Naslov
Okolišni gradijent diverziteta dominantnih vrsta drveća u Nacionalnom parku Risnjak
(Environmental gradient of the dominant tree species diversity in the National park Risnjak)

Autori
Antonić, Oleg

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Proceedings of the 6th Congress of Croatian Biologists / Huber, Đuro - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 264-265

Skup
Šesti kongres biologa Hrvatske

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.10.1997. - 26.10.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biodiverzitet; topoklima; raster-GIS; digital terrain model
(biodiversity; topoclimate; raster-GIS; digitalni model reljefa)

Sažetak
Cilj studije bilo je objašnjenje prostorne varijabilnosti diverziteta dominantnih vrsta drveća u Nacionalnom parku Risnjak. Biodiverzitet je izražen Shannon-Wienerovim indeksom. Relativne abundance dominantnih vrsta drveća (bukva - Fagus sylvatica L., jela - Abies alba Mill., smreka - Picea abies (L.) Karsten i bor krivulj - Pinus mugo Turra.) bile su uzorkovane daljinskim istraživanjima i kartografski interpretirane. Svi temeljni podaci, uključujući fitocenološku i geološku kartu, uzorkovani su od različitih autora i nezavisno od ove studije. Sukladno tome, prije statističke analize podataka uspostavljen je rasterski geografski informacijski sustav sa svim potrebnim slojevima. Topoklimatski procjenitelji su modelirani na temelju digitalnog modela terena u okviru spomenutog rasterskog GIS-a. U prvom koraku, Shannon-Wienerov indeks koreliran je s nadmorskom visinom uz korištenje nelinearne regresije (beta-funkcija). Na istraživanom području diverzitet dominantnih vrsta drveća ima maksimum približno na 900 m nadmorske visine. U drugom koraku, odstupanje od spomenute regresijske krivulje korelirano je s modeliranim topoklimatskim procjeniteljima i udjelom vapnenca u geološkoj podlozi uz upotrebu višestruke linearne regresije. Značajni procjenitelji bili su nagib terena, direktna solarna radijacija, dubina u ponikvama, izloženost vjetru, zakrivljenost terena, akumulacija površinskog tečenja i udio vapnenca. Konačno odstupanje je značajno različito između glavnih šumskih zajednica što upućuje na utjecaj dodatnih varijabli koje nisu bile razmatrane u ovoj studiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA