ࡱ; AB  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@CDEFGHIJKLMNORoot Entry FOCCompObjbWordDocumentuObjectPool|MC|MC  FMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;  Oh+'0$ H l   D h(C:\MSOFFICE\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOT mr. Dejana Brajkovi}mm@ܛܥe3 eyuvҏ(>"^```z TJ+=A^V^B KLIMATSKE PROMJENE I FAUNA SISAVACA U KVARTARU [IREG PODRU^JA IVANCA Marija Poje & Dejana Brajkovi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti A. Kova~i}a 5, Zagreb, Hrvatska 1. UVOD Ivane~ki kraj smje{ten je u sjevernim dijelovima Hrvatskog zagorja. Geomorfolo{ki i zemljopisno obilje`en je planinama Ivan~icom i Ravnom gorom izme|u kojih le`e ravnice Bednje i Plitvice, povezuju}i ovo podru~je s dravskom nizinom. Preko brdovitih predjela Macelja i Strahin{~ice, koji nisu velike geomorfolo{ke prepreke, postoji veza preko krapinske doline s prostranom savskom nizinom. Tako je danas, a bilo je i tijekom bliske geolo{ke pro{losti. Ovako pogodan reljef {ireg ivane~kog podru~ja, gledaju}i paleontolo{ki, omogu}io je ostvarivanje zna~ajnih komunikacijskih putova migracija mnogih `ivotinjskih i biljnih vrsta, uvjetovanih sna`nim gornjopleistocenskim klimatskim promjenama a {to je rezultiralo iznimnim bogatstvom razli~itih paleobiotopa, kako u vremenu tako i u prostoru. Planinski predjeli sjeverozapadne Hrvatske ve}im dijelom su izgra|eni od karbonatnih stijena u kojima su se okr{avanjem stvarali ve}i ili manji {piljski prostori, ponajbolji konzervatori negda{njih doga|anja. Bogatstvo ovakvih lokaliteta, njihov iznimno zanimljiv i dobro o~uvan sadr`aj, oboga}uju Hrvatsko zagorje, te ga ve} desetlje}ima ~ine svjetski poznatim podru~jem i danas vrlo zanimljivim mnogim znanstvenicima. Sustavna geolo{ka i paleontolo{ka istra`ivanja {pilja sjeverozapadne Hrvatske zapo~eo je jo{ u pro{lom stolje}u Dragutin Gorjanovi} - Kramberger a nastavili su Stjepan Vukovi} i Mirko Malez (MALEZ M. 1983). Obzirom na zna~aj ovih lokaliteta, raznorodna i sveobuhvatna istra`ivanja traju i danas. Dosada{nji podaci i spoznaje pru`aju nam uvid u razli~ite aspekte `ivota paleolitskih ljudi, omogu}ju nam rekonstrukciju paleoklime, paleobiotopa, rekonstukciju smjena vegetacijskog pokrova i za nas posebno zanimljivo, pru`aju nam saznanja o `ivotinjskom svijetu koji je obitavao u ovim podru~jima. 2. ZNA^AJKE KVARTARA Kvartar, najmla|e geolo{ko razdoblje, zapo~eo je prije oko 1 600 000 godina, i danas se dijeli na donji, odnosno stariji dio - pleistocen, i gornji, mla|i dio - holocen. Po~etak holocena, kojeg smo i mi suvremenici, datiran je na prije oko 10 000 godina. Osnovno obilje`je zbog kojeg je kvartar odvojen od starijeg, prethodnog razdoblja, tercijara, stalan je pad temperature (WOLDSTEDT 1954), koji je s vremenom doveo do stvaranja golemih ledenih povr{ina, kako na sjevernoj tako i na ju`noj hemisferi, s kona~nim u~inkom - nastankom ledenih doba - glacijala. Zahla|enje na{e planete bilo je postupno, vrlo polagano i neujedna~eno. Ciklusi zahla|ivanja i zatopljavanja doveli su do progresivnog i regresivnog, pulsiraju}eg razvoja ledenih povr{ina. Prevladava mi{ljenje kako su se tijekom pleistocena izmijenila ~etiri velika glacijala odnosno oledbe : Gnz, Mindel, Riss i Wrm, kojima su prethodili glacijali manjeg intenziteta. Prema svim dosada{njim saznanjima, svaka je mla|a oledba bila hladnija od prethodne, a tijekom posljednje, virmske, i najhladnije, srednja godi{nja temperatura u srednjoj i zapadnoj Europi kretala se od -2o do -3oC . Raznorodni i mnogobrojni podaci svjedo~e nam kako su periodi izme|u glacijala - interglacijali, bili vrlo topla razdoblja sa srednjim godi{njim temperaturama od 10o do 13o C , dok se za uporedbu, danas ta vrijednost kre}e izme|u 8o i 9o C (KAISER 1960; [EGOTA 1979). Sl. 1. Geografska raspodjela reducirane srednje januarske temperature u maksimumu virma (iz : [EGOTA 1979; prema: KLUTE 1951). Tu iznimnu geolo{ku dinamiku kvartara, osobito njegovog starijeg dijela pleistocena, popratili su i intenzivni paleoklimatski, paleohidrografski, paleogeografski i paleobiolo{ki procesi. Primjerice, razina svjetskih mora, tijekom zadnjeg ris-virmskog interglacijala bila je vi{a od dana{nje, da bi se u virmskom glacijalu, uslijed gomilanja velikih koli~ina leda na kopnu zamjetno snizila, a nivo Jadrana opao za oko -100 m (ROGLI] 1962). Promjene dubine, obzirom na relativnu plitkost ve}eg dijela Jadranskog mora, imale su zna~ajne paleogeografske posljedice. Prije oko 20 000 godina, sjeverni je dio Jadrana okopnio i u maksimumu virma bio prekriven hladnodobnom vegetacijom koju su obilje`avale subpolarna {uma i stepa pro{arana {umarcima s dominacijom breze, bora i vrbe, a bez termofilnih vrsta ([EGOTA 1979). Ovo je jadransko kopno omogu}ilo brojnim `ivotinjskim i biljnim vrstama migracije {irokih razmjera. Sl. 2. Paleogeografska i paleovegetacijska karta Europe u maksimumu zahla|enja tijekom virmskog glacijala prije oko 20 000 godina (iz : ZAGWIJN 1992; prema : ZAGWIJN et al. 1985; GERASIMOV et al. 1982). Gornjopleistocenske klimatske promjene odrazile su se i na razvoj vegetacijskog pokrova. Nastupom glacijala gornja granica {ume spu{tala se u ni`e predjele i na ni`e geografske {irine. Njeno mjesto zauzimale su stepa i {umovita stepa, koje su kod jo{ ni`ih temperatura, u maksimumima glacijala ustupile mjesto tundri, jednoj vrlo siroma{noj vegetacijskoj zajednici s prevla{}u li{ajeva i drugog ni`eg bilja. Nastupom toplih interglacijalnih razdoblja, proces je tekao u obrnutom smjeru, tundra se povukla na krajnji sjever, pratile su je stepa i {umovita stepa, a {ume su ponovo zauzele svoja nekada{nja podru~ja. U holocenu, najmla|em odsjeku kvartara, dolazi do zatopljenja koje uz sve ostale popratne promjene, rezultira i podizanjem razine svjetskih mora, odnosno transgresijom koja traje i danas i dobro je dokumentirana u na{em priobalju ([EGOTA, FILIP^I] 1991). Svi ti procesi odvijali su se vrlo polagano, daju}i dovoljno vremena biljnim i `ivotinjskim vrstama za migraciju u za njih povoljnije `ivotne prostore ili prilagodbu novim klimatskim prilikama. Na`alost, neke su vrste dosegnuv{i u svom razvoju vrlo visoki stupanj specijalizacije izumrle, ne mogav{i se adaptirati na nove klimatske a time i `ivotne uvjete. 3. KVARTARNA FAUNA KRALJE[NJAKA Na lokalitetima u Vindiji, Velikoj pe}ini, Krapini, Vara`dinskim toplicama, Novom Marofu, Golubovcu, Kuljev~ici, Lepoglavi i Ivancu , prona|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka (Vertebrata) (MALEZ M. 1960;1967; 1970; 1979; 1986.) , od toga 79 vrsta sisavaca (Mammalia) (MIRACLE 1991; BRAJKOVI], MIRACLE 1995), 4 vrste gmazova (Reptilia), 8 vrsta vodozemaca (Amphibia) (PAUNOVI] 1983), 3 vrste riba (Pisces) i ~ak 81 vrsta ptica (Aves) (MALEZ-BA^I] 1975; MALEZ V. 1988). Za sada je to najbogatija paleofaunska zbirka gornjopleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj, koja nam pru`a obilje podataka i omogu}uje stvaranje potpunije slike o ljudskim i `ivotinjskim zajednicama i njihovim odnosima, u ne tako geolo{ki dalekoj (od prije oko 140 000 godina do danas), a ipak jo{ nepotpuno istra`enoj pro{losti. Analizom faune sisavaca, gmazova i riba utvr|eno je da 60 vrsta i danas obitava na ovim prostorima, 22 vrste su migrirale a 12 ih je izumrlo. -------------------------------------------------------------------------------------------------------- M a m m a l i a --------------------------------------------------------------------------------------------------------- Insectivora Proboscidea Erinaceus europaeus Elephas namadicus + Sorex minutus Mammuthus primigenius + Crocidura russula Talpa europaea Perissodactyla Dicerorhinus mercki + Chiroptera Coelodonta antiquitatis + Rhinolophus euryale Equus cf. germanicus + Rhinolophus ferrumequinum Equus caballus Rhinolophus hipposideros Myotis daubentoni Artiodactyla Myotis mystacinus Sus scrofa Myotis emarginatus Sus domesticus Myotis myotis ? Hippopotamus sp.* Myotis bechsteinii * Cervus elaphus Plecotus auritus Megaceros giganteus + Miniopterus schreibersi Dama dama Pipistrellus pipistrellus Capreolus capreolus Vespertilio murinus Alces alces * Eptesicus serotinus Rangifer tarandus * Rupicapra rupicapra * Carnivora Ovis aries Canis lupus * Capra ibex * Canis aureus * Capra hircus Canis familiaris Bison priscus + Cuon alpinus europaeus * Bos primigenius + Vulpes vulpes Bos taurus Alopex lagopus * Ursus deningeri + Rodentia Ursus spelaeus + Sciurus vulgaris Ursus arctos * Marmota marmota * Crocuta spelaea + Castor fiber * Felis silvestris * Glis glis Lynx lynx * Glis minor Panthera spelaea + Cricetus cricetus Panthera pardus * Cricetus cricetus major * ? Gulo gulo * Arvicola terrestris Martes martes Clethrionomys glareolus Martes foina Microtus arvalis Mustela putorius Microtus nivalis * Mustela cf. eversmanni* Pitymys subterraneus Mustela erminea Apodemus sylvaticus Mustela nivalis Rattus rattus Meles meles Lutra lutra Lagomorpha Ochotona pussila * Lepus europaeus Lepus timidus * --------------------------------------------------------------------------------------------------------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------- P i s c e s A m p h i b i a R e p t i l i a -------------------------------------------------------------------------------------------------------- Salmo trutta Bufo bufo Lacerta viridis Leuciscus sp. Bufo viridis Emys orbicularis Carassius sp. Bombina sp. Elaphe cf.quatuorlineata Rana esculenta Elapfe longissima Rana agilis Rana mehelyi Rana temporaria Salamandra sp. --------------------------------------------------------------------------------------------------------- * migrirale vrste + izumrle vrste 3. 1. ZNA^AJNIJI ^LANOVI GORNJOPLEISTOCENSKE FAUNE IZUMRLI ILI MIGRIRALI IZ SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Zvijeri (Carnivora) Panthera spelaea GOLDFUSS+ - {piljski lav - povijest ove gigantske ma~ke jo{ uvijek nije razja{njena. U Europi se prvi put pojavljuje u Cromerian interglacijalu Mosbach faune (VERESHCHAGIN, BARYSHNIKOV 1989). Neki su europski paleontolozi (KURTEN 1968), mi{ljenja kako je {piljski lav bio jedina podvrsta dana{njeg afri~kog lava Panthera leo, dok ga drugi smatraju ( GROMOVA 1932.) zasebnom vrstom. Uz njegovu adaptaciju na hladne uvjete i tipi~nu veli~inu, dosezao je i 2,7 m duljine, posjedovao je kranijalne i skeletne zna~ajke i lava i tigra (P. tigris). Bio je rasprostranjen u sjevernim dijelovima Eurazije, uklju~uju}i Europu, od Britanskog oto~ja preko Krima, Kavkaza, Sibira, Dalekog Istoka, Beringie, na Aljasci i Sjevernoj Americi. U planinama zakloni{te je nalazio u {piljama, ali pre`ivljavao i u ravnicama. Lovio je bizone, konje, jelene, odnosno visoku divlja~. Prema svemu sude}i njegovo izumiranje po~inje smanjivanjem populacije ungulata krajem virma. Zanimljivo je da se njegovo izumiranje, kako se ~ini, doga|alo istovremeno u Euraziji i Sjevernoj Americi prije oko 10 000 g. Crocuta spelaea GOLDFUSS + - {piljska hijena - u Europi se pojavljuje u Cromerian interglacijalu. Prema skeletnim obilje`jima {piljska je hijena vrlo sli~na dana{njoj afri~koj pjegavoj hijeni Crocuta crocuta, stoga se ~esto smatra kako je {piljska hijena bila njena sjeverna podvrsta, no to je jo{ uvijek diskutabilno. [piljska je hijena bila visoko specijalizirana vrsta {to se najbolje iskazuje iznimno masivnim kutnjacima kojima je uspje{no drobila kosti te slabo razvijenim o~njacima (VERESHCHAGIN, BARYSHNIKOV 1989). Obilje`avala ju je nespretna tjelesna gra|a s izdignutim prednjim dijelom tijela, sli~no kao u {piljskog medvjeda. Obitavala je u cijeloj Europi, dijelu sjeverne Azije i Sibira. U mnogim europskim {piljama su uz velike koli~ine kostiju {piljske hijene (KURTN 1968) na|ene i mnogobrojne kosti `ivotinja kojima se hranila. Bila je stanovnik {pilja i ~esto je u njima i ugibala. Primarno se hranila strvinama velikih ungulata, no mogu}e je i da je lovila glodavce, mladun~ad ungulata i mamuta. Smanjivanje populacije i areala {piljske hijene podudara se s i{~ezavanjem stepskih i {umsko-stepskih krda ungulata na prijelazu pleistocena u holocen. Smatra se kako su na izumiranje {piljske hijene uz njenu visoku specijalizaciju utjecali i antropolo{ki ~imbenici prouzro~iv{i pojavom agrikulture izrazito smanjivanje populacije divljih ungulata (PIDOPLICHKO 1951). Panthera pardus (LINN) * - afri~ki leopard ili pantera, danas je rasprostranjen u Africi i velikim dijelovima srednje i ju`ne Azije. @ivi u prostranim, ~esto prorije|enim {umama a ni u stepi nije rijedak, rado zalazi i u planine. Hrani se svim `ivotinjama i ~esto napada stoku, zalaze}i u sela , gradove, pa ~ak i u nastanjene kolibe. Mogu}i su i napadi na ~ovjeka. Iznimno je smion, grabe`ljiv s jakim nagonom za ubijanjem, pa u stadima mo`e izazavati pravi pomor (BREHM 1989). Lynx lynx (LINN) * - {umski ris, u ve}em je dijelu Europe istrijebljen. Danas ga nalazimo u Finskoj, mjestimice Skandinaviji, Rusiji, Poljskoj, na Karpatima i planinama Balkanskog poluotoka. Obitava u velikim i gustim {umama. Hrani se svim sisavcima, od mi{eva do visoke divlja~i i pticama (GARMS, BORM 1981). Neobi~no je sna`an i ~vrstih udova, velike glave s karakteristi~nim ~upercima na u{kama. Cuon alpinus europaeus BOURGUIGNAT * - crveni alpski vuk, danas naseljava samo neka podru~ja Azije a u Europi je `ivio do sredine zadnje glacijacije. Pripadnik je hladnodobne faune a njegovi su osteolo{ki ostaci relativno rijetki na pleistocenskim lokalitetima Europe (MALEZ M. 1965). Alopex lagopus (LINN) * - polarna lisica, danas je rasprostranjena u Norve{koj, na sjeveru Skandinavije i Finske, na Islandu i sjeveru Rusije, zimi se spu{ta ju`nije. Obitava u tundri i na planinskim podru~jima iznad {uma. Prete`no je siva dok zimi potpuno pobijeli. Hrani se malim `ivotinjama, strvinama, kukcima i bobicama (GARMS, BORM 1981). Ursus spelaeus ROSENM. & HEINROTH + - {piljski medvjed, pojavljuje se u srednjem pleistocenu (Riss) u kr{kim predjelima centralne Europe i Mediterana (ERDBRINK 1953, GROMOVA 1965). To je bila vrlo jaka i velika `ivotinja, te{ka do 1 000 kg. Prema svim morfolo{kim obilje`jima smatra se, kako je {piljski medvjed bio manje pokretan i vi{e orijentiran na biljnu prehranu od sme|eg medvjeda. Po svom stani{tu bio je specijaliziran i usko vezan za {piljske prostore u kojima je ne samo tra`io zaklon i sigurnost nego je i u njima `ivio, kotio mlade pa i ugibao. Kod nas u Hrvatskoj, a osobito u Vindiji i Velikoj pe}ini, na|eni su brojni fosilni ostaci {piljskog medvjeda iz svih stupnjeva ontogenetskog razvoja, od fetusa do senilnih stadija. Izumire krajem pleistocena, a osnovnim uzrokom smatra se promjena klime iz suhe, kontinentalne u vla`nu, uslijed ~ega se i mikroklima {pilja mijenjala, te su i one postale vla`ne i neudobne (VERESHCHAGIN, BARYSHNIKOV 1989). Ursus deningeri REICHENAU + - je srednjopleistocenska vrsta medvjeda speleoidnih karakteristika. ^lan je razvojnog niza iz donjopleistocenskog etru{}anskog medvjeda (Ursus etruscus) u pravog {piljskog medvjeda ( Ursus spelaeus ), (ERDBRINK 1953, GROMOVA 1965). Gulo gulo (LINN) * - `deronja, rosomah, gorska kuna, danas obitava u podru~jima ju`ne Norve{ke i Finske, u sjevernoj Aziji i sjevernoj Americi do Grenlanda. Izrazito je hladnodobna `ivotinja veli~ine vidre. Obitava u crnogori~nim {umama i tundri. @ivi u dupljama, pukotinama stijena i `bunju. Glavna su mu hrana sjeverne vrste mi{eva, leminzi, ptice, ribe i gmazovi a u nevolji lovi i vi{u divlja~ (GARMS, BORM 1981). Slonovi (Proboscidea) Elephas namadicus FALCONER & CAUTLEY + (Palaeoloxodon antiquus) - {umski slon, `ivio je tijekom pleistocenskih toplih razdoblja sve do ris - virmskog interglacijala . Obitavao je u bjelogori~nim {umama i grmolikim gu{ticima uz mo~varne rije~ne obale (GARUTT 1964), a njegovo specijalizirano zubalo ukazuje na prehranu mekanim li{}em. Bio je iznimno velika `ivotinja visine i preko 3,5 m. Mammuthus primigenius BLUMENBACH + - vunasti mamut, bio je vrlo rasprostranjen u ri{kom i virmskom glacijalu. U virmu se je uz prostore Eurazije ra{irio i od Atlantika do Pacifika, te preko Aljaske naselio i Sjevernu Ameriku. Vunasti je mamut bio dobro prilago|en na suhu, hladnu i o{tru kontinentalnu klimu. Ljeti se prvenstveno hranio biljem, prerijskom travom, {a{em, pamu~nim travama i vr{cima grmolikih vrba, breza i joha. Pouzdanih podataka o zimskoj prehrani za sada nema, no mogu}e je pretpostaviti prehranu oskudnim travama, tek niklim mladicama grmlja i ~etinja~ama. (VERESHCHAGIN, BARYSHNIKOV 1989). U Hrvatskoj je poznato preko 40 nalaza te `ivotinje ve}inom iz rije~nih naplavina, kojima pripadaju i zubi iz Kuljev~ice i Lepoglave. Jo{ uvijek postoje razli~ite teorije o glavnim uzrocima izumiranja vrste. Mnogobrojni paleolitski {piljski crte`i svjedo~e o intenzivnom lovljenju ove `ivotinje. Ungulata : kopitari i dvopapkari Kopitari - neparnoprsta{i (Perissodactyla) Dicerorhinus mercki (JAEGER & KAUP) + - merkov nosorog , tijekom srednjeg pleistocena u na{e prostore doseljava s istoka. Obitavao je u {umama i rubnim {umskim podru~jima s puno grmlja. Hranio se li{}em i mladicama, a u nepovoljnijim uvjetima mogao je pre`ivjeti u savanama hrane}i se travom (GUERIN 1980). S na{eg podru~ja nestaje krajem pleistocena. Danas srodnike ovog dvorogog nosoroga nalazimo u Africi i jugoisto~noj Aziji. Coelodonta antiquitatis BLUMENBACH + - vunasti nosorog, iznimno je morfolo{ki prilago|en hladnoj klimi. U Euroaziju doseljava iz Mongolije i okolnih prostora tijekom virma (GUERIN 1980). Bio je stanovnik hladne tundre i stepe. Smatra se kako je uzrok izumiranja ove vrste nemogu}nost morfolo{ke prilagodbe novim klimatskim uvjetima krajem pleistocena i po~etkom holocena. Lov na vunastog nosoroga tijekom paleolitika je bio vrlo intenzivan i ~est je motiv {piljskih crte`a (VERESHCHAGIN, BARYSHNIKOV 1989). Vunasti je nosorog obitavao u ravni~arskim predjelima i njegovi se ostaci nerijetko nalaze u aluvijonima na{ih rijeka, osobito Save, Drave i Dunava a njegove ostatke u {piljama mo`emo tuma~iti ostacima plijena. Zanimljiv je i rijedak nalaz gotovo cijelog kostura vunastog nosoroga u Malom Sige~aku kod Ludbrega. Dvopapkari (Artiodactyla) Megaceros giganteus BLUMENBACH + - golemi jelen, se prema svemu sude}i prvo pojavljuje u Europi, {iri Azijom, a dose`e i sjevernu Afriku. Iako je ovoj vrsti ponajbolje odgovarala umjerena i humidna klima, golemi je jelen uspijevao podnijeti i znatno nepovoljnije uvjete `ivota, o ~emu svjedo~e njegovi ostaci prona|eni i u interglacijalnim i interstadijalnim, ali i u tipi~nim hladnodobnim fosilnim faunama. Sna`no i razgranato rogovlje, koje je kod mu`jaka dosezalo u rasponu i do 4 m, ukazuje kako je vrsta najvjerojatnije nastavala otvorene ~istine koje su se izmjenjivale sa {umarcima (ANDERSON 1989). U na{im je prostorima obitavao tijekom gornjeg pleistocena do u holocen. Vrijeme izumiranja ove vrste jo{ nije podrobnije razja{njeno. Dama dama (LINN) - jelen lopatar, fosilno je dokazan samo u mla|im naslagama gornjeg pleistocena. Ova vrsta jelena bila je prilago|ena isklju~ivo povoljnim klimatskim uvjetima, te u na{im prostorima nije poznata poslije interglacijala ris-virm. Migrira na jug (ANDERSON 1989). Danas jelena lopatara ponovo nalazimo u otvorenim bjelogori~nim {umama ve}eg dijela Europe, gdje su ga od rimskog doba, a osobito tijekom srednjeg vijeka ljudi sustavno naseljavali. Rangifer tarandus (LINN) * - sob, irvas, stanovnik je izrazito hladnog podneblja. Smatra se kako potje~e iz sjeveroisto~ne Azije ili s Berin{ke zemlje. Sjeverne krajeve jugoisto~ne Europe naselio je tijekom pleistocena a u gornjem pleistocenu {iri svoj areal daleko ju`nije, pa se iako u malom broju pojavljuje i u sjevernoj Hrvatskoj. Pobolj{anjem klimatskih uvjeta sob se povla~i na sjever u podru~je tundre i tajge Eurazije, gdje i danas obitava (GARMS, BORM 1981). Sob je jedina vrsta jelena kod koje oba spola nose rogovlje. Danas je ova `ivotinja vrlo ~esto pripitomljena i neophodni sudionik u nomadskom `ivotu sjevernih naroda (BREHM 1989). Alces alces (LINN) * - los, tijekom gornjeg pleistocena bio je {iroko rasprostranjen Europom, te je fosilno dobro poznat s mnogih lokaliteta u Hrvatskoj. Iako prilago|en hladnijoj klimi, dobro se adaptirao i u na{im se prostorima zadr`ao do u holocen. Danas nastava mo~varne bjelogori~ne i mije{ane {ume balti~ke nizine, Skandinavije i dijelova Rusije, a nalazimo ga i u Aziji i Sjevernoj Americi (BREHM 1989). Caprinae - potporodicu koza u gornjem su pleistocenu zastupala dva, i danas `ivu}a roda, Rupicapra rupicapra (LINN) * - divokoza i Capra ibex LINN * - kozorog. Tijekom jakih oledbi obje vrste prisilno napu{taju svoja planinska stani{ta i {ire svoje podru~je obitavanja u ravni~arske prostore, tra`e}i ipak istaknutiji reljef. Fosini ostaci divokoze ne{to su rije|i od ostataka kozoroga. Danas nastavaju visoke planine Europe. (GARMS, BORM 1981). Bison priscus (BOJANUS) + - stepski bizon, tijekom gornjeg pleistocena prodire sa sjevera i zaposjeda periglacijalne europske stepe. Fosilno je prisutan na mnogim lokalitetima Hrvatske. Bio je va`na lovna `ivotinja paleolitskih ljudi. Ogromni areal stepskog bizona za posljedicu je imao i pojavu brojnih podvrsta (FLEROV 1979; THENIUS 1980). Poja~ana zatopljenja krajem pleistocena i po~etkom holocena utje~u na smanjivanje areala, izumiranje mnogih podvrsta i op}enito smanjivanje bizonske populacije koja se povla~i u {ume i stepe Europe, Sibira i kavkaskog podru~ja i ubrzo izumire. Bos primigenius BOJANUS + - pragovedo, se iz Indije u Euraziju doseljava po~etkom gornjeg pleistocena (THENIUS 1980). Vrsta je nastavala travnata podru~ja i otvorene {ume. Iako prilago|eno umjerenijoj klimi, hladne je periode pragovedo pre`ivljavalo u za{ti}enijim podru~jima i ipak koegzistiralo s hladnodobnim vrstama. No osobit razvoj pragoveda krajem gornjeg pleistocena, potvr|uje kako mu je ipak pogodovala humidna klima. Ova je vrsta jedini predak dana{njeg europskog doma}eg goveda, a u divljoj se formi u Europi odr`ala sve do 17. stolje}a, tra`e}i svoja skloni{ta u dubokim {umama (ANDERSON 1989). Glodavci (Rodentia) Marmota marmota (LINN) * - alpski svizac, danas ga nalazimo samo u Alpama i tek mjestimice na Karpatima i Pirinejima. Obitava na visokim planinskim livadama. Prehranjuje se travom, zeljastim biljem i korovom. @ivi u jazbini s vi{e izlaza (GARMS, BORM 1981). Zanimljivi su cijeli spletovi njihovih rovova otkriveni u pleistocenskim sedimentima Vindije. Dvojezupci (Lagomorpha) Ochotona pusilla (PALLAS) * - patuljasti zvi`dar, veli~ine je krtice i nastava podru~ja Urala i Volge. Kopa hodnike u tlu izme|u grmlja, koje mu slu`i kao za{tita od ptica, a svi se hodnici spajaju u jednom logu. Prehranjuje se niskim sitnolisnim vrstama pelina dok zimi tra`i hranu izme|u snje`nog prekriva~a i tla (GARMS, BORM 1981). 4. ZAKLJU^AK Prostori sjeverozapadne Hrvatske potvr|eni su i kao vrijedni antropolo{ki i paleolitski lokaliteti. Iznimno zna~ajni nalazi neandertalaca i gornjopaleolitskih ljudi, jo{ nas vi{e poti~u na dalja istra`ivanja i podrobne analize gornjopleistocenske i holocenske faune sisavaca, ~ije nam tafonomske zajednice mogu olak{ati poznavanje i razumijevanje ekolo{kih promjena tih perioda i svih dinami~nih procesa koji su sudjelovali u formiranju kako paleontolo{kih tako i arheolo{kih zajednica. Na {irem podru~ju Ivanca uz nadaleko poznate {pilje Vindiju i Veliku pe}inu, postoji jo{ petnaestak {pilja i jama koje treba istra`iti, a neke od njih ve} sada nagovje{}uju perspektivnost. Do sada poznati kvartargeolo{ki, paleontolo{ki, paleolitski i paleoantropolo{ki lokaliteti, kao i pojedina~ni nalazi pretpovijesnog i povijesnog zna~aja, njih 60-ak, uvr{}uju ivane~ki kraj me|u najzna~ajnija podru~ja Europe. L I T E R A T U R A ANDERSON, E. (1989) : Whos Who in the Pleistocene: A Mammalian Bestiary.U: Quaternary Extinctions.40 -90,Edit: P.S.Martin & R.G. Klein, The University of Arizona Press, Tucson. BRAJKOVI], D. & MIRACLE, P. (1995) : Revizija gornjopleistocenske faune ungulata Velike Pe}ine (SZ Hrvatska). I hrvatski geolo{ki kongres, Knj. sa`., 22, Zagreb. BREHM, A.E. (1989) : @ivot `ivotinja. Mladinska knjiga. Ljubljana ERDBRINK, D.P. (1953) : A review of fossil and recent bears of the Old World, with remarks on their phylogeny based upon their dentition. Proefschrift, Deventer. FLEROV, K.K. (1979) : Systematics and evolution (in Russian). In Zubr: morfologya, sistematika, evolutsiya, ekologiya . Nauka, 9-27, Moskva. GARMS, H., BORM, L. (1981) : Fauna Evrope. Mladinska knjiga , Ljubljana. GARUTT, V.E. (1964) : Das Mammut (Mammuthus primigenius /BLUMENBACH/ ). Neue Brehm Bcherei, A. Ziemsen Verlag, Wittenberg Lutherstadt. GROMOVA, V. (1932) : New materials on the Quaternary fauna of the Povolzhe and on the history of the mammals of eastern Europe and northern Asia in general (in Russian). Trudy Komiss. po izuch. chetv. perioda 2, 69-180. GROMOVA, V. (1965) : A brief review of the Quaternary mammals of Europe ( a comparative effort) (in Russian). Nauka. Moskva. GUERIN, C. (1980) : Les rhinocros (Mammalia, Perissodactyla) du Miocne terminal au Pleistocne suprieur en Europe occidentale. Comparaison avec les espces actuelles. Docum. Lab. Gol. Lyon, no 79 (fasc.2), 622-625, Lyon. KAISER, K. (1960) : Klimazeugen des periglazialen Dauerfrostbodens in Mittel - und Westeuropa. Eiszeitalter und Gegenwart 11, 121 - 141, hringen / Wrtt. KURTN, B. (1968) : Pleistocene mammals of Europe.Weidenfeld and Nicolson. London. MALEZ, M. (1960) : Rad na speleolo{kom istra`ivanju u Hrvatskoj. Ljetopis JAZU,64 (1957), 289 - 307, Zagreb. MALEZ, M. (1965) : Crveni alpski vuk i rosomah - dva zanimljiva ledenodobna sisavca iz na{ih pe}ina. Priroda 52 / 5-6, 135 - 139, Zagreb. MALEZ, M. (1966) : Paleontolo{ka i speleolo{ka istra`ivanja u 1964. Ljetopis JAZU, 71 (1964), 267 - 284, Zagreb. MALEZ M. (1970) : Rezultati revizije pleistocenske faune iz Krapine. Krapina 1899 - 1969. 45 - 56, Zagreb. MALEZ, M. (1979) : Kvartarna fauna Jugoslavije. Praistorija jugoslavenskih zemalja I, 55 - 79, Sarajevo. MALEZ, M. (1983) : Razvoj kvartara, fosilnog ~ovjeka i njegovih materijalnih kultura na tlu sjeverne Hrvatske. Vara`dinski zbornik 1181 - 1981, 129 -144, Vara`din. MALEZ, M. (1986) : Kvartarni sisavci (Mammalia) iz Velike pe}ine na Ravnoj gori (SR Hrvatska, Jugoslavija). Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU 1, 33 - 139, Vara`din. MALEZ - BA^I], V. (1975) : Gornjopleistocenske ornitofaune iz pe}ina sjeverozapadne Hrvatske. Rad JAZU 371, 317 - 324, Zagreb. MALEZ, V. (1988) : Pleistocenska ornitofauna iz spilje Vindije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU 2, 31 - 203, Vara`din. MIRACLE, P.(1991) : Carnivore dens or Carnivore Hunts ? Rad HAZU 458, 193 - 219, Zagreb. PAUNOVI], M. (1983) : Prilog poznavanju rasprostranjenosti mezozojskih i kenozojskih Amphibia i Reptilia u Jugoslaviji. Geol. vjesnik 36, 79 - 89, Zagreb. PIDOPLICHKO, I.G. (1951) : The glacial period. 2 (in Russian), Izd-vo.AN SSSR. Kiev. ROGLI], J. (1962) : Reljef na{e obale. Pomorski zbornik I, JAZU, 3 - 18, Zagreb. [EGOTA, T. (1979) : Paleoklimatske i paleogeografske promjene. Praistorija jugoslavenskih zemalja I, 21 - 33, Sarajevo. [EGOTA, T. & FILIP^I], A. (1991) : Arheolo{ki i geolo{ki pokazatelji holocenskog polo`aja razine mora na isto~noj obali Jadranskog mora. Rad HAZU 458, 149 - 172, Zagreb. VERESHCHAGIN, N.K. & BARYSHNIKOV, G.F. (1989) : Quaternary Mammalian Extinctions in Northern Eurasia. Quaternary Extinctions.483 - 517,Edit: P.S.Martin & R.G. Klein, The University of Arizona Press, Tucson. WOLDSTEDT, P. (1954) : Das Eiszeitalter. Band I, F. Enke Verlag, Stuttgart. ZAGWIJN, W.H. (1992) : Migration of vegetation during the Quaternary in Europe. Courier Forsch. - Inst. Senckenberg, 153,9-20, Frankfurt a. M. PAGE  PAGE 13 /Cࡱ; SummaryInformation(7n@CAyx@KLC@Microsoft Word 6.014ࡱ; cC ,-34 $%FGZA B Q !!l!m!!!!""" ""r"s"t"""Z###$$%&&&&&''''''''((((,*6****%,,,,,h-i--..//~000UVVhVhU`000 1 11111111111112!3-33444"616:6;6<6N666;;;;;;l=w=~=====>? ?$?6?@+@2@6@E@AAAAAAYEhErEsEtExEFF-F=F_FhFiFqFFFFHHHHH1HDHEH`HlHIIIIIIUVhUhUVV^^UVh]IIIrMMMMMMMMMMMMLOdOoOqOrOOOORRRRRRRUUUUUrWWWWWWWYZZZZ[[[\\\ \\\\'\(\-\:\Y]f]g]p]s]]_______bbb-b4b8bFbcccccccccGl\l1nInnVUhUVhUVV^^U^nnrryyyy y y yyyyyyyy.yuP uDPVhWXNOPl j k l m DEFGHuvwxyTU$%&hh*&'()*+,rsGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZA B !n!!!"t""0#I##hh*#$9$]$$$$7%%%&7&S&&'''''O(l(((()E)q))))**%,,,,,i--=../3 )///0@0~000 1 1 1 111111"6;l=>@AYE_FHHHHI1M2MoMMMLORRRRUUrWYhh+Y[Y]__bbbb~ccccdd7e9e!ghhhh i iii[iihjjMkk%llmm nnooPppNqqhh+q&rrusstt=uuu*vvOw xlxxxxxxy y y yyyyyy`%hK @ Normal ]a c"A@"Default Paragraph Font @ Header !)@ Page Numbervy!           m*Z)4?IR\ePmuvD} `  0In.y=>?@&#/YqyABCDEF !!BmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOCmC:\MSOFFICE\WINWORD\IVAN1.DOC@Epson LX-800LPT1:EPSON9Epson LX-800  DLfx7Ng0Epson LX-800  DLfx7Ng0tt tt>Times New Roman Symbol &Arial HTimes"h Rf&aF+ mr. Dejana Brajkovi}mmࡱ;