Pregled bibliografske jedinice broj: 146212
Elektronički arhivi : revolucija u pristupu znanstvenim informacijama?
Elektronički arhivi : revolucija u pristupu znanstvenim informacijama? // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / Katić, Tinka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. str. 108-120 (plenarno, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 146212 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Elektronički arhivi : revolucija u pristupu znanstvenim informacijama?
(E-print archives : a revolution in accessing scientific information?)
Autori
Melinščak Zlodi, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova
/ Katić, Tinka - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003, 108-120
Skup
6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 20.11.2002. - 22.11.2002
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
slobodni pristuo informacijama; elektronički arhivi; preprinti; elektroničko izdavaštvo; kriza znanstvenih časopisa
(open access to information; e-print archives; preprints; electronic publishing; serial crisis)
Sažetak
Postupak publiciranja u znanosti se ni danas, u 21. stoljeću, nije oslobodio specifičnosti "Gutenbergove ere". Objavljivanje znanstvenog rada je skup i dugotrajan proces, autori ustupaju autorska prava nad svojim radovima bez naknade, cijene znanstvenih časopisa i prihodi izdavača rastu, a mogućnost knjižnica da pretplate i nabave svu potrebnu časopisnu literaturu je sve manja. Iako se razvojem informacijske tehnologije otvorio prostor za mnogo efikasnije oblike diseminacije znanstvenih informacija, nove mogućnosti nisu još u potpunosti iskorištene. Postojeći elektronički časopisi i baze podataka uglavnom preslikavaju svoje tiskane prethodnike. Prijelazom u novi medij struktura znanstvene komunikacije nije bitno promijenjena. U protekle tri godine pokrenute su neke inicijative kojima je cilj promijeniti dosadašnje obrasce znanstvene komunikacije (npr. SPARC, Public Library of Science). Najnovija je Budapest Open Acces Initiative, koju je početkom ove godine pokrenuo Institut otvoreno društvo. Cilj ovih inicijativa je: slobodan pristup svim znanstvenim informacijama, za sve, što brže i po što nižoj cijeni. Kao najlakši način da se to postigne preporučuje se izgradnja globalne distribuirane mreže elektroničkih arhiva u kojima bi autori sami pohranjivali svoje radove. Open Archive Initiative (OAI), pokrenuta 1999. godine, nudi okvir (zasnovan na Dublin Core osnovnom skupu metapodataka) unutar kojeg je moguće ostvariti interoperabilnost takvih distribuiranih arhiva. Otpori ovakvom rješenju su mnogostruki: najčešće od strane komercijalnih izdavača, ali i sami znanstvenici sporo uviđaju prednosti novog načina pristupanja znanstvenim informacijama. Treba ipak naglasiti da danas djeluje nekoliko značajnih elektroničkih arhiva iz raznih područja znanosti, a najznačajniji je svakako Los Alamos elektronički arhiv, arXiv.org (pokrenut 1991.) koji je postao najvažniji forum za razmjenu informacija iz područja teoretske fizike. Često se naglašava uloga knjižnica u promoviranju slobodnog pristupa među svojim korisnicima. Sve gore navedene inicijative predlažu upravo knjižničarima da na sebe preuzmu odgovornost za pokretanje i promoviranje elektroničkih arhiva.
Izvorni jezik
Hrvatski
