Pregled bibliografske jedinice broj: 14056
Adolescentne trudnoće : neposredan i dugotrajan učinak na razvitak i ponašanje potomaka štakora
Adolescentne trudnoće : neposredan i dugotrajan učinak na razvitak i ponašanje potomaka štakora, doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 14056 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Adolescentne trudnoće : neposredan i dugotrajan učinak na razvitak i ponašanje potomaka štakora
Autori
Zemunik, Tatijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.07
Stranica
88
Mentor
Peruzović, Marijana
Ključne riječi
adolescentna trudnoća; reprodukcija; mozak; neurološko istraživanje; ponašanje; motorička aktivnost; eksplorativno ponašanje; učenje uvjetovanjem; spolne razlike; životinje; štakori
(adolescent pregnancy; reproduction; brain; neurologic examination; behavior; motor activity; exploratory behavior; conditioned learning; sex differences; animals; rats)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi posljedice adolescentne trudnoće na tijek trudnoće, porod i laktaciju, fizički i neurološki razvoj, te na neke vidove ponašanja potomaka. U istraživanju su upotrebljeni štakori soja Fischer. Dvanaest legla adolescentne skupine (A) dobiveno je parenjem ženki starih 50-55 dana i mužjaka iste dobi, dok je dvanaest kontrolnih legla (K) dobiveno parenjem ženki starih 90-95 dana s mužjacima iste dobi. Rezultati ukazuju na otežano začeće adolescentnih ženki. Prirast u težini u prva dva tjedna trudnoće bio je veći u adolescentnih nego u kontrolnih ženki. Međutim, u trećem tjednu trudnoće sposobnost organizma mladih majki slabi, te je prirast njihove težine bio gotovo polovičan u odnosu na kontrole, jer su one održavale svoj vlastiti rast i rast ploda. Adolescentne majke polegle su manji broj mladunčadi koja je imala veću tjelesnu težinu od kontrolne skupine. Legla su se smanjivala tijekom laktacije radi ugibanja njihove mladunčadi. Također je primijećeno zaostajanje u porastu tjelesne težine. Razlika se u mužjaka zadržala do odrasle dobi. Zaostajanje u ranom neurološkom razvoju ispoljilo se u odgođenom sazrijevanju refleksa hvatanja, uspravljanja, orjentacije i negativne geotaksije, te vidnog aparata. Međutim, testiranjem ponašanja neposredno nakon odbijanja od majki i u odrasloj dobi, potomci adolescentnih majki postigli su bolje rezultate od kontrola pri ispitivanju fizičke izdržljivosti i motorne koordinacije (na obrtajnom kotaču), manji stupanj emotivnosti (u otvorenom polju i kutiji za ispitivanje spontane aktivnosti), lošije učenje pasivnim uvjetovanjem (u kutiji za izbjegavanje strujnog udara pasivno), odnosno bolje učenje aktivnim uvjetovanjem (u kutiji za izbjegavanje strujnog udara aktivno). Ovdje ponovno dolazi do izražaja veća pokretljivost i lokomotorna sposobnost potomaka A skupine koja doprinosi boljem učenju i pamćenju. Smanjena mogućnost oplodnje adolescentne ženke i manji broj potomaka u leglu može se tumačiti manjim brojem oocita sposobnim za oplodnju, manjim brojem uspješnih implantacija ili odumiranjem ploda. Adolescentna trudnoća je u prvom redu stres za majku. Kortikosteron čije se izlučivanje u stresu pojača prelazi krvo-placentalnu barijeru, ali se na mladunčad može odraziti i kasnije neonatalnim stresom. Adolescentne ženke za vrijeme trudnoće ne stvore potrebne rezerve hrane koje bi im pomogle u periodu laktacije. Nedovoljna ishrana kod njihove mladunčadi izaziva stres pothranjenosti. Moguće je da je u leglima adolescentnih majki zbog toga poremećen odnos majka - mladi. Svi ovi parametri vjerojatno su utjecali na neurobiološki razvoj potomaka adolescentnih majki, ali se nisu negativno odrazili na ponašanje u odrasloj dobi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti