Pregled bibliografske jedinice broj: 134867
Biocenoza polutamnih špilja u podmorskom prolazu kraj uvale Bribinjšćica (Dugi otok)
Biocenoza polutamnih špilja u podmorskom prolazu kraj uvale Bribinjšćica (Dugi otok), 2002., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 134867 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biocenoza polutamnih špilja u podmorskom prolazu kraj uvale Bribinjšćica (Dugi otok)
(Biocoenosis of the semi-dark caves in the submarine passage near the Bribinjšćica (Dugi otok Island))
Autori
Dujmović, Sandro
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
11.10
Godina
2002
Stranica
43
Mentor
Bakran-Petricioli, Tatjana
Ključne riječi
podmorske špilje; biocenoza polutamnih špilja; analiza pokrovnosti; spužve
(marine caves; biocoenosis of semi-dark caves; coverage analysis; sponges)
Sažetak
Od lipnja 2000. do lipnja 2002. godine vršena su istraživanja u podmorskom prolazu kraj uvale Brbinjšćica, na Dugom otoku. Prolaz se pruža uz obalu, dugačak je 45 metara, najdublja točka je na 11 metara, a uz istočni i zapadni ulaz ima i otvor na stropu središnjeg dijela. U prolazu su utvrđene tri biocenoze: biocenoza fotofilnih alga (ne obrađuje se u ovom radu), koraligenska biocenoza i biocenoza polutamnih špilja. Također je mjeren intenzitet svjetlosti tijekom 48 sati ljeti te temperatura na 9 m dubine tijekom jedne godine. U svrhu određivanja pokrovnosti podloge organizmima fotografirane su plohe (40 x 40 cm) i analizirane na računalu. Utvrđeno je da je u biocenozi polutamnih špilja pokrovnost veća od 100 % i da tu dominiraju spužve koje zauzimaju do preko 60 % podloge. Spužve su i zastupljene s najvećim brojem vrsta u prolazu: 46 od ukupno 244 kvalitativnim uzorkovanjem zabilježene vrste. Pronađena je i spužva Thymosiopsis conglomerans Vacelet et al., što je prvi nalaz ove vrste u Jadranu. Čitavom dužinom prolaza izražen je pojačani hidrodinamizam. Strujanje mora donosi veće količine nutrijenata, što omogućava razvoj velikog broja organizama. Utvrđen je nagli prelazak iz jedne scijafilne biocenoze u drugu, što je netipično za podmorske špilje. Razlog tomu je najvjerojatnije promjena gradijenta svjetlosti, jer svi su ostali abiotski čimbenici ujednačeni duž prolaza.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0119125
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Tatjana Bakran-Petricioli
(mentor)