smanjenjem troakova poslovanja. Treba naglasiti kako se nee postii ~eljeni efekti ukoliko standarde ne bude pratila i bolja tehni ka opremljenost i ako se ne koriste modernije metode rada u nabavnoj slu~bi. Naravno, da je u danaanjim uvjetima poslovanja uloga informacijske tehnologije nezamjenjiv faktor uspjeanosti poslovanja, pa tako i dio rjeaenja problema koja nastaju u neracionalnom izvraavanju procesa nabave. Promatrajui prema podru jima djelovanja u hotelijerstvu, u nastavku se navode mogui razlozi visokih materijalnih troakova poslovanja u hotelu. Te negativne pojave kod planiranja jelovnika i menu-a su neuva~avanje razlike izmeu ru ka i ve ere, o godianjem dobu, o vremenu i temperaturi; neprikladan izgled jelovnika - nejasan, nerazumljiv ili te~ak za itanje, neprivla an; jelovnik sadr~i previae ili premalo jela (artikala); jednoli an jelovnik (menu) - jela se ponavljaju; nevoenje ra una o raspolo~ivim namirnicama na tr~iatu u odreenom trenutku; slabo odreivanje prodajnih cijena (kalkuliranje) za jela; manjkavo planiranje potrebne radne snage za realizaciju najprometnijih (najtra~enijih) jela; manjkavo predvianje potrebnog materijala i opreme za realizaciju predvienog prometa. Kod nabave robe i materijala to su prevelike nabavke robe i materijala; nabavke uz visoke cijene; pomanjkanje specifikacije standarda nabavljene robe (te~ina, kvaliteta, koli ina); nedovoljno prakticiranje poziva na ponudu i koriatenje konkurencije izmeu dobavlja a; pomanjkanje koordinacije, kontrole i centralizacije nabave; slabi odnosi s dobavlja ima; nedostatak prora una (plana) nabave i nedostatak kontrole faktura i dokumentacije; prakticiranje stalnih i trajnih narud~bi dobavlja ima umjesto varijabilnih narud~bi prema potrebama; spekulativne nabavke (davanje provizija osobama odgovornim za nabavu od strane dobavlja a). U fazi primanja i preuzimanja robe to su krae i atete prilikom preuzimanja robe; pomanjkanje kontrole cijena, kvalitete i koli ine isporu ene robe; pomanjkanje strogog postupka utvrivanja i reklamiranja za primljenu pokvarenu robu ili neprimljenu robu; pomanjkanje primjene kontrole postupka primanja i preuzimanja robe; pomanjkanje potrebne opreme za primanje robe (vage i dr.); pomanjkanje prostora i mogunosti manipuliranja u prostoru za primanje robe; manjkavo arhiviranje i pomanjkanje kontrole dokumenata u vezi s primanjem robe; dr~anje pokvarljive robe dugo vremena, uz nepovoljnu temperaturu ili u nepovoljnim uvjetima u prostorijama za primanje robe. Kod skladiatenja robe, visoki troakovi mogu nastati radi uskladiatenja robe na nezgodnom mjestu u skladiatu (npr. maslac, mlijeko, jaja blizu jakih sireva ili ribe); uskladiatenja pod nepovoljnom temperaturom ili na vla~nom mjestu; pomanjkanja svakodnevne kontrole uskladiatene robe te slaba higijena ili nedovoljno iaenje prostorija; krae i atete u skladiatu, nepostojanje ili nepoativanje normativa kala, kvara ili rastura; nevoenje periodi ne kontrole pokvarenih i oateenih artikala u skladiatu, kao i nevoenje statistike koeficijenta obrtaja zaliha; manjkavo voenje evidencije i kontrole primljene i izdane robe, kao i inventura zaliha na skladiatu; podjela odgovornosti u skladiatu i skladianim mjestima izmeu viae osoba. U fazi izdavanja robe iz skladiata te aktivnosti su pomanjkanje kontrole i evidencije "zahtjevnica" i "izdatnica" za izdanu robu iz skladiata; nedostatak ureene, uvedene odgovornosti i ovlaatenja za izdavanje robe iz skladiata; pomanjkanje oznake vrijednosti izdane robe; nekontrolirano i neopravdano izdavanje robe; nedovoljan i neprikladan inventar ili oprema za pripremanje izdanih namirnica; pretjerani troakovi za izdavanje povra i mesa; pomanjkanje kontrole direktnih nabavni (tr~ni nakup) i koriatenje sirovina; nekoriatenje ostataka namirnica za pripremanje jela uz ni~e cijene. Kod proizvodnje, odnosno pripremanja jela, troakovi mogu nastati radi proizvodnje iznad potrebnih koli ina; koriatenja slabih metoda kuhanja, pripremanja jela; predugo kuhanje i kuhanje uz nepovoljnu temperaturu; slabo programiranje vremena proizvodnje (prerano ili prekasno); nekoriatenje i neprimjenjivanje normativa utroaka materijala; neprikladna oprema i inventar. Pri poslu~ivanju (serviranju) hrane, troakovi mogu nastati iz razloga ato obroci (porcije) nisu standardizirani; pomanjkanje standardnog pribora za poslu~ivanje (tanjura i dr.); pomanjkanje brige o ostacima hrane (koja se mo~e upotrijebiti); pomanjkanje kontrole i evidencije izdanih i poslu~enih obroka; dugo trajanje servisa i ekanje gostiju; rasipanje i gubici kod izdavanja jela i poslu~ivanja; potkradanje i atete od strane poslu~ujueg osoblja; pomanjkanje pa~nje i kontrole gostiju koji napuataju lokal; pomanjkanje evidencije i kontrole prodaje i usporedbe izmeu prodaje i nabavke (po vrijednosti); pomanjkanje analize prodaje da bi se ustanovile tendencije; neprivla na jela slabo poslu~ena u neugodnom ambijentu; nedovoljna propaganda i reklama i unutraanje obavjeatavanje. Radi neadekvatne kontrole poslovanja, troakovi nastaju kao posljedica nevoenja kontrole dnevne prodaje; manjkavog predvianja prodaje i troakova; nevoenja evidencije o kretanju cijena, nedovoljne kontrole i odgovornosti osoblja; nedovoljne kontrole postupaka i koriatenih evidencija (obrazaca); nevoenja posebne analize o primjeni, poativanju zacrtane poslovne politike i realizaciji postavljenih ciljeva u poslovanju; nevoenja ili nedovoljnog voenja kontrole o hrani personala; pomanjkanja kontrole dnevnih zbivanja. 4. UPRAVLJANJE ZALIHAMA U HOTELIJERSTVU Problemi organizacije nabave i odgovarajueg upravljanja zalihama openito su povezani s pogreakama pri odreivanju optimalnih raspolo~ivih zaliha svakog pojedina nog artikla. Optimalna zaliha koja bi trebala biti na skladiatu za svaki pojedini artikl (namirnicu ili sastojak) jest koli ina koja je potrebna da bi se zadovoljila korisni ka potra~nja u razdoblju izmeu dvije redovite isporuke dobavlja a. To no odrediti raspolo~ive zalihe robe na skladiatu je teako jer ima mnogo faktora koji utje u na taj proces. Ti faktori uklju uju: to no predvianje mase za prodaju, odr~avanje adekvatnih kontrola primanja, skladiatenja i izdavanja robe, pouzdanost i efikasnost dobavlja a, to no predvianje ~elja gostiju, te poznavanje i primjenu kontrole proizvodno-uslu~nog procesa u hotelu. Nesigurnost pri odreivanju trenutaka kada treba ponovno naru iti sirovine i namirnice mogue je smanjiti pa~ljivo analizirajui odgovore na pitanja poput ovih: Kolika je potra~nja gostiju za nekim jelom ili piem odreenog dana u tjednu ili odreene sedmice? Kojeg dana u tjednu gosti najviae zahtijevaju odreena jela ili pia? Na ova se pitanja mo~e pouzdano odgovoriti uspostavljajui jednaku sistematsku i samopoboljaavajuu strategiju koja se ti e zaliha. Pitanje zaato nam uope trebaju zalihe mo~e izgledati banalno, ali ono je neophodna po etna to ka razmatranja. U veini skladiata, zalihe su potrebne da bi se sistem opskrba  proizvodnja  distribucija zaatitio od fluktuacija potra~nje. Adekvatne zalihe omoguavaju odvajanje jednog dijela sistema opskrbe  proizvodnje  distribucije od slijedeeg, dozvoljavajui svakome od njih da djeluje neovisno i apsorbira aok nastao zbog pogreaaka u predvianju, te dozvoljavaju efikasno koriatenje sredstava kada se pojave fluktuacije potra~nje. Nadalje, to na razina zaliha poma~e pri podmirivanju o ekivane korisni ke potra~nje (distribucija), omoguuje "glatki" tok procesa proizvodnje (proizvodnja), a povremeno djeluje i kao zaatita od neo ekivanih porasta cijena ili nestaaice proizvoda (opskrba). Iako za nekolicinu izvrsnih aefova nabave mo~e biti u praksi izvedivo postii sa dobavlja ima ugovore koji bi primjenjivali neku modificiranu verziju metode zalihe na nuli, realnija je situacija da svako skladite, odnosno rukovoditelj nabave, mora snositi odgovornost za posjedovanje i skladitenje adekvatne razine zaliha za sve artikle. Glavne ideje metode zalihe na nuli ili proizvodnje bez zaliha bile su primijenjene u Japanu, izmeu 1960. i 1972. u proizvodnji automobila Toyota. Cilj je proizvodnje bez zaliha imati na skladiatu samo onu koli inu raspolo~ivih zaliha koja je potrebna da bi se zadovoljila korisni ka potra~nja na odreeni dan. Proizvodnjom bez zaliha odgovornost za opskrbu i skladiatenje adekvatne razine zaliha za sve potrebne artikle prenosi se na dobavlja a. Iako je modificiranu verziju ovog koncepta uspjeano primijenio manji broj velikih hotelskih lanaca, njezino provoenje nije uobi ajeno u hotelskoj industriji. Zalihe se smatraju imovinom koja se smanjuje u toku proizvodnog procesa. O ekuje se da e to smanjivanje dovesti do prodaje, koja e pak proizvesti prihod i na kraju profit. Neadekvatno provoenje inventure i kontrola zaliha mo~e rezultirati bilo nedovoljnom opskrbom skladiata, bilo pretjeranom opskrbom skladiata, a oba slu aja nose sa sobom dodatne troakove. Pretjerana i nedovoljna opskrba skladiata mogu se izbjei sistemski razvijajui metode upravljanja zalihama s dva osnovna cilja: postii optimalnu (ne minimalnu) razinu zaliha, odgovarajui na pitanje koliko kupiti i reducirati operativne troakove vezane uz inventarizaciju kao ato su troaak naru ivanja, skladiatenja i odr~avanja viaka opskrbe (sigurnosne zalihe), odgovarajui na pitanje kada naru iti. 02^ 28LOѭueWehBhB6>*CJaJh]hEO6CJaJmH sH hEOhEO5mH sH h=6CJaJhBh=6CJaJhBh=6>*CJaJhB6CJaJhBhB6CJaJh=CJaJhE[h=5hBCJaJhBh=CJaJhBhBCJaJhBh=5CJaJhBhB5CJaJ2 2468gdEO$a$gdEO$a$gd=$a$gd=gdBgd=\ZLMNOWX.0##))~....2 26$a$gdtgdE[$a$gdE[$a$gdB$[$\$a$gdBgd=$a$gdEO$a$gd=OWX^_abghjkst}~ "$&(68BDNPZ\dfz| $۽̽۽۽̽ۮhBh]CJaJmHsHhBhE[CJaJmHsHhBh=CJaJmHsHhBh=CJaJhBh=6CJaJhBh=5>*CJaJD$&(*.0<@TVbdx|  $&:>LNbfvz  (,.024>@JLNPh5hBCJaJmHsHhBh]CJaJmHsHhBh=CJaJhBh=CJaJmHsHOPXZlnrtvx     ( , . : < > @ R T h j n p | ~ ! !!!!!$!&!(!@!B!\!^!n!p!r!hBh]CJaJhBh]CJaJmHsHhBh=CJaJmHsHhBh=CJaJPr!v!z!|!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""""("*"6"8":"<"H"J"^"j"l"n"r"z"|"""""""""""""""""""""# ####&#(#0#2#F#H#P#R#X#Z#hBh]CJaJhBh]CJaJmHsHhBh=CJaJhBh=CJaJmHsHPZ#h#j#l#n#|#~##########%<& ''6'8''')))*n,p,r,~........///020^1z11222Ĺıۧ}}}}}}hth]CJaJhthE[CJaJhBhh%>*CJhBhE[>*CJhBh]>*CJh5CJaJhBhE[CJaJhBCJaJhBh=CJaJmHsHhBh=CJaJhBh]CJaJmHsHhBh]CJaJ12 2P2R2b22Z4t406666777$7(7,74787B7F7T7V79;;;vi_Rh5h CJmHsHh5CJmHsHhthE[CJmHsHhtaJmHsH(jhthE[CJUaJmHnHu(jhthtCJUaJmHnHuhth 56hthE[56h5hE[CJaJh5CJaJhth]CJaJ!jhthE[0JCJUaJhthE[CJaJhtCJaJ6677&7(7.7072747:7<7>7@7B7H7J7L7P7R7T7V79:: $ & F+a$gdE[  gdE[gdE[ $^a$gdtgdt:;;;<X<=j==:><>AAEEzE|EGGTH & F-gdE[$a$gdt & F'gdE[gdE[   `gd\a   `gd5  & F,  gdE[   `gdt $ & F+a$gdE[;<<<<:><>V>X>j>l>z>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??? ?&?(?*?,?@?B?R?V?t?v?~??????????????????????????@@@@4@6@L@N@b@d@hthE[CJmHsHhthE[CJ hUUCJh5h CJmHsHh5hE[CJmHsHPd@p@t@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAAA A4A6ANAPARATAZA\AnApAxAzAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAԻh\ahE[CJmHsHh\ahE[CJ hUUCJ%jhthE[0JCJUmHsHhth CJmHsHhth CJhthE[CJmHsHhthE[CJAABBBBBB&B(B2B4BLBNBPBRB^B`BlBnBxBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCC,C0C2C6CDCFCPCRCfChCrCtCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD&Dh\ah CJmHsHh\ah CJh\ahE[CJmHsHh\ahE[CJT&D(DM@MHMJMVMXM^M`MpMrMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM NNNNNN N"N(N*N:NOBOHOROTOXOZOlOnOxOzOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPP PPPPPP*P,P0P2P@PDPJPLPNPRPTPVPXPZPdPfPjPlPxPzP~PPPPPPPPPPPPPPPPPP#hthE[5CJOJQJmHsHhthE[5CJOJQJ#hth 5CJOJQJmHsHQPPPQ QQQQQ*Q,Q>QBQDQFQJQRQVQXQdQfQpQrQvQxQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRR R"R.R0RDRFRHRJRNRPRVRXRfRjRvRxRRRRRRRRRRRRRRRRR#hth 5CJOJQJmHsH#hthE[5CJOJQJmHsHhthE[5CJOJQJQRRRRRRRS S SSSW&XZZaaggiiiiiiijŹŹűţś~p^pL#hh*X>*CJOJQJmHsH#hhh%>*CJOJQJmHsHhhh%>*CJOJQJ#hhE[>*CJOJQJmHsHhth5CJaJhE[CJaJhthE[56CJaJh5CJaJh\ahE[5CJaJhthE[CJaJhE[5CJOJQJmHsH#hthE[5CJOJQJmHsHhthE[5CJOJQJggiij jmmqquuyy*,$a$gdcgdh%   `gdt$a$gdt $a$gdE[gdE[$a$gd5jjj j6j|jk6kJk^kk0lllmm(m*m,m.mBmDmJmLmTmVm^m`mnmpmrmtmmmmmmmmmmmmmmmnn nnn·¬¬¬›•hthE[CJmHsHhthE[CJ htCJ!jhthE[0JCJUaJhth CJaJhthh%CJaJhthE[CJaJ hth*XCJOJQJmHsH#hh*X>*CJOJQJmHsHh5>*CJOJQJmHsH2nn&n*n4n8n:nRnTn^n`nrnvn~nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooooo(o*o0o2o:opBpPpTp^p`pzppppppppppppppppppppppppqqqqqq&q(q:qr@rDrFrRrTrbrfrhrjrnrprrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrs sss&s(s4s6s8ss@sJsLsVsXsjslstsvssssssssssssssssssssttttt2t4ttPtjhthE[0JCJUhthE[CJhthE[CJmHsHVPtRtftjtltntzt~ttttttttttttttttttuuuuu u"u,u0u4u6uy@yByRyTyXyZyfyhypyrytyvyyyyyyyyyyyyyyyyhthh%CJhEjCJmHsHhthE[CJhthE[CJmHsHPyyyyzZzbzxz {{{{"|(||| }&}}}P~V~ <Njpʁ΁Ёptv:@>N &|ƻhchEj5CJaJhcCJaJhh%CJaJhEjCJaJhthh%CJaJhchh%CJaJhchEjCJaJhEj5CJaJhthE[6CJmHsHhthh%CJmHsH;,2(*,4Vv|̋ҋTZ2X fl djܓ*,^dtvƔ̔06,2jlnpxNhchEj5CJaJhh%CJaJhcCJaJhEjCJaJhthh%CJaJRnp *,ʪ̪ٲڲԻ$a$gdt`gdt$a$gdZB$a$gdZB$a$gdt$a$gdcNTЗ֗PVΘԘ &lr.4ޜ$24djxz̝Ν 02NP`fvxޟ"$Z`rtɼhhZB>*CJ\]htCJaJhchEj5CJaJhcCJaJhh%CJaJhthh%CJaJhEjCJaJFʠ̠ܠޠ&( *,ʪ̪ڪܪ  "$68FJPRXZ^`rtxz˺˲˲ˬhthZBCJmHsHhthZBCJ htCJhtCJaJ!jhthZB0JCJUaJhthZBCJaJhEOhZBCJaJhhZB>*CJ\]!hhZB>*CJ\]mHsH;ȫʫΫҫޫ &,BH`bfhrtxzȬʬԬ֬ "06LRjlprƭȭ̭έܭޭ hthZBCJmHsHhthZBCJ\&(24:<>@LNVZ^`xzĮƮҮԮ"$02>@HJLNTVnprtȯίدگ "&<BDFXZh htCJhthZBCJmHsHhthZBCJZhjlntvz|°İʰְ̰ذް .0@DNP\^bdfhprtvıƱԱֱޱ!"()+,02:;h\aCJmHsHhthZBCJhthZBCJmHsHX;=>GHJKPQWXZ\cdpqwy}~²Ȳɲ˲̲ϲвײٲڲ  ,-./57hthZBmHsH hthZBhtmHsHhthZBCJmHsHhthZBCJR"$&<>RT`dlnrt´ƴȴдҴشڴ"$46:<@BFH^`nptvĵƵ̵εڵܵ &(:<HJV hthZBhthZBmHsH^VX\^dfvxĶƶʶ̶"$8:DFNP^`rtȷʷ̷η  "24<>BDTVXZbhthZBCJmHsHhthZBCJ htCJ hthZBhthZBmHsHSbdz|̸θܸ޸ "$0246:<FHTXnpz|¹Ĺƹȹ޹ "&*24JL\^jlptvx~hthZBCJhthZBCJmHsH\ºĺ̺к"$,.24>@BDVXjlnp|~ĻƻлԻֻ.0rtɸ!jh\ahZB0JCJUaJh\ahZBCJaJhtCJaJU htCJ hcCJhthZBCJhthZBCJmHsHDԻ.0rt""X%Z%%',/799;$ & F} 9r p#a$gdZB $ a$gdt$a$gd\a$a$gdt$a$gdt$ & Ff 9r a$gdZBDok se na pitanje koliko naru iti mo~e odgovoriti koristei metodu predvianja, na pitanje kada naru iti mo~e se odgovoriti jedino odreujui ispravnu to ku ponovnog naru ivanja zaliha. S povijesnog glediata, veina rukovoditelja nabave koriste modificirani cikli ki proces kontrole, gdje se zalihe pune do odreene razine i ispra~njavaju kada se pojavi potra~nja. Rukovoditelj nabave e u tom slu aju ponovno naru iti robu, zalihe e biti napunjene i ciklus kree iz po etka. Ukoliko skladiate ostane bez nekog prehrambenog artikla prije negoli je dostavljena slijedea isporuka, tada e se pokuaati izvraiti transfer datog artikla iz nekog drugog skladiata (ukoliko je to poduzee dio lanca poduzea) ili e se kupiti manja koli ina tog artikla u maloprodaji. Kod ovakvog sistema kontrole zaliha, odgovor na prvo pitanje sistema upravljanja zalihama, tj. koliko kupiti, je: "treba kupiti koli inu ekvivalentnu potroanji u prethodnom periodu" ili pak "treba procijeniti koli inu na temelju vrijednosne prosudbe/odluke rukovoditelja nabave". Odgovor na drugo pitanje, tj. kada naru iti, je: "onda kada je s dobavlja em ugovorena isporuka" (npr. svakog ponedjeljka ili etvrtka) ili pak "kad god skladiate ostane bez nekog artikla". Ovakav tip sistema kontrole zaliha, koji bi se mogao nazvati "upravljanje zalihama po unutarnjem osjeaju" ili jednostavno "procjena na temelju pogaanja" je na~alost prihvaen i koriaten u mnogim poduzeima, odnosno hotelima. Najvei dio zaliha vezuje se uz pripremu i pru~anje usluga prehrane, kao uslugu koja prati usluge smjeataja i koja je jedina proizvodno-uslu~na djelatnost u hotelijerstvu. Slo~enost i specifi nost hotelijerske djelatnosti, nala~e koriatenje znanstvenih metoda za rjeaavanje pitanja upravljanja zalihama. Razina znanja menad~menta u hotelijerstvu poveana je u posljednjih nekoliko godina, a najviae zahvaljujui zapoaljavanju obrazovanijih menad~era i pristupa nosti napredne informacijske tehnologije. Veina menad~era u hotelijerstvu koristi neku vrstu kompjutora kako bi na primjer, dobili dnevnu ili periodi nu informaciju o hotelskim operacijama. Operater na podru ju nabave mora u potpunosti razumjeti faktore kao ato su to ka ponovnog naru ivanja, aktivne zalihe, sigurnosne zalihe, rizik ispra~njavanja zaliha, veli ina potra~nje, uzorak/model potra~nje, uzorak/model nadopunjavanja zaliha i lead time  vodee vrijeme, kako bi sustav upravljanja zalihama mogao adekvatno odr~avati i kontrolirati. Model upravljanja zalihama sastoji se od slijedeih pet glavnih komponenti: Maksimalna razina raspolo~ivih zaliha na skladiatu. To je maksimalna ili ~eljena razina zaliha koja se mo~e dr~ati na licu mjesta. Kada ta koli ina zaliha postane upotrebljiva za proizvodnju naziva se aktivnim zalihama. Stopa potra~nje i ispra~njavanja. Kako se pojavljuje potra~nja tako se zalihe prazne. `to je vea stopa potra~nje, to se br~e reducira zaliha. Stopa potra~nje, koja se odnosi na veli inu potra~ivanja, ima dimenzije koli ine. Kada je potra~nja jednaka od jednog do drugog razdoblja naziva se konstantnom potra~njom (npr. deset jedinica svaki tjedan), a kada nije konstantna naziva se varijabilna ili fluktuirajua potra~nja (npr. deset jedinica prvi tjedan, pet jedinica sljedei tjedan itd). Veli ina potra~nje po jedinici vremena naziva se stupnjem potra~nje. To ka ponovnog naru ivanja. Da bi se stvorila zaliha odreenog artikla do ~eljene razine, taj se artikal periodi ki nadopunjuje. To nadopunjavanje se dogaa kada se zalihe reduciraju do odreene razine, koju nazivamo optimalna razina raspolo~ivih zaliha na skladiatu. Optimalna razina zaliha i to ka ponovnog naru ivanja su jedno te isto. Narud~bu za nadopunjavanje trebalo bi podnijeti kada koli ina odreenog artikla dosegne optimalnu razinu zaliha. Veli ina, uzorak/model i vodee vrijeme nadopunjavanja. Veli ina nadopunjavanja odnosi se na koli inu ili obim narud~be koja e biti primljena i dodana zalihama, a mo~e se raditi o konstantnoj ili varijabilnoj veli ini. Uzorak/model nadopunjavanja odnosi se na na in na koji se jedinice dodaju zalihama (npr. kao dio velikog broja recepata). Vodee vrijeme nadopunjavanja ili vodee vrijeme ponovne narud~be je vremensko razdoblje izmeu odluke da se nadopuni odreeni artikal i njegova stvarna upotrebljivost za proizvodnju. To je vrlo va~no za to nu kalkulaciju vodeeg vremena nadopunjavanja, budui da se, recimo, sanduk zamrznutih odrezaka ne mo~e smatrati upotrebljivim za proizvodnju dok se odresci ne odmrznu. Vrijeme odmrzavanja, dakle, treba pridodati vremenu isporuke. U ovom slu aju, ukoliko je vrijeme isporuke dva dana, a proces odmrzavanja traje jedan dan, sveukupnim vodeim vremenom nadopunjavanja zaliha treba se smatrati tri dana. Koli ina sigurnosnih zaliha. Manjak nekog artikla mo~e se eliminirati ili barem reducirati namjerno poveavajui razinu zaliha iznad o ekivane razine potroanje/koriatenja. Prekomjerna zaliha (sigurnosna zaliha) se mo~e iskoristiti kada je stvarna potra~nja viaa od procijenjene potra~nje ili je vodee vrijeme isporuke du~e negoli planirano (ili ugovoreno) vodee vrijeme. Koja je optimalna to ka ponovnog naru ivanja? Da bi odgovorio na to pitanje menad~er mora najprije razmotriti etiri meusobno povezane determinante koje odreuju koli inu pri to ki ponovnog naru ivanja. Te su determinante: Prosje na stopa potra~nje odreenog artikla (njegovo koriatenje u razdoblju izmeu dvije redovite isporuke dobavlja a). Vodee vrijeme ponovnog naru ivanja tog artikla (zakazani dani redovite isporuke dobavlja a). Tip stope potra~nje i vodeeg vremena ponovnog naru ivanja (varijabilni ili konstantni). Stupanj rizika koji je menad~ment voljan preuzeti ako doe do eventualnog ponestajanja zalihe artikala. Zalihe su od esencijalne va~nosti za slu~be koje nude prehrambene usluge i menad~eri ne mogu izbjei potrebu da kontroliraju taj dio imovine. Meusobna povezanost zaliha sa svim vidovima poslovnog okru~enja poveava kompleksnost rjeaavanja problema upravljanja zalihama. Pristup koji ovdje navodimo nastoji u initi pitanje kada naru iti manje misterioznim, a viae znanstvenim. Dok statistika mo~e sama po sebi na po etku izgledati komplicirana, kompjutorska e aplikacija olakaati izra unavanje standardnih devijacija koriatenja svakog pojedinog prehrambenog artikla. 5. INFORMACIJSKI PODSUSTAV NABAVA I ZALIHE MATERIJALA Razina podsustava u modelu poslovnog upravlja kog informacijskog sustava odgovara razini izvranih informacijskih sustava, promatraju li se oni sa stajaliata prilagoenosti ustroju menad~menta odnosno poslovnog subjekta. Logi ki informacijski podsustav (odnosno izvrani informacijski sustav) nabave sastoji se od devet meusobno povezanih segmenata: Segmenta klasifikacije i aifriranja sirovina i materijala. Segmenta istra~ivanja izvora nabave. Segmenta programiranja nabave. Segmenta upravljanja nabavom. Segmenta registracije ulaza sirovina i materijala. Segmenta fizi kog upravljanja materijalom. Segmenta obra una izlaza sirovina i materijala. Segmenta obra una zavisnih troakova nabave. Segmenta statistike i analize nabave. Hotelski informacijski sustav podr~an informacijskim tehnologijama, izmeu ostalih, mo~e sadr~avati i informacijski podsustav kojeg je za istra~ivanje predmetne problematike i potrebe ovog rada mogue nazvati nabava i zalihe materijala. U daljnjem tekstu, pod pojmom materijala podrazumijevat e se sva roba, sirovine i namirnice potrebne za kvalitetno izvraenje cjelokupnog proizvodno-uslu~nog procesa u hotelu. Nadalje, pod tim se procesom podrazumijevaju osnovne (smjeataj, prehrana i pie) i dopunske (sve ostale usluge) procesne funkcije u hotelu. Kao jednu od najva~nijih funkcija pripreme proizvodno-uslu~nog procesa u hotelijerstvu smatra se osiguranje materijala. U informati kom smislu, a kao integralni dio hotelskog informacijskog sustava, pod funkcijom nabave i zalihe materijala podrazumijeva se osiguranje na vrijeme i po potrebnom asortimanu: sirovina, namirnica i materijala za potrebu obavljanja planiranog proizvodno-uslu~nog procesa. Pri tome se nu~no mora voditi ra una da osiguranje sirovina i materijala bude efikasno i ekonomi no. Efikasno je ono osiguranje materijala u predvienim rokovima, koje treba omoguiti snabdjevanje proizvodno-uslu~nog procesa bez zastoja i ekanja zbog nedostatka materijala. Pod ekonomi nim osiguranjem podrazumijeva se snabdjevanje materijalom u optimalnim koli inama na zalihi, tako da troakovi zaliha na skladiatu budu minimalni. Pri tome, slu~be koje se bave funkcijom nabave (a i drugi dijelovi proizvodno-uslu~nog procesa) trebaju u svako vrijeme znati: `to je potrebno? `to se nalazi na zalihama? `to je naru eno? Da bi se moglo odgovoriti na ova pitanja, potrebno je imati na raspolaganju to ne i aktualne podatke o zalihama i narud~bama. U dijelu poslovne funkcije nabave i upravljanja nabavom, hotelski informacijski sustav podr~an informacijskom tehnologijom omoguava da se brzo ostvare ciljevi, realizacijom slijedeih poslova: Izradom popisa  kataloga materijala. Obradom zahtjeva za naru ivanje materijala. Voenjem i odr~avanjem zaliha. Voenjem i odr~avanjem rezervacija. Knjigovodstvenom obradom (prometa i zaliha). Planiranjem nabave. Provjerom pokrivenosti proizvoda materijalom. U definiranom modelu osiguranja zaliha, potrebno je voditi samo nekoliko standardnih poslova, preko terminala, da bi bilo mogue upravljanje zalihama. Tako je npr. potrebno registrirati promet (ulaze i izlaze na/sa skladiata). Kod unosa prometa, a i bilo kojeg drugog unosa ili upita, podaci se automatski provjeravaju, a potom odla~u ili djeluju na bazu podataka smjeatenu u ra unalu. Nakon prihvaanja unosa ili promjene podataka, novi podatak stoji na raspolaganju svim zainteresiranim, a ovlaatenim korisnicima. Na taj na in, podaci postaju odraz trenutnog stanja na zalihama, ato omoguava dobivanje uvida u trenuta no stanje zaliha, kad god zatreba, bilo na zaslonu ekrana terminala, bilo listanjem. Pri tome je za sustav svejedno da li se radi samo s jednim ili s viae skladiata. Upravljanje zalihama upotpunjuje kontrola narud~bi koja obuhvaa obradu zahtjeva za naru ivanje materijala, naru ivanje materijala i praenje ispunjenja narud~bi. Ovdje se ostvaruje i veza prema planiranju, jer se koriste podaci o planskim potrebama. Sustav treba omoguiti voenje materijala na zalihama i na narud~bama. Analiza zaliha mo~e tei prema raznim pokazateljima. Tako se na primjer mogu izlistati nekurentne zalihe, zatim se mo~e pratiti promet prema ABC analizi, a postoji i niz drugih mogunosti zaliha i predvianja. Planiranjem nabave mo~e se svesti zadr~avanje materijala na skladiatu na minimum, a time i smanjiti razinu vezanih financijskih sredstava. Pri tome sustav mora raspolagati s informacijama o dobavljivosti materijala (prosje no vrijeme za koje je mogue osigurati materijal) i potrebama materijala prema planiranju terminima po etka prvih operacija na izradi ili pripremi materijala. Ukratko, koriatenjem ovod dijela podsustava, mo~e se postii: Osiguranje optimalnih zaliha materijala. Smanjenje financijskih sredstava vezanih uz zalihe. Praenje stanja zaliha u realnom vremenu. Automatizacija zaprimanja i izdavanja roba. Efikasno planiranje i praenje zaliha. Informacijski podsustav nabava i zalihe materijala organizira podatke i daje informacije o realizaciji potreba za materijalima, te prati stanje i potroanju materijala. Svaki sustav sa svojom okolicom, uz ostalo, razmjenjuje i stanovite informacije, te je iz toga proizaala definicija informacijskog sustava koja ka~e da je cilj informacijskog sustava dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji, u pravo vrijeme i uz minimalne troakove. Skoro da nema podru ja gdje se ova definicija mo~e bolje interpretirati nego u procesu nabave. U cilju ato adekvatnijeg shvaanja pojma informacijskog sustava treba spomenuti i etiri temeljne funkcije informacijskog sustava, a one su: prikupljanje podataka, obrada podataka, pohranjivanje podataka i informacija, te dostavljanje podataka i informacija korisnicima. Sve te funkcije su izravno povezane uz proces nabave. U poslovanju informacijski sustavi moraju biti u funkciji menad~menta, odnosno upravljanja poslovnim subjektima radi ostvarenja optimalnih poslovnih u inaka. Informacijska tehnologija nije i ne smije biti sama sebi svrhom, ato zna i da informatika mora biti servis menad~menta. Informacijski podsustav nabave treba biti projektiran na na in da omoguuje integralni pristup obradi i praenju nabave materijala, voenju zaliha materijala na skladiatu, sitnog inventara u upotrebi i financijskom knjigovodstvu dobavlja a u okviru poduzea. Informacijski podsustav pru~a mogunost praenja nabave i po nizu parametara relevantnih slu~bama marketinga, plana i analize te drugim slu~bama. Poato je Internet danas postao opepoznati pojam, potrebno je razjasniti ato je to Ekstranet, pojam koji se koristi za business-to-business terminologiju. Ekstranet je privatna mre~a poduzea koja koristi Internet protokole i javni telekomunikacijski sustav da bi sigurnosnim putem sudjelovala u poslovnim informacijama i operacijama sa dobavlja ima, kupcima, poslovnim partnerima, muaterijama, te za ostale poslovne aktivnosti. Poduzea mogu koristiti Ekstranet za razmjenu velike koli ine podataka koristei EDI (Electronic Data Interchange), zajedni ko koriatenje kataloga proizvoda sa veletrgovcima i ostalim subjektima trgovanja, suraivati sa ostalim poduzeima na zajedni kim razvojnim programima itd. U funkciji ato efikasnijeg procesa nabave poseban se naglasak stavlja na va~nost elektroni ke razmjene podataka  EDI  mehanizam za automatiziranje poslovnog procesa nabave, ime se eliminira potreba za prebacivanje gomile papira izmeu hotela kao kupca i dobavlja a. EDI to ini prevoenjem internih poslovnih podataka dobavlja a u unaprijed dogovoreni oblik teksta, neovisan o sustavu, te se zatim dostavlja hotelu (kupcu) koji je implementira u svoj informacijski sustav. U konkretnom slu aju to zna i da software na Web stranicama hotelskog poduzea omoguuje naru itelju (hotelu, odjelu, slu~bama& ) da uputi zahtjev za ponudu dobavlja ima. U zahtjevu se aalju sve informacije potrebne za valjanu ponudu. Kada dobavlja i poaalju svoje ponude, software otklanja slabije ponua e i upravlja ostalima  te na kraju obavijesti nekoliko najboljih ponua a koji zatim dolaze na zavrane dogovore. Uvoenjem EDI-a mogue je skratiti proces dobivanja ponuda, te smanjiti cijenu ponuenih proizvoda, skratiti rok dostave, smanjiti troakove i poveati broj narud~bi. Ovakve sustave u svijetu koriste i najvei hotelski lanci kao ato su Hilton, Holiday Inn, Sheraton i dr. U hrvatskom hotelijerstvu se svijest o mogunostima koriatenja elektroni ke razmjene podataka tek po ela razvijati. Vea je poteakoa openito koriatenje Interneta i informati ke tehnologije u poslovne svrhe, nego nedostatak EDI-a. Djelomi nu teakou predstavlja i injenica ato za to nisu zainteresirane ni dr~avne strukture, pa nema nikakvih poticaja, niti zakonske regulative. Suvremeni informacijski sustavi poti u, dakle, promjenu na ina rada  obi nih djelatnika, ali uvelike mijenjaju na in na koji rade i menad~eri. Prema tome, informacijski sustav treba shvatiti kao  elektroni ku podraku raznim suvremenim menad~erskim metodama, pri emu vrijedi univerzalni savjet: informati ari nikada nee obaviti menad~erski posao, iako oni mogu pomoi da se posao obavi br~e, bolje i kvalitetnije. U praksi razvoja informacijskih sustava, danas je sve popularniji koncept suvremenog menad~menta, koji se zasniva na logici analize korporacijskih baza podataka, a obeava velika unapreenja u procesu planiranja i provedbe protoka materijala i proizvoda. Engleski naziv ove metode je  Supply Chain Management (SCM), ato bi trebalo prevesti kao upravljanje materijalnim tokovima u poduzeu. Naime, SCM zapo inje s planiranjem potra~nje za gotovim proizvodima, nastavlja se kroz procese izbora najboljih dobavlja a, zaprimanja i skladiatenja materijala, njihove uporabe u proizvodnom procesu, te na ina distribucije krajnjih proizvoda. Veliki interes za SCM je pobudio razvoj Interneta kao osnovnog komunikacijskog kanala u elektroni kom poslovanju. Ope prihvaanje Interneta kao kanala poslovne suradnje otvara teorijske mogunosti povezivanja materijalnih tokova velikog broja poduzea  kada bi svi koristili meusobno uskladiva programska rjeaenja, sve bi se narud~be, plaanja i ostali poslovni odnosi mogli provoditi elektroni ki, uz zna ajnu uatedu vremena i novca. Uloga podataka iz Enterprise Resource Planning sustava i ovdje je nenadomjestiva: bez konzultiranja baze podataka, SCM podsustav nikada ne bi  znao kada treba naru iti nove dijelove da proizvodnja ne bi stala, koji dobavlja  ima prihvatljivu razinu akarta, ije isporuke nedozvoljeno kasne, itd. 6. ZAKLJU AK Aktualno vrijeme obilje~eno je velikim ubrzanjem i meusobnim povezivanjem. Stoga i  nova ekonomija nagrauje globalne igra e koji brzo uo avaju izazove i prilagoavaju se njihovim zahtjevima. U tome veliku ulogu ima informacijska tehnologija, koju, ukoliko ~elimo ravnopravno konkurirati u globaliziranom svijetu, treba primijeniti na isti na in kako to rade poduzea iz Europske Unije i drugih razvijenih zemalja. Proala su vremena u kojima se izgradnji informacijskog sustava moglo prii na neozbiljan na in, kao ne em ato emo obaviti  lako i  sutra . Informacijska je tehnologija ozbiljan segment svakog  businessa , na koju, stoga, du~nu pozornost moraju obratiti i najviae razine menad~menta. injenica da se meu deset najtra~enijih zvanja budunosti nalaze ak dva zanimanja vezana uz nabavu (stru njak za nabavu i stru njak za robne tijekove) daje za pravo tvrdnji da je nabava u poduzeima, pa tako i hotelskim sve va~niji faktor uspjeanosti poslovanja. Nabava je, kao i prodaja, postala tr~iano orijentirana funkcija poduzea. Na tr~iatu su nastale velike promjene i nabava ima druk iju ulogu u uspostavljanju odnosa izmeu dobavlja a i kupaca. Marketing nabave priprema, provodi i kontrolira mjere, inicijative na tr~iatu nabave, te odnose s postojeim i potencijalnim dobavlja ima, kako bi se kratkoro ni i dugoro ni zadaci nabave, realizirali ato u inkovitije i ato povoljnije. U razvoju procesa nabave utvrene su sljedee injenice: Internet je i nastavlja razbijati tradicionalni lanac nabave, lanci nabave viae nisu linearni, nego splet umre~enih odnosa, nema jedinstvenog pristupa e-Businessu, ve svaka tvrtka zahtjeva individualni pristup, nisu joa utvreni standardi kooperacije, ato mo~e predstavljati poteakou u daljnjem razvoju, odnos meu ljudima je joa uvijek klju  uspjeha. LITERATURA Aiello, G. (1997), Imprese alberghiere e turistiche, Editore Ulrico Hoepli, Milano. Avelini Holjevac I. (1992), Uklju ivanje hotelijerstva Hrvatske u internacionalni standardni sustav, asopis "Ugostiteljstvo i turizam , br. 12/92. Farsad, B., LeBruto, S. (1993), A Measured Approach to Food-Inventory Management, The Cornell H.R.A. Quarterly, Vol. 34 (June), No. 3, str. 90-95. Lattin, W. (1977), Modern Hotel and Motel Management, Florida Int.University, San Francisco. Majdand~i, N. (1994), Kompjuterizacija poduzea, Sveu iliate J.J.Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod. O'Brien, J.A. (1993), Management Information Systems  A Managerial End User Perspective, IRWIN, Boston. Panian, }. (1999), Poslovna informatika, Informator, Zagreb. Perai, M., Ili, S. (2002), Ra unovodstvene pretpostavke kontrole i revizije zaliha, Bilten sekcije nabave Hrvatske udruge hotelijera i restoratera  Nabava , broj 6, (srpanj), str. 2-4. Perai, M. (1985), Standardi namirnica i obroka u hotelijerstvu, (u: Standardi i standardizacija u hotelsko-ugostiteljskoj privredi), Organizacioni odbor "PI-HU" i Hotelijerski fakultet, Opatija. Schaetzing, E. (1994), Lean Management in hotellerie und gastronomie, Deutscher Fachverlag Munchen, Munchen.  Pod "materijalima" se podrazumijevaju svi elementi nabavljanja bez obzira da li se radi o predmetima rada, sredstvima za rad ili uslugama.  Schaetzing, E. (1994), Lean Management in hotellerie und gastronomie, Deutscher Fachverlag Munchen, Munchen, str. 32.  Aiello, G. (1997), Imprese alberghiere e turistiche, Editore Ulrico Hoepli Milano, Milano, str. 389.  Lattin, W. (1977), Modern Hotel and Motel Management, Florida Int.University, San Francisco, str.112.  Perai, M. (1985), Standardi namirnica i obroka u hotelijerstvu, (u knjizi skupine autora: Standardi i standardizacija u hotelsko-ugostiteljskoj privredi, Organizacioni odbor "PI-HU" i Hotelijerski fakultet, Opatija, str. 37.  Avelini Holjevac I. (1992), Uklju ivanje hotelijerstva Hrvatske u internacionalni standardni sustav, asopis "Ugostiteljstvo i turizam , br. 12, str. 26.  Farsad, B., LeBruto, S. (1993), A Measured Approach to Food-Inventory Management, The Cornell H.R.A. Quarterly, Vol. 34, No. 3, str. 91.  Perai, M., Ili, S. (2002), Ra unovodstvene pretpostavke kontrole i revizije zaliha, Bilten sekcije nabave Hrvatske udruge hotelijera i restoratera  Nabava , broj 6, str. 2.  Farsad, B., LeBruto, S. (1993), A Measured Approach to Food-Inventory Management, The Cornell H.R.A. Quarterly, Vol. 34, No. 3, str. 94.  Panian, }. (1999), Poslovna informatika, Informator, Zagreb, str. 33.  Majdand~i, N. (1994), Kompjuterizacija poduzea, Sveu iliate J.J.Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, str. 158.  O'Brien, J.A. (1993), Management Information Systems  A Managerial End User Perspective, IRWIN, Boston, str. 6. PAGE  PAGE 1 PAGE 16 N A B A V N A S L U } B A UNUTARNJI FAKTORI OBLIKOVANJA ciljevi i strategija hotelskog poslovanja zadatci i raspolo~iva tehnologija hotela veli ina hotela struktura hotelske ponude kategorija i tip hotela razina kadrova lokacija hotela kvaliteta hotelske ponude VANJSKI FAKTORI OBLIKOVANJA tr~iana razvijenost gospodarska razina druatva razvijenost komunikacija razvijenost prometne infrastrukture razina razvijenosti i organiziranosti prometa roba i usluga integracijski procesi odreenost vlasni ke strukture i pravne osobnosti 0!b!""$$X%Z%%%%Z&\&'',D,F,/007:799>>AARCTCVCZCзЪЪЪЪЪНqchh*X5>*CJaJhhZB5>*CJaJhthZB5CJ\aJhthZBCJaJmHnHuhtCJaJmHnHuhthZB56CJ\jhthZB0JCJUhthZB6CJhthZBCJ htCJh\ahcCJaJh\ahZBCJaJh\ah\aCJaJ";<Z= >>>AATCCCFFBGGG"HxHH0I|I~IMMP & Flgd*X$a$gdtgdh%$a$gdt$ & F~ 9r p#a$gdZBZCCC~FF|I~IMMPPQQQQ$S&S^TbTUUYYdZfZ*\,\__``bbbbccddgghhii:k.n0nJo····۷·۷·۷۷۷·۷·hth0CJaJhthE[CJaJhCJaJ!jhthh%0JCJUaJh\aCJaJhthh%CJaJhtCJaJ!jhth*X0JCJUaJhth*XCJaJhthh%5CJaJhhh%5>*CJaJ0PP`UUUUU\XXY>YYYZdZfZ``dd4hhhBii & Fwgdh% $`a$gdh% & Fvgdh% & Fygdh%$a$gdtiiiPoooo\p^p v"v{{އ$& $a$gdZB$a$gd\a $ & F>a$gd0$a$gdt & Fwgdh%JoLo\p^ppprr v"v{{Ԃ @Tz$҄܄܇އԉx̊Ҋފ"ҋͷ¯㜤㔯hZBCJaJhhZBCJaJhE[CJaJhCJaJhth0CJaJhtCJaJh\ah\aCJaJh\ah0CJaJh\ahE[CJaJh\ahtCJaJhthE[CJaJ!jhthE[0JCJUaJ/ ȓʓړܓNXdxz|~vvvm`m`m`h\ah0CJmHsHhth0CJhCJaJhth6CJaJhthCJaJh\aCJaJh0CJaJhh*1<5>*CJaJhh05>*CJaJhh5>*CJaJhtCJaJhCJaJhthZBCJaJhhZBCJaJhhCJaJ%|,.DF"H*x|\v$a$gdE[ $ & Fa$gdZB $ & Fa$gdZBgd$$gd0$a$gd\a   p`gd$a$gdĝȝ֝؝ܝޝ "$(*,.2468<>BDFTVbdtvxzΞОܞޞ(*68HLZ\^`tvh\ah\aCJmHsH h\aCJh\ah0CJmHsHhth0CJUŸƟȟԟ֟؟ڟ "(,46:<@BRTXZ\^jlpr~Ƞʠ̠РԠ֠6<bd^`źźźhh0CJaJh\aCJaJhth0CJaJhCJaJh\aCJmHsHhth0CJh\ah0CJmHsHI¢ʣ̣,.DFZhl&*P^bƦ  "$(\jn .2hUUhCJaJmHsHhUUhf?CJaJmHsHhUUh6CJaJhUUhf?6CJaJhUUhCJaJhUUhf?CJaJhth$$CJaJhth$$5CJaJhth0CJaJh\aCJaJhh0CJaJ/2d$(DRVܩ $N~ЪҪ "$02@BNP`bnpȫʫ֫ثܫƻƯhUUhf?6CJaJhUUhCJaJhUUhf?CJaJhUUhCJaJmHsHhUUhf?CJaJmHsHhUUhf?6CJaJmHsHE*,>@BDPRTVprvx|Ȭʬ$(,.268:RTdjx|˻˻˻˻˻˻李hUUhCJaJmHsHhUUhf?CJaJmHsHhUUhUUCJaJmHsHhUUhf?6CJaJmHsHhUUhf?6CJaJhUUhCJaJmHsHhUUhf?CJaJmHsHhUUhf?CJaJ8TVXZ\^hvxfh~԰68P^bǺ񩞒zrzfz_[_S__[_SN_ h56h5h$$6h5 hth$$h5h$$6mHsHh5mHsHhth$$mHsHjhth$$0JUh5h$$6CJaJhth$$CJaJ!jhth$$0JCJUaJj:hO'hEO<UjhO'hEO<UjhO'hEO<UhUUhf?6CJaJmHsHhUUhf?CJaJmHsHvf6ҳ(6rXZlnprt h&`#$]h $&`#$a$h]h&`#$$a$gdtgdZB$a$gdtgdE[$a$gdE[  .2ҳԳ DRV (*Tbfֶηҷ6x|hth$$CJaJ$jhth$$0J6CJUaJ hf?hZBhjhthZB0JUhchZB6hc hthZB hchZBjhchZB0JUh$$h5h$$6jhth$$0JU hth$$h5/̸и68Vdhrt(XZ\hjlprtxzɵɵɱufuhEO0J5CJmHnHuhUUhUU0J5CJ jhUUhUU0J5CJUh$$0J56CJh$$ h$$0Jjh$$0JUhEOhh$$6mHsHhmHsHhth$$mHsHjhth$$0JUhh$$6CJaJhth$$CJaJhCJaJ&tvx»ĻƻȻʻ̻λл$a$gd=h]hgdUU &`#$gdUUh]hgd=z~̾ξhUUhf?CJaJmHsHh= h$$6CJ h$$CJ h$$5CJ h55CJh$$hEOhUUлһԻֻػڻܻ޻    "$&(*,.02468:<>@ & F8e^e`gd=@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnprtvx$a$gd=xz|~H<\ & F/gdE[gdE[$a$gdE[\̾ξ,^ L & F0gdE[gdE[$a$gdE[ & F/gdE[ $ & Fa$gdZB$a$gd=6&P 1h:pB. A! "M # $ % Dd \  3 *Acrobat16px"@@Dd F  3 "@@Dd F  3 "@@*@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH \@\ = Heading 1$<@&5CJKHOJQJaJmH sH B@B = Heading 2$$@&a$5aJB@B = Heading 3$$@&a$5aJF@F = Heading 4$$@&a$ 5CJaJF@F = Heading 5$$@&a$ 6CJaJF@F = Heading 6$$@&a$ 5CJaJF@F = Heading 7$$@&a$ 5CJaJB@B = Heading 8$@&56CJaJ@ @@ = Heading 9 $@& 6CJaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List`O` = smalltext2dd[$\$!B*CJOJQJaJmH phsH J^@J = Normal (Web)dd[$\$mH sH *W@* =Strong5\0U@!0 = Hyperlink>*B*<B@2< = Body Text$a$CJaJ@&@A@ =Footnote ReferenceH*R@R ='Body Text Indent 2, uvlaka 2, uvlaka 3$  `a$ aJmH sH bC@bb =Body Text Indent$  `a$CJaJmH sH LS@rL =Body Text Indent 3 `aJ8@8 =Header  9r aJF@F = Footnote TextCJaJmH sH .)@. = Page Number8 @8 =Footer  9r aJ8>@8 =Title$a$ 5CJ aJ@P@@ = Body Text 2$a$CJaJJ0@J = List Bullet  & FBCJaJmH sH `6@` = List Bullet 2 & FC ^CJaJmH sH DOD =Standard (Web) ddaJJQ@J = Body Text 3!5CJOJQJaJtHpO"p =T-9/8-2("$ iV+1$7$8$H$`Va$ CJOJQJ_HaJmH sH tH bO"b =Clanak#$V+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tH <O< = Potpisnik$$a$mH sH pORp = T-10/9 sred%$U+1$7$8$H$a$#;CJOJQJ_HaJmH sH tH lO"l = T-11/9 sred&$+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tH hOh =Klasa2"' iV+1$7$8$H$^V CJOJQJ_HaJmH sH tH `O` = HTML-adresa($a$'5B*CJOJQJ\^JaJphtHb`@b = HTML Address)$a$'5B*CJOJQJ\^JaJphtHxv"478P3dgx}t= m[%m ~  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcder=Vy= > ? @ A !"#$%&'()* BC D!E"F#G$H%I&J'K(L)M*N+O,P-Q.R/S0T1U2V3W4X5Y6Z7[8\9]:^;_<`=a>b?c@dAeBfCgDhEiFjGkHlImJnKoLpMqNrOsPtQuRv\TU_W X Y Z [ a]^d`bc+h,i-j.k/l0m1n2o3p4q5r6s7t8u9v:w;x<Sw  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcder      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxy=dDEMNCDEFL M N O W X +,uvYZ"#'(+,-.1234589:<=>?l!"sIz{!!"!Q!R!x""""##$$$$(([(\(w*x***G//1122k3l333!5"5c7d7r9s9;;>>@@)C*C F FXHYHIILLNNOOQQ)R*RSSVVmXnXZZ\]]]``aaccff{g|gghjlPpqqrs|ss=t>tuuyvvvxKxpxxxx y;ygyyy{{L}M}#OnӁ,-FpÉĉwˌߏ()AabޜߜΟϟGHHsѨdΩ ȪjӭWX!"j{|²òIJŲƲDzȲɲʲ˲̲ͲβϲвѲҲӲԲղֲײزٲڲ۲ܲݲ޲߲ !#%')*HIsƳ޳56Je~ߴ()*+,-./0123456789:;>00000000000000000000000000000000000000000ph000000 0000000000000000000 00 + 0+ 0 + 000, 0, 0, 0, 0, 0, 000000' 0 0 0 - 0 - 0- 0- 0000' 0 00 0$ ' 0$(0$0$0$(0$(0$(0$(. 0$(. 0$(. 0$0. 0$00$00$00$000003030030030030030303030303803803@0303@03@0303p03H03H03H03H03H03H030NH0NH0NH0NP0NP0N0NP0NP0NP0NP0NP0N0NX0Nf 0NXf 0NX0N0N0Np0N`0N`0N`0N`0N`0N`0N0N`0N`} 0N} 0Nh} 0Nh} 0Nh} 0Nh0Np0Np~ 0Np~ 0Np~ 0N~ 0Np0Np0Np0Np0Np0N0Np0Npl 0Npl 0Nl 0Nl 0Nxl 0Nxl 0Nxl 0Nxl 0Nxl 0Nx0Nx0N0N0N0N0Ny 0Ny 0Ny 0N0N0Nv 0Nv 0Nv 0Nv 0Nv 0Nv 0Nv 0N0N0N0N0N0N0Nw 0Nw 0Nw 0Nw 0Nw 0N0N0N> 0N> 0N> 0N> 0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0Np0N0N0N0N0N0N0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0 N@0@0 @0@08@0@0@0@0p@0p@0@0@0p@0@0p0tXa@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00^a 00000000000000000000000000000000000000000000008 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000/ 0/ 0/ 0/ 0/ 0/ 0/ 0/ 00000 00 00 00 00 00 00 000000000000000000000dDEMNCDEFM N O W X +,uvYZ"#'(+,-.1234589:<=>?l!sIz!!"!Q!R!x""""#$$$$([(\(w*x***G//11k3l333!5c7r9;NOOQ)RSVmXZ\]]`acf{gghjlPpqrs|ss=tuyvvvxKxpxxxx y;ygyy{#OnӁ,FpÉwˌߏ(AߜΟs!j{|²òIJŲƲ>000000000000000080800080008000000000000000h00H0H0H0H0H 0H0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A+ 0A+ 0A+ 0A0A, 0A, 0A, 0A, 0A, 0A, 0A0A0A0A' 0A0A0A- 0A- 0A- 0A- 0A0A0A' 0A0@0' 0000000. 0. 0. 0. 00000-0-0-0- 0-@0-@0m@0m@0m@0m@0m@0m@0m@0m@f 0m@f 0m@0m@0m@0m@0m@0m@0m@} 0m@} 0m@} 0m@} 0m@} 0m@0m@~ 0m@~ 0m@~ 0m@~ 0m@0m@0m0-0-0-l 0-l 0-l 0-l 0-l 0-l 0-l 0-l 0-l 0-0-0-y 0-y 0-y 0-0-v 0-v 0-v 0-v 0-v 0-v 0-v 0-0-0-0-w 0-w 0-w 0-w 0-w 0-0-> 0-> 0-> 0-> 0-0-0-0-0-@0m@0m0ѭ@0m@? 0R@0P@0P@0P00Oy00@0Oy00\8ԔOy00Oy00 0 Ua@0 0\a@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000 ***-O$Pr!Z#2;d@A&DLOPRjnprPtjvyNh;VbZCJo2_cdefghklmnpqrsuvwxyz{|~6:THgԻ;Pivtл @x\`bijot}a#&-!!!8@h (  n  c $f)X?" fn  c $h)X?" hn  c $g)X?" g6   " 6 ! " 6 " " 6" # " 6" $ " 6" % " B S  ?#$%()./56=xxk zt[x+ztxzt#+(Ht  ([Ht$+8t! [8t%+pt" p[tAplikacija_nabava_PictureBullets>>k4k kk$ k̅ k$ k| kLC klkj ktB kk\ k] k<k|kXXHHPY®ˮ>     XXOX[[ΨΨȭȭʮͮͮ>   urn:schemas:contactsSn( urn:schemas:contacts middlename'urn:schemas:contacts GivenName9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace    cd~CELNBO P R W X ^ _ a b g h j k s t } ~        # $ & ' ( ) + , 2 4 > ? E F P R V W ] ^ b c f g q s w x ~   !"(.349<@AJKMNOPXY_`cdnptu{|~  '(45BCKLOQRSUVZ[fgqrz{}~ "#'(,-78<=@AHKRS]^fghisvbc/1XZfg!?!"rs  #$'()*45=?NOSTWX^_`aghjqrvw}~  !#$./;<=>ABKLPQYZ]^clmsw{      " # * / 6 7 < = G H M N U Z c d n o t u | } ~  !!"!H!I!Q!R!v"x"##-#/#$$$$$$$%%%%%%%%#%+%,%3%4%8%9%?%@%C%D%L%M%V%X%_%`%d%e%g%h%j%k%n%p%t%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & &&&&&'&(&,&-&2&3&5&8&=&>&@&A&J&K&P&Q&[&]&d&e&i&m&r&s&y&z&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' ' ''''' '"'#')'*'3'5'6'7'9'='?'@'F'G'L'V']'^'a'c'n'o'p'q'z'{'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( ((((($(&([(\(((w*x*** /"/22j3l3o3333]4^444!5"5(5)5*5+5556595:5>5?5C5D5K5N5U5V5\5]5g5i5t5u5w5x5555555555555555555555555555555555666 6 6 666666 6#6(6)6,6-6162696<6C6D6F6G6T6U6Y6Z6`6a6f6h6p6s6v6w6}666666666666666666666666666666666666667777 7 7777777 7"7'7(7172797;7E7G7J7K7L7M7W7X7[7\7`7d7g7h7l7m7v7x7z7{77777777777777777777777777777777777777777788888888 8!8'8(8.8/8084898:8?8@8I8J8N8O8X8Y8_8a8d8e8f8g8p8q8v8w8{8|88888888888888888888888888888999 9 9 9999999$9%9*9,9.9/929496989>9?9D9E9N9O9P9Q9[9\9_9`9d9e9o9s9x9y9999999999999999999999999999999999999999999:: ::::::!:":&::;;;; ; ;;;;;!;$;1;5;=;A;G;H;L;M;N;O;V;W;^;_;k;l;o;p;t;u;;;;;;;<<p<r<<<<<<<$=&=_=a===>>2>3>\>^>v>x>>> ?"?\?^?y?{???1@3@@@@@@@$A&AAAAA BBZB\BdBeBBB(C*C?CACpCqCCCCCDDDDzD|DDDYE[EEE F F F!F-F.FFFFFGGGGIGGGGGHHWHYHHHHHHHHHHH,I.IlInIIIIIIIII;J=J|J~JJJJJ$K&KZK\KKKKK+L-LgLiLLLLLMM.M/MFMHMQMRM]M^MpMrM{M|MMMMMMMMMMMMMNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOOOPPQQ)R*RSSTTTTT T TTTTTT T#T$T&T/T0T7T9TV?VKVMVNVUVVV]V^V`VaVfVgVjVlVxV{VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWW WWWWWW W!W+W,W4W5W6W;WX?XDXEXNXOXUXVX\X]X_X`XcXdXkXnXtXuXzX{XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYY YYYYYY Y%Y&Y(Y)Y/Y0Y2Y3Y7Y8Y;YBCEMNPQRXdjksu|}~äĤƤǤȤɤ֤פߤ"#$()34567:DH01VW %'./56<>DHOPXdpq~ŧƧǧȧϧӧէgjsyѨۨݨߨadkmqsxz˩Ωԩ֩ةکީ !%*+78DEMNOPXY_aghopvwªŪ˪̪ͪΪԪ٪۪ (+34BCKN[\aefjklxyѬҬ*-79@AGHNOUW]_bmsխۭ '(.09:;<KNefnp}~®ʮ֮  ')789:AEGMPZ`fmگݯ'()*239;ABIJPQYZ`aklmny|$.047jlz|  z|)*HI56';>cd~CELNBO V h j ),NOtvXZ!?kl "rsHIx "!P!R!w"x"""""""##$$$M%d%>&@& (((Z(\(v*x***F/G///111122j3l3o33 55555/838889 999&::;;>>@@(C*C F FWHYHIILLNNOOQQ(R*RS9TtuuxvyvvvxxJxKxoxpxxxxxxx y y:y;yfygyyy{{K}M}~"#NOmnҁӁ+-EFop‰ĉvwʌˌޏ')@A`bݜߜ͟ϟH25ѨcdͩΩ mҭn|$il z|)*GIrsųƳݳ޳46IJde}~޴ߴ'>3333333333333333333333333333333333333333333333EMO X !s"!R!x"""#$$NOjjrryvvKxxx y#OÉwˌH|%(*ߴ'>|>Vlado|^^}2dJpka5&|`g - )pc> 9]FV^"Xb p?*j 6 jTJ8 NH5   , ke bWk\(R892^!WAH0R@ClM-&Ez0lp  *HTH10<-_RXW4RKL:uk6 JM Y}Hdy$z c>wzf$gTv혉LՄo `88:904ژji6@fbCnCJ}_!z:q [ kl5 XYa4!lkS9ތr9z:o:~!:4:8~^<`8;lx>Y > 7o@6њxq@D3@ZW6[?A<03mA~5B*<3/BD"9CmtC Y3D }D"ߴ3 ;EN :EV?!E wF< G$z8qGjT8G&)=,Hz:ZI c AJu, @KkG LvNN{eFLRjMpPNY`N;"jN P )1PDOM8Q@$q(Q D,QRksRksQR  /SD4H=S 4U F-/U`+9JUT>^zU..RUn^j2Uz:VZWR~WX'!{XDLt8YZWiLZKUEZknZ2P|SdsWhci,cYtcZWc~>0ed 5dpu dh/"h'x a}h*fh8%aCh l/iCV)j jkr?Ck R\)lL=H m>s=sm6z8ymT?m84'[m~lM4nz:G!nko. go(s p  Tcp.HVpZWZ\Jr,b5{r,Kr {s`8w0$u l#BuZWa1qu\BAi0vr\BcU=uvrBqx?w W)^wD u`wz:Ivw w6xz: lxk=$vx @cx Jyk\tyYh#z &%z&EzY@n<{`8 :}{Lu| |~sLFAm  ^`OJQJo( hh^h`OJQJo(*,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( Th^T`OJQJo( hh^h`OJQJo(vh hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. hh^h`OJQJo(vs^`sOJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH hh^h`OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH hh^h`OJQJo( :^`:OJQJo(h^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo(h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.#88^8`56CJOJQJaJo(hH.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH Th^T`OJQJo(hh^h`.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHXX^X`o(.hh^h`o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH. :^`:OJQJo(h,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhHh,]s]^]`s56B*CJOJQJaJo(phhHh L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. :^`:OJQJo( hh^h`OJQJo(@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(hh^h`o(-Th^T`56CJOJQJo( hh^h`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH hh^h`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.,]s]^]`s56B*CJOJQJaJo(phhHpp^p`OJQJ^Jo(hHo@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHPP^P`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hHhhh^h`sHhH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. Th^T`OJQJo(hh^h`o()P ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJo(hHpp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. :^`:OJQJo( :^`:OJQJo(hh^h`o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`56OJPJQJ^Jo( h^`56OJPJQJ^Jo(  pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo( Th^T`OJQJo(s^`sOJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo(hh^h`o(. Th^T`OJQJo(Th^T`56CJOJQJo( :^`:OJQJo( Th^T`OJQJo(:^`:56CJOJQJo( hh^h`OJQJo( :^`:OJQJo(@^`. hh^h`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`.@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( :^`:OJQJo( Th^T`OJQJo( :^`:OJQJo( :^`:OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo( hh^h`OJQJo(^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.hh^h`.@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( :^`:OJQJo(hh^h`.hh^h`.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. :^`:OJQJo(h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. hh^h`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH.,e se ^e `s56B*CJOJQJaJo(phhH L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. PP^P`hH.   ^ `hH. L^`LhH. Th^T`OJQJo(hh^h`o(. hh^h`OJQJo( :^`:OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`o(-,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.:^`:56CJOJQJo(@^`.s^`sOJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH@ ^`OJQJo( ee^e`OJQJo(o 5 5 ^5 `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( uu^u`OJQJo( EE^E`OJQJo(o ^`OJQJo(hh^h`56CJOJQJo(.:^`:56CJOJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH hh^h`OJQJo(hh^h`. 88^8`hH. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( hh^h`OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(#88^8`56CJOJQJaJo(hH. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. :^`:OJQJo(h hh^h`o(hH. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. :^`:OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo( Th^T`OJQJo(hh^h`o(-hh^h`56CJOJQJo(. hh^h`OJQJo( hh^h`hH.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.hh^h`.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( :^`:OJQJo( :^`:OJQJo( hh^h`OJQJo(vhhh^h`.h88^8`.hL^`L.h  ^ `.h  ^ `.hxLx^x`L.hHH^H`.h^`.hL^`L. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h hh^h`o(hH. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo(@^`.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(hH^`CJOJQJo(hHopp^p`CJOJQJo(hH@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(@^`.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo(s^`sOJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`o(- hh^h`OJQJo( Th^T`OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`o(- :^`:OJQJo(@^`. hh^h`OJQJo( Th^T`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(-@^`.,]s]^]`s56B*CJOJQJaJo(phhHpp^p`OJQJ^Jo(hHo@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHPP^P`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH hh^h`OJQJo( Th^T`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo(@ ^`OJQJo( ee^e`OJQJo(o 5 5 ^5 `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( uu^u`OJQJo( EE^E`OJQJo(o ^`OJQJo(hh^h`. :^`:OJQJo(@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH88^8`o(),s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhHh 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. hh^h`hH. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH. hh^h`o(hH.^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo( :^`:OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(hh^h`.s^`sOJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH@^`.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.hh^h`. Th^T`OJQJo( hh^h`OJQJo(@^`.,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. :^`:OJQJo(hh^h`. :^`:OJQJo( :^`:OJQJo(,s^`s56B*CJOJQJaJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`. :^`:OJQJo(hh^h`o(- hh^h`OJQJo(@^`.s^`sOJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH Th^T`OJQJo( ^`56o(.h^`56OJPJQJ^Jo(  pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`.s^`sOJQJo(hH ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo()lS>T8G=sm(//"h5{rVV*VL+V+V+VT,V,l#Bul#Bu-l#Bu\-l#Bu-l#Bu .l#Bud.l#Bu.}<)}<)/}<)l/}<)/}<)03@3@t03@03@$13@|13@13@,23@23@23@433@38t8YtcHVpI~=sRG!nR @Kg$}F,Jy|Y+2q(Q)jcxs p Krl^`N5B;<Qx&}3=H m!EM PN\ty>W`4UsQRzamtCRUGc >a5U=uviLZ8ymD):)1PcH5 }D9J8 6 S9 a}hK8qG}2a1qu@CG L"9C^8WA5 u-Ai0vowFgT=$vx+@^`.X+@^`.+`@^`., @^`.`,@^`., @^`.- @^`.h- @^`.- @^`.. @^`.p.`Z@^`.. @^`. / D@^`.x/ @^`./ 4@^`.(0 @^`.0 P@^`.0 D@^`.01 @^`.1 @^`.1 @^`.82 @^`.2 @^`.2 @^`.@3`@^`.3 @^`.3 @ ^`OJQJo(@@@@@4 @^`.4@^`.@5ࢻ@^`.5 @^`.5 @^`.PuҟͦT)#0؞PuҟT)#0U(؞k|        k|                 k,\        k|        k|        k|                          k|       k|        k|k|       4d        ^                 k|k|         k|        LX:                 87#                          ::       k,\                k|                 k|        k|k|                k|       ^        ^                 k,\        k|                k|                                           k|        k|                                           k|        k|                          k|                 ^        k|                 ^        ^        k|         k|                          k|        k|        k|                 k|        z:       ! E[ f?UU$$L!x',2*1<ZB%\NEjkzQn0rNtt^B+]8h%0=*XcEO\a5|òIJ>q SY@P  $%&'3456789:;<?@ABCDEFGHILMNTUVWXYZ[]=PP,@PPP P"P&P0P6P@PBPDPLPNPPPRPjPlPnPpPrPtPvPxPzP|PPPPPPPPPPPPPPPPPPd@PPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  VerdanaeTimes-NewRomanTimes New Roman?5 z Courier New;WingdingsK@Palatino Linotype"1 hDÂFRW8RW8!  x4 2QH ?NtVladoVladod                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~  Oh+'0d   , 8DLT\ssVladofladladNormalVlado8adMicrosoft Word 10.0@y@L@xIR՜.+,0 hp  FTHMitl8WA  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"$%&'()*1Root Entry FCN3Data 1Table/WordDocument8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8#CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q