Naslov
Barijere za zaštitu od buke i krajobraz - Vizualna studija (faza I) i Modeli rješenja (faza II)
(Noise protection barriers and landscape - guidelines for design and their integration with the landscape)

Autori
Ogrin, Dušan ; Aničić, Branka

Izvornik
Elaborat : Barijere za zaštitu od buke i krajobraz / Zavod za krajobraznu arhitekturu, Agronomski fakultet ; Hrvatske autoceste - Zagreb

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2002

Ključne riječi
krajobraz; barijere; integracija; uklapanje u krajobraz; integracija
(barrier design; adaptation to landscape; integration)

Sažetak
Na današnjem stupnju tehnike koja omogućava transport vozilima na autocestama, barijere su nenadomjestivo sredstvo za zaštitu čovjeka od štetnih razina buke. Dok se ovakvo stanje ne promijeni biti će njihova gradnja neminovni pratilac trase autocesta u blizini naselja. Svojom tehničkom prirodom cjelokupna fenomenologija barijera za zaštitu od buke unosi obezvrjeđenje vizualnog prostora ceste, a vrlo često i šire okoline. U nekim slučajevima barijere mogu pridonijeti ili izazvati kod vozača negativne psihičke reakcije, a kod putnika neprijatne utiske u vožnji. Barijere sprečavaju stjecanje informacija o zanimljivosti krajobraza kroz koji se putuje što nikako nije u interesu Hrvatske kao eminentno turističke zemlje u koju će turisti ponajviše dolaziti autocestama. Kod postavljanja barijera se u praksama cestogradnje svugdje u svijetu stalno naglašava potreba za njihovim usklađivanjem s krajobrazom. U tom svjetlu nameće se kao neimenovan pristup projektiranju cestovnog prostora kao nedjeljive i međuovisne cjeline cestovnog tijela, barijera i kontaktnog krajobraza. Budući da se radi o tri prostorne komponente od kojih svaka za sebe predstavlja jako izražene specifičnosti, ovakva filozofija uređenja ostvariva je uz velike napore koji traže međusobna usklađivanja od samog početka planiranja. Najefikasnija zaštita od buke je trasiranje autoceste na takvu udaljenost od naselja koja će sprečavati utjecaj buke na osjetljiva područja (stanovanja, škole, bolnice idr.). Tijelo ceste i barijere kao građevni anorganski elementi posjeduju mnogo zajedničkih svojstava. Na taj način oni obrazuju jednu razmjerno homogenu sredinu u kojoj se mogu dobro usklađivati. S druge strane krajobraz uz cestu i njegovi elementi po svojoj su prirodi kontrastni i cesti i barijerama pa tako svi skupa čine formalno i percepcijski heterogenu sredinu. U toj činjenici krije se glavnina problema što iziskuje poseban i složen pristup oblikovanju. Barijere ne mogu biti samostalna djela oblikovanja. Njihova forma mora nositi obilježja funkcije zaštite od buke, a to znači linearni tok i potrebnu visinu zdanja. Jednostavno prilagođavanje osnove barijera okolnom krajobrazu praktično nije moguće. Napose nije moguće izravno oponašanje prirode ili njenih elemenata. Najuspješnije u smjeru prilagodbe su biobarijere, a među njima ozelenjeni nasipi kao najveći nosioci prirodnih elemenata. Značajna prednost nasipa je, da ih se može na vanjskoj strani prirediti modeliranjem zemljišta i vegetacijom čime se postiže učinkovit, organski spoj ceste i krajobraza. Na ovaj se je način najviše moguće približiti duhu i užeg i šireg okruženja ceste. Barijere dalekosežno djeluju na doživljajni potencijal cestovnog prostora, ali uvelike utječu i na vizualnu vrijednost šireg okoliša pa će se njihov karakter odraziti tako i na kvalitetu životne sredine u Hrvatskoj. Barijere su vanredno snažan, u nekim slučajevima i bitan, čimbenik u stvaranju vizualne slike cestovnog prostora pa stoga mora glavni napor uređivanja biti upravljen prema njihovom oblikovanju i usuglašavanju s drugim komponentama ceste. S obzirom na najširi nacionalni interes za što kvalitetnijem krajobrazu i u skladu sa suvremenim trendovima u svijetu treba - gdje god je to moguće i svrsishodno - davati prednost prirodnim odnosno naturaliziranim barijerama za zaštitu od buke. Nastojanja, u smjeru svestrano zadovoljavajućeg uređenja cestovnog prostora i pratećeg krajobraza mogu biti uspješna jedino, ako se bude dosljedno primjenjivao integralni pristup planiranju i to u vertikalnom - to jest od početka do kraja izrade planova i projekata - i horizontalnom smislu - što znači uključivanje svih mjerodavnih disciplina u radni postupak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA