Naslov
Genotoksični učinci pesticida na ljudske limfocite i različite stanice miša u uvjetima in vitro i in vivo
(Genotoxic effects of pesticides on human lymphocyte and various mouse cells in the in vitro and in vivo conditions)

Autori
Želježić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.11

Godina
2003

Stranica
258

Mentor
Garaj-Vrhovac, Vera

Neposredni voditelj
Garaj-Vrhovac, Vera

Ključne riječi
komet tehnika; kromosomska oštećenja; izmjene sestrinskih kromatida; mikronukleus; pesticidi; limfociti; jetra; bubreg; slezena; koštana srž
(comet assay; chromosomal aberrations; sister chromatid exchanges; micronucleus; pesticides; lymphocytes; liver; kidney; spleen; bone marrow)

Sažetak
Prema statističkim podacima, 1999. godine u svijetu je utrošeno pesticida u tržišnoj vrijednosti od 47 milijardi USD. Iste godine, u zemljama Europske Unije potrošeno je 2, 7 milijuna tona pesticida, a samo u Hrvatskoj je 1997. ta potrošnja iznosila 9 tisuća tona. Danas je poznato više od 1000 kemikalija registriranih kao pesticid, a njihov broj svakodnevno raste. Usporedo s otkrivanjem novih aktivnih tvari pesticidnog djelovanja, raste i broj znanstvenih istraživanja koja ukazuju na mogući štetni učinak agrokemikalija po ljudski organizam. Budući da su koncentracije pesticida kojima su izloženi radnici zaposleni u njihovoj proizvodnji i primjeni nekoliko stotina puta veće od onih koje ostaju prisutne u/na hrani, u posljednje se vrijeme se sve veća pažnja poklanja istraživanju djelovanja pesticida upravo na zdravlje osoba profesionalno izloženih agrokemikalijama. Tako su epidemiološke studije pokazale povećanu učestalost Hodgkinovog limfoma, non-Hodgkinovog limfoma, sarkoma mekih tkiva, karcinoma ovarija te različitih oblika leukemija u populacijama profesionalno izloženim djelovanju pesticida. Razvojem citogenetičkih metoda pristupilo se praćenju citogentičkog statusa radnika zaposlenih u njihovoj proizvodnji i primjeni. Tako je pokazano da većina agrokemikalija posjeduje genotoksičan učinak dovodeći do povećane učestalosti kromosomskih aberacija, mikronukleusa i izmjena sestrinskih kromatida te migracije DNK primjenom komet testa. Međutim, osobe zaposlene u proizvodnji i primjeni pesticida izložene su ne samo aktivnoj tvari već i ostalim sastojcima koji čine formulaciju pesticida (otapala, razrjeđivači, emulgatori, raspršivači, potencijatori, nusprodukti sinteze aktivne tvari), neke od njih posjeduju genotoksičan učinak ili u interakciji s aktivnom tvari modificiraju njezino djelovanje na organizam dovodeći do sinergističkog, a rijeđe aditivnog ili antagonističkog učinka. Stoga bi u svrhu utvrđivanja stvarnog učinka pesticida na zdravlje ljudi bilo potrebno pristupiti ispitivanjima čitavih formulacija pesticida, a ne samo aktivnih tvari sadržanih u njima. Ovim citogenetičkim istraživanjem pokušalo se utvrditi genotoksično djelovanje 4 najčešće korištenih formulacija pesticida na teritoriju Republike Hrvatske: Bravo&reg ; ; ; (aktivna tvar alaklor), Gesaprim&reg ; ; ; (aktivna tvar atrazin), Deherban A&reg ; ; ; (aktivna tvar 2, 4-diklorofenoksioctena kiselina) i Radotion&reg ; ; ; (aktivna tvar malation). Istraživanja su provedena u uvjetima in vitro na ljudskim limfocitima, bez i uz metaboličku aktivaciju jetrenom mikrosomalnom frakcijom, te u uvjetima in vivo na različitim tkivima miševa soja CBA (leukociti, bubreg, jetra, slezena, koštana srž). Rezultati istraživanja u uvjetim in vitro pokazali su sposobnost ispitivanih formulacija pesticida da induciraju statistički značajno povećanje broja kromatidnih lomova, kromosomskih lomova i acentričnih fragmenata, učestalosti izmjena sestrinskih kromatida i stanica s njihovom visokom učestalošću (HFC), amplifikacije pojedinih sekvenci DNK i time pojave jezgrenih pupova te povećane sposobnosti migracije DNK u agaroznom gelu, u odnosu na kontrolne limfocite. Statistički značajno povećanje broja mikronukleusa u binuklearnim limfocitima u odnosu na broj mikronukleusa u mononuklearnim limfocitima upućuje na klastogeno djelovanje ispitivanih formulacija pesticida, a smanjenje indeksa proliferacije limfocita na kombinaciju genotoksičnog i cititoksičnog djelovanja formulacija koje se manifestiralo u utvrđenom statistički značajno povećanom broju apoptotičkih stanica u populaciji limfocita tretiranih ispitivanim formulacijama pesticida. Primjenom jetrene mikrosomalne frakcije kao metaboličkog aktivatora statistički je značajno povećan genotoksični učinak svih ispitivanih formulacija pesticida u svim primjenjenim genotoksičnim testovima. Naročito je povećan genotoksični učinak Brava&reg ; ; ; i Radationa&reg ; ; ; , dok je povećanje genotoksičnosti Deherbana A&reg ; ; ; tek nakon 8 sati. Istraživanja u uvjetima in vivo pokazala su statistički značajno povećanje migracijske sposobnosti DNK stanica bubrega, jetre, slezene, koštane srži i leukocita tretiranih miševa. Unatoč najvećoj migracijskoj sposobnost DNK stanica jetre i bubrega, usporedbom ovih rezultata s rezultatima drugih autora te na osnovu poznavanja fizioloških procesa koji bi mogli utjecati na rezultate, zaključeno je da bi potencijalna meta karcinog djelovanja ipak bili limfociti. Rezultati ovog istraživanja i studija drugih autora upućuju na nužnost provođenja toksikoloških i citogenetičkih istraživanja učinka čitavih formulacija pesticida, a ne samo aktivnih tvari te prilagodbe zakonske regulative u cilju boljeg razumijevanja njihovog rizika po zdravlje osoba profesionalno izloženih njihovom djelovanju i njihove bolje zaštite.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA