Naslov
Analiza uvjeta za uvođenje državne mature iz perspektive gimnazijskih nastavnika
(Analysis of Requirements for Implementation of State Matura from Perspective of Gymnasia)

Autori
Bezinović, Petar ; Ristić Dedić, Zrinka

Izvornik
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2003

Ključne riječi
stavovi o uvođenju državne mature; očekivani efekti državne mature; sadržaji mature
(attitudes toward introduction of state matura; expected effects of state matura; contents of matura)

Sažetak
Prikazana je analiza stavova, mišljenja i očekivanja nastavnika hrvatskih gimnazija vezanih uz mogućnost uvođenja Državne mature kao oblika standardiziranog vanjskog vrednovanja postignuća učenika. Predlagatelji (Ministarstvo prosvjete i športa) polaze od pretpostavke da bi uvođenje Državne mature, kao i postavljanje šireg sustava za evaluaciju i praćenje ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja, moglo značajno utjecati na poželjnu transformaciju sustava obrazovanja - motivirati učenike da bolje uče, nastavnike da bolje podučavaju, škole da budu učinkovitije. Cilj provedenog istraživanja bio je prikupiti valjane empirijske podatke koji će se koristiti za predlaganje oblika Državne mature usklađenog sa stvarnim potrebama hrvatskog obrazovanja. Podaci su prikupljeni pomoću upitnika distribuiranih na 90 škola (63, 3%) širom Hrvatske i vraćenih elektronskom poštom. Popunili su ih ravnatelji škola nakon provedenih rasprava s nastavnicima. Rezultati analize pokazuju da 90% školskih kolektiva smatra Državnu maturu potrebnom i poželjnom, dok se svega dvije škole u ispitanom uzorku o tome izražavaju negativno. Među ispitanim nastavnicima, neovisno o školskoj pripadnosti, 87, 8% sklono je ideji o uvođenju Državne mature, dok se 11, 6% protivi tom prijedlogu. Ostali su neodlučni ili se nisu izjasnili. Obrazloženja iskazanih stavova pružaju niz valjanih argumenata koje razvojna politika obrazovanja mora uvažavati. Ona odražavaju konstruktivna razmišljanja o pozitivnim i poželjnim, kao i o nepoželjnim efektima ovog pristupa. Uz provjerene pozitivne efekte vanjskog vrednovanja kao što su objektivnost, pravednost, pridavanje zasluženog značaja znanju i zalaganju, podizanje motivacije svih sudionika i sl., uvođenje Državne mature bi najvjerojatnije izvršilo i snažan utjecaj na kurikulumsku reformu. Državna se matura, naime, ne može provesti bez, prethodno precizno definiranih, sadržaja srednjoškolskih programa, kao niti bez definiranih standarda znanja i ostalih kompetencija koje se očekuju od učenika. Provedena analiza jasno odražava želju nastavnika za promicanjem i osiguravanjem kvalitete u hrvatskom obrazovanju te daje smjernice nužnim promjenama u sustavu s ciljem njegova poželjnog transformiranja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA