ࡱ> qspG `bjbjَ q0]8888888LLLL8L        $ J7 87 8888 LL8888 z6 88 t4`;LL Majda Rijavec Milan Matijevi Filozofski fakultet - Pedagogijske znanosti Zagreb KORI`TENJE INTERNETA U SREDNJIM `KOLAMA U HRVATSKOJ UVOD Jedan od razloga zaato je tradicionalno obrazovanje neuspjeano je i taj ato u enike ono ato se u akoli podu ava naj eae ne zanima. U tradicionalnom sustavu obrazovanja u itelji su " uvari znanja" koji svoje znanje prenose u enicima. U tom procesu u enici su uglavnom pasivni (Evard, 1995). Od njih se zahtijeva da nau e ono ato im u itelj prezentira, dok se o zna enju i osobnoj va~nosti onoga ato u e obi no uope ne vodi ra una. No, istra~ivanja su pokazala da u enici u e najbolje kada su aktivno uklju eni u proces u enja, te kada se od njih zahtijeva da kriti ki misle i sami donose odluke (Elmore i sur., 1993). `kole u svakom slu aju moraju u initi viae od pasivnog u enja. Da bi se uspjeano pripremili za ~ivot u suvremneom druatvu u enici moraju stei sposobnost prenoaenja slo~enih ideja, sposobnost rjeaavanja slo~enih problema te sposobnost snala~enja u nejasnim situacijama. Oni takoer moraju moi apstraktno razmialjati i zaklju ivati (Cohen, 1987). U itelji bi trebali podu avati na na in koji e biti uzbudljiv, koji e iskoristiti njihovu prirodnu radoznalost, omoguiti im pristup novim informacijama i Kako to postii? Odgovor na neke od ovih problema mogao bi biti Internet. Internet omoguuje u enicima da se prebace sa pasivnog na aktivno u enje, te da preuzmu ulogu istra~iva a kao i odgovornost za vlastito u enje. U enje putem Interneta omoguuje eai do~ivljaj uspjeha, osobnu pa~nju, poveava samopoatovanje, kompetentnost i pozitivne stavove prema akoli.(Jones i sur. 1995) Nova tehnologija omoguuje u iteljima da ne budu samo "davatelji" informacija nego osobe koje poti u i vode u enike, te u e zajedno s njima. Kao facilitatori u takvom procesu u itelji stvaraju u enicima poticajne uvjete za u enje, nova iskustva, aktivnosti te im omoguuju da surauju, rjeaavaju probleme, bave se stvarima koje su im va~ne, razmjenjuju znanje i postaju odgovorni za svoje u enje. U itelji koji koriste Internet su bolje informirani i dostupniji i u enicima i roditeljima. U svijetu danas postoje mnogobrojni projekti o koriatenju Interneta u nastavi, poput onoga G. Eillen na Sveu iliatu u Michiganu (Eillen, 1996), H. Gerdes na Sveu iliatu u Bonnu (Gerdes, 1996) ili K12 projekta u SAD: (http://www.execps.com/~dboals/k-12.html). Da bi u enje putem Interneta postalo dijelom akolske prakse potrebno je da akole budu opremljene suvremenom tehnologijom te da u itelji i u enici budu osposobljeni za rad s njom. Kakva je situacija u naaim akolama? U kojoj mjeri u itelji i u enici imaju pristup Internetu i u kojoj mjeri i na koji na in ga koriste za potrebe u enja i nastave. Ovo istra~ivanje pokuaava odgovoriti na neka od ovih pitanja. PROBLEM 1. U kojoj mjeri u enici i profesori srednjih akola imaju pristup Internetu? 2. U kojoj mjeri i na koji na in u enici i profesori koriste Internet za potrebe u enja i nastave? METODA U enici Ispitivanje smo proveli po etkom 1997. godine u deset zagreba kih srednjih akola. Uzorak je hotimi ni jer smo izmeu svih zagreba kih srednjih akola izabrali sve tehni ke akole te gimnazije u kojima se ostvaruje matemati ki program (matemati ke gimnazije). U svakoj je akoli ispitan po jedan trei razred, te nekoliko u enika iz drugih odjeljenja koji su imali iskustva u radu s internetom (N=308). Osim u enika treih razreda ispitan je joa 73 u enik iz drugih i etvrtih razreda koji su imali iskustva u koriatenju interneta. Ukupno je ispitano 383 u enika zagreba kih srednjih akola. Ispitivanje je provedeno upitnikom koji je sadr~avao trideset pitanja o koriatenju ra unala i interneta. Profesori Profesori iz 18 tehni ki orijentiranih srednjih akola iz cijele Hrvatske anketirani su sli nim upitnikom krajem 1997. godine. REZULTATI I U ovom dijelu obraeni su rezultati svih anketiranih u enika. 1. Broj u enika koji kod kue ima na raspolaganju ra unalo (N=308) U eniciU eniceUkupnoIma ra unalo147 68.7 %44 45.8 %191 61.5 %Nema ra unalo67 31.3 %50 52.1 %117 37.8 % Od ukupnog broja u enika 61.5% ima kod kue na raspolaganju ra unalo, ali je taj broj znatno vei meu u enicima. Oni imaju na raspolaganju ra unalo u 68.7 % slu ajeva, dok je kod u enica taj broj svega 45.8 %. Razlika je statisti ki zna ajna (hi kvadrat test = 13.28, df = 1, p = .0003). 2. Broj u enika koji je do sada imao priliku koristiti usluge Interneta U eniciU eniceUkupnoDa96 50.8 %21 24.1 %117 42.4 %Ne93 49.2 %66 75.9 % 159 57.6 % Od ukupnog broja u enika usluge Interneta imalo je prilike koristiti 42.4 %, no taj je broj vei meu u enicima (50.8%) nego meu u enicima (24.1%). Razlika je statisti ki zna ajna (hi kvadrat test = 17.33, df = 1, p = .0000) 3. Broj u enika koji sa svoga kunog ra unala imaju pristup Internetu Pristup Internetu sa svog kunog ra unala ima 26.8 % u enika, a nema razlike izmeu u enika i u enica (hi kvadrat test = 2.25, df = 1, p = .1251) U eniciU eniceUkupnoDa52 29.4 %12 19.4 %64 26.8 %Ne125 70.6 %50 80.6 %175 73.2 % II U ovom dijelu obraeni su rezultati onih u enika treih razreda koji koriste Internet, kao i rezulatati u enika- lanova informati kih sekcija u akolama. Budui da je od 153 ispitanika bilo samo 12 u enica, svi ispitanici obraeni su kao jedna grupa. 1. Broj sati provedenih uz Internet Mst.dev.minmaxN7.587.390.0030.00153 U enici koji koriste usluge Interneta provode uz Internet u prosjeku skoro 9 sati tjedno. Raspon rezultata je dosta velik, pa ima u enika koji uz Internet provode samo jedan sat, ali i onih kod kojih je to vrijeme 30 sati. 2. Gdje je smjeateno ra unalo koje u enici koriste za Internet f%stan (kua)11071.9akola21.3prijatelji3019.6negdje drugdje1711.1 Daleko najvei broj u enika ra unalo koje koristi za Internet ima kod kue. Zanimljivo je da svega dva u enika pristup Internetu imaju u akoli. Kako su u enici nau ili koriatenje Interneta f%u akoli10.6od prijatelja8152.9inform. radionica ili klub53.3knjige i asopisi4630.1ostalo3925.5 Najvei broj u enika nau io je koristiti Internet od prijatelja, zatim iz knjiga i asopisa, dok je svega jedan u enik to nau io u akoli. Rang koriatenja Interneta za pojedine sadr~aje rangsadr~aj 1.pregledavanje bez posebnog cilja 2.komunikacija s ljudima3.5igra i zabava3.5u enje onoga ato ih zanima5u enje akolskog gradiva U enici koriste Internet u najveoj mjeri za pretra~ivanje bez posebnog cilja. Na drugom mjestu po rangu je komunikacija s ljudima. Tree i etvrto mjesto dijele igra i zabava, te u enje onoga ato ih zanima. Zadnje mjesto po rangu pripada u enju akolskog gradiva. Za ato u enici koriste WWW (kad ga koriste za u enje) f%pisanje domaih zadaa21.3pisanje referata i seminarskih radova2315.0izrada zidnih novina i oglasnih pli a na zadanu temu21.3u enje onoga ato me zanima neovisno o akolskom sadr~aju7448.4sudjelovanje u istra~iva kim projektima106.5ne koristim WWW za u enje2818.3neato drugo10.6bez odgovora106.5 Velika veina u enika koristi WWW za u enje onoga ato ih zanima neovisno od akolskog sadr~aja. Kada su akolski sadr~aji u pitanju 15% u enika koristi WWW za pisanje referata i seminarskih radova. Koje sadr~aje u enici tra~e na WWW-u kada ga koriste za u enje sadr~ajf%prirodne znanosti i matematika3321.57druatvene znanosti i filozofija95.88umjetnost1711.11tehnika i tehnologija7247.06sport4831.37hobi6844.44neato drugo1610.46bez odgovora2113.72 Veina u enika na WWW-u tra~i sadr~aje iz podru ja tehnike i tehnologije, hobija i sporta. Najmanje se tra~e sadr~aji iz druatvenih znanosti i filozofije. Profesori I U ovom dijelu obraeni su rezultati svih anketiranih profesora (N=245) 1. Broj profesora koji kod kue ima na raspolaganju ra unalo Muakarci}eneUkupnoIma ra unalo63 38.65 %104 40.78 %168 39.53 %Nema ra unalo99 60.74 %149 58.43 %254 59.76 % Od ukupnog broja profesora 39.53 % ima kod kue na raspolaganju ra unalo. Nema razlika izmeu muakaraca i ~ena (hi kvadrat test = .20, df = 1, p = .65). 2. Broj profesora koji sa svog kunog ra unala imaju pristup Internetu Muakarci}eneUkupnoDa22 13.50 %25 9.80 %47 11.29 %Ne135 82.82 %216 84.71 %351 84.00 % Od ukupnog broja profesora pristup Internetu sa kunog ra unala ima samo 11.29 % Nema razlika izmeu muakaraca i ~ena (hi kvadrat test = 1.20, df = 1, p = .27) 3. Broj profesora koji u akoli ima na raspolaganju ra unalo Muakarci}eneUkupnoIma ra unalo107 65.64 %163 63.92 %270 64.24 %Nema ra unalo52 31.90 %89 34.90 %141 34.12 % Od ukupnog broja profesora 64.24 % ima u akoli na raspolaganju ra unalo. Nema razlika izmeu muakaraca i ~ena (hi kvadrat test = .29, df = 1, p = .58). 4. Broj profesora koji sa akolskog ra unala imaju pristup Internetu Muakarci}eneUkupnoDa44 26.99 %81 31.76 %125 29.61 %Ne106 65.03 %159 62.35 %265 64.00 % Pristup Internetu sa svog akolskog ra unala ima 29.61 % profesora, a nema razlike izmeu muakaraca i ~ena (hi kvadrat test = .82, df = 1, p = .36) II U ovom dijelu obraeni su rezultati onih profesora koji koriste Internet (N=87) Korisnika Interneta meu profesorima je bilo 87 ili 20.27%. 1. Gdje je smjeateno ra unalo koje profesori koriste za Internet f%stan (kua)3944.82akola3034.48prijatelji89.19negdje drugdje1011.49 2. Broj sati provedenih uz Internet Mst.dev.minmaxN3.534.560.0021.0087 Profesori koji koriste usluge Interneta provode uz Internet u prosjeku neto manje od 4 sata tjedno. Raspon rezultata je dosta velik, pa ima profesora koji uz Internet provode manje od jednog sata, ali i onih kod kojih je to vrijeme 21 sat. 3. Kako su profesori nau ili koriatenje Interneta Najvei broj profesora nau ili su se slu~iti Internetom sami (29), uz pomo literature (11), uz pomo prijatelja i kolega (10), od vlastite djece (9), od supruga ili supruge (4), na te aju (4), na fakultetu (2) te od u enika (1). 4. Koriatenje Interneta u nastavi Iako Internet koristi 20.27 % profesora, samo 4.7 % izjavilo je da ga koristi za potrebe nastave. Pri tome uglavnom pronalaze sadr~aje koje uklapaju u obradu nastavne jedinice ili upuuju u enike na koriatenje odreenih sadr~aja na Internetu. Niti jedan nastavnik nije koristio Internet za vrijeme nastavnog sata. 5. `to spre ava nastavnike u koriatenju Interneta u nastavi? Faktorska analiza upitnika o faktorima koji spre avaju profesore u koriatenju Internet-a u nastavi pokazala je tri faktora: a. Nedovoljna opremljenost i obu enost b. Nedostatak vremena c. Negativni stavovi prema Internet-u ZAKLJU AK 1. U uzorku koji smo ispitivali pristup Internetu sa kunog ra unala ima 26.8% u enika i 11.29% profesora. Podaci nisu komparabilni jer su anketirani u enici isklju ivo iz Zagreba, a profesori iz cijele Hrvatske. Sa akolskog ra unala neato vei broj profesora ima pristup Internet-u (29.61%) 2. Sustavne edukacije o koriatenju Internet-a nema ni za u enike ni za profesore. Velika veina i jednih i drugih nau ila je raditi na Internet-u samostalno uz pomo literature i uz pomo prijatelja. 3. Broj nastavnika koji koristi Internet za potrebe nastave je vrlo mali (svega 4.7%), a kod u enika rad na Internet-u za potrebe nastave je na zadnjem mjestu. 4. Dakle, iako svjetska literatura navodi zna ajne prednosti Internet-a u nastavnom procesu, te prednosti u naaim akolama uglavnom joa nisu otkrivene. REFERENCE Eileen, C.G. (1996), The Online Classroom: Course InformationIndiana University, ERIC Clearinghouse on Reading, English and Communication. (http://indiana.ed) Elmore., Olson, S., Smith, P. (1993) Reinventing school: The technology is now. Convocation of NAS and NAE (on line). USA Evard, M. (1995) Articulation of design issues: Learning through exchanging questions and answers. The Media Laboratory, Massachussets Institute of Technology, MA Gerdes, H. (1996). Lernen mit Hypertext, Universitt Bonn, Bonn, (http://uni.bonn.institut.abteilung.mitarbeiterinen.gerdes) Jones, B. F., Valdez, G., Nowakowski, J., and Rasmussen, C. (1995). Plugging in: Choosing and Using Educational Technology. Council for Educational Development and Research, North Cenral Regional Educational Laboratory. Oak Brook, IL. (on line). U.S.A. $^`bZhjz !" ""##H#H&&&&&& '''T'Z'j))&+T+V+\+++-,.N000022335f58$929`9J==@@nAAABDDDDDDDDD E&EF.G2G\GVI5CJCJ5CJOJQJ6CJOJQJ CJOJQJCJOJQJmH5CJOJQJmHQ<j XZhjz $7$$<j XZhjz !!" """###*#:#H#J#d#l#z############$$$F&H&&&&&& ''''('.'<'D'R'T'Z'`'n't''''''h)j)))"+$+&+6+F+T+V+   _ !!" """###*#:#H#J#d#l#z####$$l     j J  $d$$d$ $d$$d$d$#########$$$F&H&&&$d$d$$l     j J C$$l    \j J  $d$&&&& ''''('.'<'D'R'T'Z'`'njC$$l    \ $$l       $d$$d$ $d$`'n't''''''h)j)))"+$+&+6+F+T+V+$$l     JKt  $d$$d$$d$d$$l       $d$V+\+b+p+v++++++++++++++--,...2.B.J.R.V.X.b.l.v.....L0N0000000001111 1"181>1H1J1h1n1x1z1|12222233333"3$3@3F3P3R33333333333333355d5       \V+\+b+p+v+++++++++++++$$l     JKt C$$l    \JKt  $d$$d$++--,...2.B.J.R.V.X.b.l.v.....L0N00000h$$l    _ K  $d$$d000001111 1"181>1H1J1h1n1x1X4P`8$$l    FW $d$$$l     W $d$x1z1|12222233333"3<$d$$$l      '  $d$ $ & F d$d$$l     W "3$3@3F3P3R3333333333333\l@$$l      '  $d$8$$l    F ' 33355d5f5h5r5555555566ǘlL-$$l    07+$$l    7+ $d$ $ & F d$dd5f5h5r55555555666,6.666l6n6r666688$9&9(9,90929`9d9l9n999996:::B:D:::::;;$;&;Z;`;j;l;;;;;;;;;;;H=J=======$>*>6>8>x>|>>>>>>>>>>>>????       ]66,6.666l6n6r666688$9&9(9,90929`9ۀlx$d$$$l      $ & F d$d$$l    7+ $d$`9d9l9n999996:::B:D:::::;;$;$$l     8$$l    F $d$$;&;Z;`;j;l;;;;;;;;;;;H=J======LT $ & F d$d $d$$$l     ==$>*>6>8>x>|>>>>>>>>>>>>P@8$$l    F _ $d$$$l      _>???? ?,?.?F?L?X?Z?t?z?????@@@@nApA<X\$d$d$$l      _ $d$? ?,?.?F?L?X?Z?t?z?????@@@@nApAAAAB BBB6BEFEVE^EnEpErEFF.G0G2GDGNG\G^GxGGGGGGGGGGGG HH"H$H&H   _pAAAAB BBB6BEFEVE^EnEpErEFF.G0G2GDGNG\G^GxG$$l       $d$$d$ $d$$d$d$$l     3  $d$xGGGGGGGGGGGG HH"H$H&H$d$$l      C$$l    \  $d$&HVIXIIIIIJJJJJ.J4JDJLJ\J^JdJlJ|JJJJJJJJKKLLMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNNNANBNDNLNPNTNVNWN\NaNfNlNoNpNqNbOcOP R RPRRRTTBUDUP R RPRRRTTBUDU*B*,,Header  9r , ",Footer  9r s0VI`3O #&`'V++0x1"336`9$;=>pA|BD.ExG&H\JLMfNdY`46789;<=>?@BCDEFHIJKLNPQRSTV+d5?&H6\`5:AGMUJordanic Juraj"E:\majda\MAJDA\MILAN\Bozicevic.docJordanic Juraj2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Bozicevic.asdJordanic Juraj2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Bozicevic.asdJordanic Juraj2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Bozicevic.asdJordanic Juraj2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Bozicevic.asdJordanic Juraj2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Bozicevic.asdJordanic Juraj2C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Bozicevic.asdMILAN MATIJEVICC:\MYDOCU~1\majda98.doc g)   ae ' ?0ʛ?4? c`K  L0ؾ)n 7v 95>0$$hho(.hho(.hho(.hho(.@56>*CJOJQJo(. hho(.hho(.@56>*CJOJQJo(. hho(.hho(.hho()  L?0'c`K n7v?4?g)ae95> @`"%x&x)x,x-s0PP"P$P.P6P>PBPHP@PPPVP\P@GTimes New Roman5Symbol3& ArialUOttawaTimes New Roman"1hL1ƃL1"F'U(U!0 1 /sTraditional teachers do not generally allow children to make authentic presentations of their thoughts and opinionsJordanic JurajMILAN MATIJEVICOh+'0 8DT lx    tTraditional teachers do not generally allow children to make authentic presentations of their thoughts and opinionsradJordanic JurajcordNormalcMILAN MATIJEVIC2LAMicrosoft Word 8.0s@F#@ _PID_GUIDAN{2C52678A-A954-11D1-A505-887081214812}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^_abcdefgijklmnorRoot Entryel97.docA9D<@#T Priruc~1.d F 5;;t Gu1TableB"20!o Keti1.docB&2n/#