Pregled bibliografske jedinice broj: 147332
Hrvatska obitelj: demografske, epidemiološke i zdravstvene tranzicije i novi sustav zdravstvene zaštite
Hrvatska obitelj: demografske, epidemiološke i zdravstvene tranzicije i novi sustav zdravstvene zaštite // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 4 (1995), 4-5 (18-19); 487-502 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 147332 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska obitelj: demografske, epidemiološke i
zdravstvene tranzicije i novi sustav zdravstvene
zaštite
(Croatian family: demographical, epidemiological and
health transition and new health care system)
Autori
Orešković, Stjepan ; Budak, Antun
Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 4
(1995), 4-5 (18-19);
487-502
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
obitelj ; zbolest ; zdravlje ; zdravstvena zaštita ; zdravstvena politika
(family ; health ; sickness ; health care ; health policy)
Sažetak
Zdrava obitelj jedan je od ključnih preduvjeta biološke, duhovne imaterijalne reprodukcije naroda. Obitelj je ta koja u formi tradicionalne proširene obitelji preuzima najveći dio tereta bolesti i socijalne potpore nemoćnima i bolesnima. Kakvu ulogu, u okruženju takvih promjena, igra sama nuklearna obitelj a kakvu novonastale "obitelji"? Dinamiku zdravlja i bolesti hrvatske obitelji promatrali smo kroz međuutjecaje različitih oblika zdravstvenog ponašanja: kliničkog modela, modela ostvarenja uloga, adaptacijskog modela i eudajmonističkog modela zdravstvenog i bolesničkog ponašanja obitelji. Na razini institucionalno vođenih reformi demokratska preobrazba hrvatskog društva reafirmirala je slobodan izbor liječnika, definirala je prava i obveze pučanstva u zdravstvenoj zaštiti primjerenije ekonomskim mogućnostima, naglasila je potrebu licenciranja i relicenciranja zdravstvenih djelatnika itd... Nasuprot uobičajenim predodžbama i očekivanjima koja proizlaze iz teorijskih modela koji govore o ulogama same nuklearne obitelji u zdravstvenoj zaštiti, naša analiza je pokazala da suvremena hrvatska obitelj u procesu demografskih, epidemioloških i zdravstvenih tranzicija preuzima velik teret bolesti. Jačanje primarne zdravstvene zaštite i jasno definirana uloga obiteljskog liječnika predstavljaju moguće odgovore zdravstvene politike na novonastalu situaciju. Za takve mjere zdravstvene politike postoji i značajna potpora u tradiciji: Hrvatska je bila prva zemlja u svijetu koja je shvatila da je potrebno školovati posebnog, suficijentnog, specifično educiranog liječnika opće/obiteljske medicine.U bliskoj budućnosti taj profil liječnika očekuju još složenije zadaće: traženje odgovora na zdravstveno/etička pitanja kako sačuvati mentalno, socijalno i reproduktivno zdravlje obiteljiu procesima dezinstitucionalizacije braka, pluralizacije obiteljskih oblika, nastajanju rekomponirane obitelji, dakle onih formi koje su se donedavna označavale kao atipične i devijantne. Na te promjene novi zdravstveni sustav kao i fakultetski i poslijediplomski programi obrazovanja i specijalizacije obiteljskog liječnika tek trebaju dati odgovore.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI