Pregled bibliografske jedinice broj: 143719
NOVI BISFENANTRIDINIJEV DIKATION I NJEGOVE INTERAKCIJE S NUKLEOTIDIMA I POLINUKLEOTIDIMA
NOVI BISFENANTRIDINIJEV DIKATION I NJEGOVE INTERAKCIJE S NUKLEOTIDIMA I POLINUKLEOTIDIMA, 2003., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 143719 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
NOVI BISFENANTRIDINIJEV DIKATION I NJEGOVE INTERAKCIJE S NUKLEOTIDIMA I POLINUKLEOTIDIMA
(NOVEL BISPHENANTRIDINIUM DICATION AND ITS INTERACTIONS WITH NUCLEOTIDES AND POLYNUCLEOTIDES)
Autori
Malojčić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
22.10
Godina
2003
Stranica
67
Mentor
Meć, Zlatko
Neposredni voditelj
Žinić, Mladen
Ključne riječi
batokromizam; DNA; RNA; fluorescencija; hipokromiram; interkalator; NMR; nukleotidi; π -π aromatske interakcije; polinukleotidi; temperatura denaturacije; UV spektroskopija
(batochromism; DNA; RNA; fluorescence; hypochromiswm; interclator; melting temperature; NMR; nucleotides; phenantridine; π -π stacking; polynucleotides; UC spectroscopy)
Sažetak
U ovom radu provedena je spektroskopska karakterizacija prethodno priređenog 1, 9-bis(6-fenantridinij)-2, 5, 8-triazanonan tetrahidroklorida u vodenoj otopini. Njegove interakcije s nukleotidima AMP, GMP, CMP, ATP, ADP i adenozinom, istražene fluorimetrijskim titracijama, pokazale su da on s njima tvori prvenstveno komplekse stehiometrije 1:1. Konstanta stabilnosti takvih kompleksa ne ovisi o aromatskoj površini nukleotida, ali izrazito ovisi o elektrostatskim interakcijama njehih pozitivno nabijenih dušikovih atoma s negativno nabijenim nukleotidima. Kako bi se utvrdio doprinos pojedinih interakcija (hidrofobnih, elektrostatskih, π -π aromatskih itd.). u vezanju istraživane molekule na polinukleotide, proučavane su njene interakcije s dvočlanim (poli A-U, poli G-C, DNA iz telećeg timusa) i jednolančanim polinukleotidima (poli A, poli G, poli C i poli U). Rezultati 1H NMR titracije istraživanog spoja s DNA iz telećeg timusa u suglasju s s interkalativnim načinom vezanja. Pozitivne vrijendosti promjene temperature mekšanje dvočlanih polinukleotida, ovisne o ionskoj jakosti otopine, zajedno s retultatima fluorimetrijskih i UV titracija, ukazuju da se istraživani spoj veže na polinukleotide najvjerojatnije kao monointerkalator, uz znatan utjecaj elektrostatskih interakcija neinterkaliranog dijela male molekule. Ukupan utjecaj svih interakcija na fluorescencijska svojstva kompleksa spoja s polinukleotidima rezultira porastom intenziteta fluorescencije tijekom titracije spoja svim poinukleotidima osim s poli G.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0119641
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Mladen Žinić
(mentor)