ࡱ> TVS5@hEbjbj22 +JXX8J V$~~(U  &$$%R(|J$-J$w$'sr p* 1z?$$0$G,(R(s(s J$J$$ D" 22. rujna 2002. Prof. dr. uro Huber Zavod za biologiju Veterinarski fakultet Heinzelova 55 10000 Zagreb (Tel. 2390-141. Fax. 244-1390) Stan: Slavka Kolara 45b 10410 Velika Gorica (Tel. 6218-345; 098-256506) Za EUROCITY Hrvatske ~eljeznice 10000 Zagreb Uto iate za napuatene medvjedie u Kuterevu Medvjedii odgojeni od ljudi izgubljeni su za ~ivot u prirodi Majka medvjedica bri~no skrbi za svoje medvjedie tijekom prve dvije godine njihova ~ivota. Na dalekom sjeveru potrebna im je ak etverogodianja skrb. Izostanak te maj ine skrbi dovodi ili do smrti medvjedia ili do njihove do~ivotne ovisnosti o ovjeku koji je mo~da pokuaao zamijeniti majku. Maleni smei medvjedii raaju se izrazito nemoni i potpuno ovise o brizi majke. Raaju se usred zime (prva polovina sije nja) tijekom zimskog sna ~enke u brlogu. Majka ih toplinom svoga tijela atiti od niskih temperatura, hrani izuzetno bogatim mlijekom i nakon izlaska iz brloga u i svim vjeatinama neophodnim za ~ivot (kretanje, prehrana, obrana& ). Iskustva koja steknu za vrijeme dok su sa majkom odlu ujua su za njihovo samostalno pre~ivljavanje. Medvjedii koji rano izgube majku ugibaju od gladi, a ako ih se na vrijeme pronae i umjetnom prehranom uspije odr~ati na ~ivotu ipak nee biti sposobni za samostalni ~ivot u prirodi zbog nedostatka odgovarajueg iskustva kao i zbog navikavanja na druatvo ovjeka. Medvjedii odgojeni od strane ovjeka nisu sposobni samostalno se prehraniti u prirodi, a ovjeka smatraju svojim prijateljem, povezuju ga sa hranom i vraaju se u naseljena podru ja. U svim zemljama koje imaju medvjede, iz razli itih razloga svake se godine pronalaze napuateni medvjedii. Oni mogu izgubiti majku ako ona bude nekim uznemiravanjem istjerana iz brloga, ako se dogodi neka nezgoda u kojoj se medvjedi toliko odvoji od majke da se meusobno viae ne uspiju pronai (otklizavanje niz padinu, odnoaenje u vodenoj bujici, odvajanje pri prijelazu prometnice), ili ako majka izgubi ~ivot (promet, krivolov, nepa~ljivi lov). Ako budu pravovremeno pronaeni takove je medvjedie mogue odr~ati na ~ivotu uz zahtjevnu i primjerenu skrb i prehranu. Meutim kada odrastu oni moraju ostati i biti dr~ani u odgovarajuem ograenom prostoru. Zbog svjetskog statusa rijetke ili ugro~ene vrste, zbog propisa o dobrobiti ~ivotinja, kao i zbog opeg javnog mnijenja za takove medvjedie eutanazija (usmrivanje) nije primjereno rjeaenje, iako je u mnogim zemljama vrlo esta pojava. Viae zemalja u kojima ~ive medvjedi ima uto iata za medvjede: Gr ka, Turska, Bugarska. Ta su uto iata bila prvenstveno izgraena za zbrinjavanje medvjeda konfisciranih od Roma koji su ih rabili za uli ne predstave, ali nakon saniranja tog problema sada slu~e i kao uto iate za napuatene medvjedie. Sli na uto iata imaju i neke zemlje u kojima medvjeda u prirodi viae nema: Nizozemska, Njema ka. Zbog kompleksne biologije medvjeda i zbog zadovoljenja meunarodnih kriterija (Europsko udru~enje zooloakih vrtova i akvarija - EAZA) nastambe za medvjede moraju biti prostrane i moraju sadr~avati ato viae prirodnih elemenata. Istovremeno ograda mora biti posebno konstruirana (visina, vrstoa), tako da ~ivotinja medvjee snage i vjeatine ne mo~e izai. Dakle, cilj uto iata je da spasi ~ivot medvjedia koji izgubivai majku viae ne mogu pre~ivjeti u prirodi, te da im u ato veem, ograenom prostoru, pru~i ato bolji ~ivot te uvjete ato sli nije onima u prirodi. U Hrvatskoj je pitanje zbrinjavanja napuatenih smeih medvjedia ve niz godina problem. Zooloaki ih vrtovi viae ne mogu primati zbog popunjenih k  \ ^ * , #*n-000;;<<>>@@EE0E2E>E@EBEDEFEJELEXEZE\E^E`EhEɽ򯭯دཔynh%D0JmHnHuh4s~0JmHnHu h4s~0Jjh4s~0JUjh4s~U h4s~5OJQJ\^JmHsHUh4s~OJQJ^JmHsHh4s~OJQJmHsHh4s~5OJQJ\mHsHh4s~mHsHh4s~h%DCJOJQJmHsHh4s~CJOJQJmHsH) Jp   B j   \ ^ * :<T"dhdh$dha$$a$$dha$0EfEapaciteta, izvoz je ote~an meunarodnim propisima, a i tako ih malo tko u svijetu viae mo~e primiti. Stoga se izgradnja vlastitog uto iata nametnula kao potreba. injenica da se ve u prvih nekoliko mjeseci nakon najave njegova osnivanja tamo zbrinjavaju dva medvjedia, najbolje ilustrira potrebu i hitnost ovog projekta. Naravno, istovremeno treba strogim kriterijima poduzimati sve mogue mjere da ato manje medvjedia postaje siro ad. Osim izrazite zaatitarske i humanitarne svrhe, uto iate za medvjede u Kuterevu poslu~it e i kao dio centra za posjetioce i kao atraktivna to ka za promociju posjeivanja Parka prirode Velebit. Ono e omoguiti brojne edukativne sadr~aje i prikazat e naau zemlju u svijetu kao primjer pozitivne skrbi za naau vrijednu prirodnu baatinu. Kuterevsko uto iate za medvjede izgubljene za ~ivot u prirodi Kuterevo je Li ko selo blizu Oto ca podno Velebita, uz sam rub Parka prirode Velebit, a nedaleko i od Nacionalnog parka Velebit. Poateeno industrijskih i drugih neprirodnih sadr~aja mirno ~ivi u skladu sa okolnom prirodom. U tradicionalnom su~ivotu sa zvijerima, poput medvjeda i vuka, stanovnici Kutereva sa uvali su poatovanje i divljenje prema njima. Velebitska udruga Kuterevo nosilac je promocije prirodi bliskog turizma, a u kojoj je projekt izgradnje Velebitskog medvjeeg parka jedan od klju nih dijelova. Medvjei park je planirani produ~etak uto iata, odnosno ograeno prirodno staniate medvjeda za njihovo trajno dr~anje i pokazivanje posjetiocima. Promatrati i snimati medvjeda u prirodnom okru~enju malo je gdje mogue. To e pratiti razni obrazovni programi o biologiji medvjeda i njegovu statusu u prirodi. Posebno e se nastojati djelovati u smislu podu avanja ljudi kako se ponaaati u staniatu medvjeda, a da se izbjegne mogua opasnost pri bliskom susretu, da se sprije i da se medvjedi navikavaju hraniti na smeu, te da se ato je viae mogue smanji u estalost pojavljivanja medvjedia napuatenih od majke i posljedi no nesposobnih za ~ivot izvan uto iata. Ovakav slo~eni koncept integracije turizma, lokalnog odr~ivog gospodarenja, dobrobiti medvjeih jedinki u nevolji, zaatite medvjee vrste i prirode u cjelini jedinstven je u Europi. Entuzijazam Kuterev ana obeava njegovo uspjeano o~ivotvorenje. Prvi stanovnici uto iata su dva medvjedia roena u sije nju 2002., a ostali bez majke ve u travnju mjesecu. MRNJO BRUNDO: pronaen je 17. travnja 2002. godine u selu Vitunj, u blizini Ogulina. Iz nepoznatog razloga naaao se u nabujaloj rje ici Vitunj ici, te je pronaen na raaljama stabla usred vode. Od 21. travnja 2002. godine za njega se brinu domari Uto iata u Kuterevu. JANJA ZORA: pronaena je u selu `tekerovci, izmeu Drvara i Glamo a, dr~ava Bosna i Hercegovina. Nekoliko dana boravila je na stablu kraj sela, a budui da se nije pojavila majka brigu o njoj su preuzeli ljudi. U Uto iate je doala 20. svibnja 2002. godine. uro Huber  Opis predanih slika (dijapozitiva): Kuterevsko uto iate za napuatene medvjedie na samoj je granici Parka prirode Velebit i idealno je smjeateno za pohod u obilazak Parka. Ratko Vujnovi pronaaao je medvjedia Mrnju na grananju ovog stabla kad je ono, 17. travnja ove godine, bilo otok u nabujaloj rijeci Vitunj ica. U dobi od 3.5 mjeseci Mrnja je imao 5 kilograma. Mladi medvjedii se vrlo rado i vjeato penju po drveu. Predio pokraj sela Kutereva podno Velebita gdje se oko 4 ponikve (vrta e, drage) gradi ograda za zbrinute medvjedie.  uro Huber PAGE 5 PAGE 4 "n-p-00009;;<>>@@@@$A4BVCC(DEEE0Edh^dh^dh`dh0EFEHEJE`EbEdEfEhE`&`#$) 0 00&P . A!"#$n% Ddn{ E0  # Ab +)9 Dn +)9PNG  IHDR& HgAMA|Q pHYs 7˭ cIDATx͊%IV6%6ѡrip3bS>´ u3/]n{!/0ƕ5% ~jD19'23țsK4qĉ'[x*6Q'DuNԉ:Q'DolLg=**4U2457D7LU3x=00U$Zfۈ;TV-7KUd62uZj 7J}R7C]MRej?KsIj&_6a|DuA_S- RkrW}jPjeuPgC.ATuP\*|w$4Ro2hj2n .c8j0AH ;d1*ց5ajЍU)+DՕ;-PH|${*wKPGIXl ua4~6+G*/RpH,Ԡ~cJy!@09Q,DWGZ2 G/J'A3'&j 0D-CFBG25C6s|  P*wZ\#6 &u?NPvY u;JCw {|JnJ[ޡJƢcCuo$uhX R{wt#f[IB)l6S%3̙i?UPZrk,GEPtH 5K{ R$H^/#2y{/Q_wڧh* gQ-ӎBdHSd9:n_-U,Y).} U؝-UR.SXl3d"ATܣV@ Q6W졩t6]% ! Ν^ ] Z?5|5DX8H$_"5]^?]*H2jV,Rc.ͮh=ڣg Ai#tQN]SY^zUۓ0I N 5@. HX0MHm `x?k wh3gsPF(qr|s ]i% mJQT5!.YQK4%!3 գ;&ǖ [R_Ȋ̗P@Ԥ̧}K-LȘݫH)"H?eSy .&Qs3OTL'Bla_1-_hcP8􉰲\>QFTp: U1NeaU0PA=RM[׌1rsNSS" ]*츂3ų/[>#*j/A|h>WFVZiK)Ph-!Q Bs ƢX1^.F㌌6FH=Ƭma_?aE/:7V^gsv\ L@}I4^y6i1٘"BW[|nd{@S~.NO9. ; ]5 *Z.#MOT\2HmAz,NVu3X.3 WA=5KߨޚKaPMRKFN(\#k-|9/ϑk!DDAloX߈jsP[8tof(pq`r Gm  TWNei]ɗj-ռouQ]9^P"̹WoiyW )0RH`༦6 0 5 +X^Tx8uCS$n3LQqc,9R/p[P[ ĭ.n{AGXCp$3zmYo20{D^ym# av*\KeFN+ }^Y;ŭ`ʤ㨑b0os_ _W̎nm5QO&/LCײ+ WwslDo>@Z-UlѶm3Cu6K\۫?j0U-t#zㄳ*(}(OFSdez)jdhr;.ԏt礲

?@ABDEFGHIJLMNOPQRURoot Entry Fp* 1zWData &1Table.(WordDocument+JSummaryInformation(CDocumentSummaryInformation8KCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q