ࡱ> 9 @bjbj2lSltttVH!H!H!8!<!lnO24"4""V"V"V"V"V"V"LLLLLLL$P RPLmV"V"V"V"V"L0V"V"(O000V"V"V"L0V"L00r9BJQLV"(" pmuBH!V"J)KQLD>O0nO?KS0SQL0dr. sc. Diana Stolac, izv. prof. Filozofski fakultet Sveu iliata u Rijeci Odsjek za kroatistiku Trg Ivana Klobu aria 1 51 000 Rijeka Hrvatska Znanstveni skup u povodu Dana sv. Vida Vrijeme proalo u vremenu sadaanjem 14. lipnja 2002. Naslovi u sportskoj rubrici Novoga lista U radu se predstavljaju rezultati istra~ivanja provedenoga od o~ujka do svibnja 2000. godine. U istra~ivanju su sudjelovali studenti etvrte godine studija Hrvatski jezik i knji~evnost Filozofskoga fakulteta u Rijeci na izbornome kolegiju Sintaktostilistika. Analizirani su naslovi u sportskoj rubrici rije koga Novog lista na svim jezi nim razinama, s naglaskom na leksi koj, semanti koj i sintakti koj razini. Rezultati su usporeeni s rezultatima analize naslova iz Ve ernjega lista i Sportskih novosti. Dopunjeni su recentnim podatcima iz Novoga lista, Ve ernjega lista, Jutarnjega lista i Sportskih novosti, koji su pratili Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje se odr~avalo u vrijeme odr~avanja znanstvenoga skupa Dani sv. Vida. Jedna od temeljnih zna ajki svakoga standardnog jezika jest njegova polifunkcionalnost. To zna i da jezik nije dosegao svoju standardnost sve dok ne zadovolji i taj cilj - da se na njemu i njime mogu odaslati sve poruke, da se mogu izricati sve teme, da se njime mogu oblikovati svi sadr~aji od subjektivnih do objektivnih, od privatnih do javnih, od umjetni kih do poslovnih i znanstvenih& Jednom rije ju - da na njemu i njime njegovi govornici mogu zadovoljiti sve svoje komunikacijske potrebe. Prou avatelji funkcionalne stilistike nude razli ite klasifikacije funkcionalnih stilova, ali se oni u osnovi mogu svesti na pet stilova knji~evnoga jezika: knji~evno-umjetni ki, znanstveni, administrativni, novinarski i razgovorni. Noviji pristupi te~e naglaaavanju slo~enosti takve podjele, unosei u klasifikaciju pojmove horizontalnoga i vertikalnoga raslojavanja jezika, jezi nih planova i domene. Izmeu tradicionalnih funkcionalnih stilova izdvaja se jedan koji vezujemo uz novije vrijeme - novinarski ili publicisti ki. Pokuaamo li precizirati korpus koji je analiziran u ovome istra~ivanju i uklju imo li i odnos prema planovima, onda mo~emo zaklju iti da naslovi u sportskoj rubrici - kako nalazimo u prvome dijelu naslova ovoga lanka - pripadaju, prema horizontalnom raslojavanju, javnome diskursu, dok joa ne mo~emo odrediti pripadnost pisanome ili govorenome planu (prema vertikalnome raslojavanju). Dodamo li kao odrednicu i medij, a naslov nas u svome drugom dijelu upuuje na Novi list, tad je naa korpus javni pisani tekst u novinama. Novine su "dnevna ili tjedna publikacija koja redovito objavljuje vijesti, reporta~e i komentare iz razli itih podru ja druatvenoga ~ivota pratei osobito aktualne politi ke dogaaje". Premda je na kraju definicije naglasak na praenju politi kih dogaaja, brojni su itatelji koji novine uzimaju u ruke radi praenja opih i lokalnih vijesti, vijesti iz kulture ili iz sporta. Upravo ovoj posljednjoj skupini itatelja posveeno je svakodnevno objavljivanje brojnih vijesti i drugih tekstova o onome o emu iz podru ja sporta ~ele biti obavijeateni. Ciljana je skupina tih itatelja izrazito velika i takoer izrazito heterogena, odnosno njezina je jedina konstanta homogenizacije zanimanje za sport, neovisno o razini obrazovanja, zvanju i zanimanju, politi kom opredjeljenju, kulturnim potrebama ili ostalim interesima. Logi no je da autor/novinar pokuaava zamisliti prosje noga itatelja i upravo njemu usmjeriti svoju poruku. Stoga se izmeu jezi nostilskih zna ajki toga tipa tekstova nalaze i jezi no niveliranje na ni~e stilske zahtjeve i populizam i tematska jednoli nost i sl. Prije prikaza rezultata analize valja neato rei o povijesti i metodologiji ovoga istra~ivanja. Istra~ivanje je zapo elo u ljetnome semestru akademske 1999./2000. godine, kada su studenti tadaanje etvrte godine jednopredmetnoga i dvopredmetnoga studija Hrvatski jezik i knji~evnost na Filozofskome fakultetu u Rijeci pohaali izborni kolegij Sintaktostilistika, pod mojim vodstvom. Desetak je studenata, nakon uvodne teorijske nastave, sudjelovalo u oblikovanju novoga istra~ivanja - prikupljanju i interpretiranju naslova u sportskoj rubrici rije kih dnevnih novina Novi list. Prvo je studentima bilo prezentirano prethodno istra~ivanje studentica kroatistike Ive Luatice i Jasmine Safi, koje su na seminarskome dijelu istoga izbornog kolegija prethodne akademske godine analizirale tekstove o talijanskoj nogometnoj ligi autora Borisa Perovia. Rije  je o 12 tekstova objavljenih u Novom listu izmeu 2. studenoga 1998. i 24. svibnja 1999. Rezultati toga istra~ivanja pokazali su osnovne stilske zna ajke novinskoga naslova i novinskoga teksta - komentara, uz jak autorski pe at sportskoga novinara Borisa Perovia. I u naslovima i u tekstu isticala se visoka estotnost uporabe sportskoga nazivlja (npr. nogomet, gol, aesnaesterac, derbi, remi, suda ka nadoknada& ), naziva klubova (npr. Fiorentina, Juventus& ), imena i/ili prezimena nogometaaa (npr. Ronaldo, Gabriel O. Batistuta& ), ali je uo ena i visoka estotnost uporabe rije i i izraza prenesena zna enja, viaa nego u ostalim novinskim rubrikama, npr. politi kim ili kulturnim. Tako je strijelac gola u obraenim tekstovima nazivan na sljedee na ine: golgeter, matador, topnik, autor pobjede, re~iser pobjede i sredianja li nost. Da je netko pobijedio, vidimo i iz glagolskih likova: poharali, pokorili i ia upali pobjedu. Naziv kluba Fiorentina u tekstu se varira od imenica viola i ljubi ica do poimeni enoga pridjeva ljubi asti, ali na nj izravno asocira i atribucija ljubi astoga uz razne imenice, npr. ljubi asta lavina. Na sintakti koj su razini odmaci od neutralnoga izraza bili joa uo ljiviji, npr. Inter mijenja trenere, ali ud nikada. Na tekstoloakoj razini autorski pe at je izuzetan, npr. " in prvi. Bilo je to 15. sije nja& in drugi. Inter je 10. svibnja stigao na uzvrat u Bari i sve do 86. minute bio je u vodstvu& in trei& " Ovi su nas rezultati ponukali na daljnje istra~ivanje sportskoga novinskog diskursa. Dogovoren je korpus koji e se istra~iti - sportska rubrika rije koga Novoga lista, a za razliku od prethodnoga istra~ivanja, graa se suzuje samo na naslove. Time smo odredili i domenu kojom se u naaoj analizi bavimo - naslovi u sportskoj rubrici. Naslov ine "rije i koje izra~avaju sadr~aj dijela knjige ili teksta", odnosno "naziv kakva teksta ili djela". Iz ovih se definicija vidi da je naslov primjer kondenziranoga teksta. Kondenzacija je vrsta kontrakcije, sa~imanja. Ide do odreene crte. Ako se ta crta prijee, ako se izgubi koherencija, onda je pitanje je li to tekst. Koherencija teksta je nu~na da bismo se mogli snai u kaosu. Stoga se ne sa~ima istovremeno na svim razinama nego samo na nekim. Ako je, na primjer, kondenzacija na sintakti koj razini, onda je neki signal na semanti koj razini, i sli no. Kondenzirani se tekstovi tipoloaki razlikuju po tome ato se u njima sa~ima. U stripu je sa~imanje u sferi verbalnoga, iji se dio prebacuje u neverbalno/slikovno, u brzojavu se sa~ima isklju ivanjem redundantnih gramati kih informacija, a u oglasu je to sa~imanje joa izra~enije, pa se reduciraju i glagolski oblici koje je mogue naknadno rekonstruirati iz tipa oglasa (npr. prodajem, kupujem, mijenjam& ). U vicu se sa~ima ogoljavanjem teksta na jezgru poruke, u reklami se u sa~imanju koristi polisemi nost, posebno esto metafora, dok se u sloganu tome nadreuje neki tip zvukovnoga podudaranja, i tako dalje. Da bi se kondenzirani tekst mogao razumjeti, treba ga dekondenzirati. To sudionici komunikacije ine uklju ivanjem izvantekstne/izvanjezi ne strukture. To je jasno vidljivo kod du~ih kondenziranih tekstova kao ato su tipovi osobne literature - dnevnici i memoari, koje ne mo~emo razumjeti bez pojaanjenja lokalnih naziva, familijarizama, nadimaka, autorskih kratica, objaanjenja asocijacija... Jednom rije ju - onaj tko ne zna izvanjezi ni kontekst, ne razumije te tipove kondenziranih tekstova. Vratimo se daljnjem odreivanju elemenata istra~ivanja. Dogovoreno je vremensko ograni enje - od o~ujka do svibnja 2000. godine. Takoer je obavljena i unutarnja podjela korpusa, ali ne po datumima sukcesivno, nego po danima u tjednu. Naime, poznavatelji sportskih dogaanja znaju da je na primjer nedjeljom najviae sportskih zbivanja, pa shodno tome ponedjeljkom najviae sportskih informacija. Poznavatelji sportske rubrike Novoga lista, pak, znaju da su neki dani u tjednu odreeni za neke sportove, kojih u druge dana gotovo da i nema spomenutih, kao npr. aah nedjeljom. Ili da su drugi dani odreeni za posebne skupine sportaaa, npr. za mlade u sportu i njihove uspjehe odreen je podlistak Viktorija etvrtkom. Naslove iz Novoga lista ponedjeljkom obradila je Marija Bari, utorkom Sandra Tominac, srijedom Suzana Ro~a, etvrtkom Maja Barac, petkom Nataaa Ron evi, subotom Maja Martinovi i nedjeljom Aida Muratovi. Dvije su, pak, studentice dobile zadatak u kraem vremenskom razdoblju pratiti druge novine, ime smo dobili i kontrolni korpus. Tako je Dijana Mihel i izdvojila korpus naslova iz Ve ernjega lista, a Karolina Krikai iz Sportskih novosti. Slijedio je dogovor o metodologiji istra~ivanja i metodologiji prikaza rezultata istra~ivanja, e da bi se ostvarili uvjeti za usporedivost rezultata. Iz slo~enosti metodoloakih na ela izdvajamo metodoloake napomene koje su odredile naae istra~ivanje. Primarno je bilo odrediti se prema jezi noj razini koja e istra~ivanjem biti zahvaena. Premda je istra~ivanje obavljeno u okviru kolegija naslovljenoga Sintaktostilistika, nije analizirana samo sintakti ka razina. Naime, sintakti ka je razina bila samo polaziate za ovo istra~ivanje, kao ato je polaziate bila i konstatacija da je naslov po svojoj strukturi re enica. Ali, kako stilogenost u re enici ne proizlazi samo iz markiranosti sintakti kih elemenata nego i iz svih drugih jezi nih sastojnica, logi no je bilo proairiti analizu na ostale jezi ne razine. Stoga rezultati pokazuju i zna ajke morfoloake i leksi ke; te semanti ke i grafijske razine. U tradicionalni gramati ki pristup tekstu bilo je nu~no uklju iti pragmalingvisti ki i kognitivnolingvisti ki aspekt. Naime, naslov je trebalo promatrati kroz njegovu temeljnu funkciju - naslov svojom kondenziranoau obavlja funkciju privla enja itatelja tekstu, uz isticanje atraktivnosti teme. Stoga je prou ena temeljna pragmalingvisti ka, sociolingvisti ka i kognitivisti ka literatura. Takoer je bilo nu~no obuhvatiti i neke druge pojmove koji pripadaju novijim lingvisti kim teorijama, kao ato su "znanje o jeziku" i "znanje o svijetu", ato poma~e u prepoznavanju interdiskursnih pretapanja. Bez tih airih obzora ova analiza ne bi dala zadovoljavajue rezultate. Na kraju je dogovoreno da se dobivena graa statisti ki obradi, pa su u interpretaciji predstavljeni i neki broj ani podatci. Nakon viaemjese noga sakupljanja i ekscerpiranja grae prialo se obradi i pisanju seminarskih radnji. Koncem svibnja 2000. godine na dvama su zajedni kim seminarima studenti iznijeli svoje rezultate prema dogovorenoj metodologiji, provedena je rasprava o rezultatima, a materijal mi je predan na daljnju obradu. Rezultati te obrade iznose se u tekstu koji slijedi. Sakupljena graa broji 1292 naslova u sportskoj rubrici rije koga Novoga lista o obraenu razdoblju od o~ujka do svibnja 2000. godine. U kontrolnoj skupini naslova nalazi se 187 naslova iz Ve ernjega lista te 257 naslova iz dnevnih sportskih novina Sportske novosti. Zna ajke grae iz Ve ernjega lista podudaraju se s rezultatima analize grae iz Novoga lista, ato je potvrdilo hipotezu, tj. bilo je o ekivano s obzirom na istu funkciju sportskih rubrika u oba dnevna lista. S druge strane Sportske novosti kao dnevne sportske novine imaju potpuno drugu funkciju i uglavnom druge itatelje. Njih kupuju i itaju oni zaljubljenici u sport kojima nisu dovoljne informacije u nacionalnim i lokalnim dnevnim novinama, u kojima je sport tek jedna od tema. Su~avanje prostora za objavljivanje tekstova logi no rezultira i reduciranjem tema i dubine i airine izvjeatavanja, pa su tek dnevne sportske novine one koje mogu zadovoljiti njihovu ~elju za informacijama. Stoga se rezultati ove analize razlikuju u viae zna ajnih injenica, pa emo te razlike na odgovarajuim mjestima posebno i naglasiti. Analiza pokazuje da je viae od 60% naslova vezano uz nogomet, ime se potvruje da je on evidentno najzastupljeniji sport u izvjeatavanju sportskih novinara. Slijede koaarka i tenis s po 10% naslova, dok ostali sportovi dijele preostalu treinu naslova, odnosno svaki je od njih uklju en s manje od 3% tema, a takav je udjel i opih sportskih tema. Naravno, jedna od varijabli za ovakve zaklju ke jest i vrijeme skupljanja grae, pa smo svjesni da bi postotci izgledali druk ije da je analiza provedena u drugome razdoblju. Da je graa iz zimskih mjeseci, tada bi bilo visoko estotno zastupljeno skijanje, kao novi nacionalno zanimljiv sport, a s manjim postotcima i klizanje i hokej. Da su praeni ljetni mjeseci, to bi bili vaterpolo, jedrenje, veslanje i sl. Takoer je razlika u zastupljenosti sportova vezana i uz velika sportska dogaanja - lokalna, dr~avna, svjetska ili olimpijska, te posebno uz zna ajna postignua naaih sportaaa, kada se i na prve stranice probijaju ina e manje praeni sportovi, npr. borila ki sportovi, stolni tenis, boanje, kuglanje, plivanje, biciklizam, streli arstvo i sl. U Sportskim je novostima na elno isti takav odnos, ali je zbog veega prostora i vea razlikovnost zastupljenih sportova, pa tamo i tzv. mali sportovi imaju svoje mjesto. Takoer je u tim novinama i viae opih sportskih tema, analiza sportske politike i stru nih komentara, ato se ogleda i u jezi nostilskim zna ajkama naslova. Statisti ki su nam podatci pokazali da se duljina naslova kree izmeu dvije i sedam rije i, dok je prosjek 3,42 rije i. Najviae je naslova s tri rije i (35%), zatim s etiri rije i (30%) te s dvije rije i (25%), dok svi ostali naslovi obuhvaaju tek desetak posto grae. Ti su podatci u skladu s novinarskom teorijom i praksom, gdje se se uspjeanim naslovima smatraju naslovi do pet rije i. U analizi smo krenuli od nekih pretpostavki, od koji se dio dokazao, ali dio nije, nego je uputio istra~ivanje prema novim spoznajama. Logi na je pretpostavka bila da su u naslovu velikim dijelom zastupljene brojke. Naime, sportski se rezultati izra~avaju brojevima, pa nam se to inilo o ekivanim, naro ito za dane nakon odigranih utakmica. Pokazalo se da je ova hipoteza lako oboriva. Naime, neato manje od 15% naslova u sebi sadr~i brojke, s otklonom podlistka Viktorija, gdje se taj udjel penje na 27,6%. Razlog je ovome nesrazmjeru izmeu naae pretpostavke i stvarnoga stanja u tome ato se brojke mahom nalaze u podnaslovima, koji ovim istra~ivanjem nisu obuhvaene. Nesrazmjer, pak, izmeu Viktorije i ostalih rubrika potpuno je razumljiv - ovaj se podlistak o sportskim postignuima mladih sudionika akolskih i ostalih natjecanja ureuje aablonski, naslovi nisu jezi nostilski usporedivi s ostalim naslovima, pa se esto informacija svodi samo na rezultat. Sli no se dogaa i u Sportskim novostima, gdje je zbog brojnosti kratkih priloga takoer est rezultat u naslovu. Sljedea je pretpostavka bila da e se u naslovima nai vrlo visok udjel onomasti ke grae. Ova se pretpostavka u potpunosti potvrdila, dapa e, postotak, koji se kree ovisno o danima u tjednu izmeu 63 i 77%, pokazuje da se u naslovima vrlo esto isti u nazivi klubova, sportskih terena, gradova i dr~ava iz kojih su klubovi, odnosno u kojima su natjecanja, imena i/ili prezimena sportaaa i posebno njihovih trenera, navija kih klubova te izvedenice - etnici i ktetici. Ovo je samo mali pokazatelj takvih naslova: Obje titule Mladosti Connecticut predao naslov Svjetski prvaci u Maksimiru Burnsu Portugal Svestrani Kuko  Alen Juri ne praata Deficitarni irin elf Matkovi ljut na igra e Sretan roendan, Armado! Rije anke predale krunu Kostrenjani ispustili trobod Hreljinska eksplozija Klanjska depresija Sljedea je pretpostavka bila da je u sportskome diskursu vei udjel stranih rije i, nakon meunarodnih susreta, a lokalnih izraza nakon domaih susreta. To se pokazalo tek djelomi no to nim, jer se strane rije i iznimno nalaze u naslovima, npr.: Talaja i Kostani out Boanjakov hat-trick S druge se strane lokalni izrazi, dakle ova vrsta prostorno obilje~enoga leksika, pojavljuje u naslovima, ali je i njihov udjel vrlo malen, od 2 do 3%, npr.: Sve va~nije od baluna Sti~u trofejni gospari "akula" s mornarima Oj, Diname, ne bua prvi Pretpostavili smo i kreativno koriatenje grafostilisti kih mogunosti. Te su mogunosti, na ~alost, ostale neiskoriatene, osim vrlo rijetke stilisti ke igre s malim i velikim po etnim slovom, kao ato je ovaj s vrlo uspjelom asocijacijom na dje ju bajku: Princeze sa statusom pepeljuge I, kona no, pretpostavili smo na stilskoj razini aabloniziranje pojedinih izvjeaa, naro ito za tzv. male sportove i za ni~e razine natjecanja, ato se i potvrdilo. Naime, u naslovima nedjeljne aahovske stranice prevladava izricanje injenica o postignuu na konkretnome natjecanju, npr.: Muslija opet prvi Anand drugi, Kasparov trei U Viktoriji je to joa uo ljivije, pa je naslov vrlo esto sam postignuti rezultat kao glavna informacija, ato pokazuje i podatak o 27,6% ili 47 takvih aablonskih naslova izmeu 170 ekscerpiranih, a esto ih je i do desetak u jednome broju, npr.: Gospi - Grobni an 2:3 Draga - Orijent 0:3 S druge strane, temeljna funkcija svih novinskih naslova - da budu efektni i privuku itatelja, obraeni naslovi u sportskoj rubrici Novoga lista zaista ispunjavaju. Dobro to potvruju sljedei primjeri: `panjolska nepoznanica Kvarnerska bura Bijeli u finalu Cvitanov rije ki bljesak `est aspirina za vatrene Kamniku aahovski oskar Vje ni grad u plamenu Nakon analize pretpostavki krenulo se u analizu naslova u odnosu na jezi ne razine, posebno za morfoloaku, sintakti ku i leksi ku. Iz cjelovite analize morfoloake razine, zbog brojnosti i slo~enosti podataka, iznosimo samo neke relevantne zaklju ke. U naslovima je evidentno najzastupljenija vrsta rije i imenica, jer gotovo da nema naslova bez imenice. Dapa e, u ak 68% naslova imenica je prva rije i, pa ona privla i poglede itatelja, na njoj je naglasak, odnosno u 25% naslova to je sintagma s pridjevom i imenicom, a u 21% naslova struktura imenica + prijedlog s imenicom, npr.: Povratak }aje Izazov karijere Loainjkama srebro, Rabljankama bronca Uvjerljivi Zameani Krimejska feata taatine Slani okus poraza Ivaniaevi u Umagu Histerija na tribinama Rije ani u Maarskoj Kada promatramo uporabu glagola u naslovima, vidimo podatak o samo 26% naslova s izre enim glagolom te injenicu da se radi gotovo isklju ivo o dvama glagolskim vremenima - prezentu ili krnjem perfektu, te iznimno o imperativu ili futuru, npr.: Idemo po pobjedu Mlaka skriva odli ja Boban propuata ostatak sezone Ispali Ivan i Jelena Bona i odstupio Suze potekle Poljudom Dr~'te lopova Odlu it e nijanse Iz ovih nam je podataka razumljiv gotovo potpuni izostanak pojavnica pomonoga glagola biti, ina e u hrvatskome jeziku najfrekventnije rije i, npr.: Zna se tko je lider Nitko nije favorit protiv Hrvatske Iz ovih se podataka jasno mo~e zaklju iti da upravo u morfoloakoj, primarno nominalnoj, strukturi naslova le~i i odgovor zbog ega je nakon itanja novinskih (ne samo sportskih) naslova uo ljiva njihova stati nost i iz nje proizlazei opi dojam objektivnosti izvjeatavanja. Pristup sintakti koj analizi naslova temelji se na shvaanju naslova kao re enice, i po svojoj strukturi i po svojoj funkciji. Rije  je o gotovo beziznimno izjavnim re enicama kakvih je ak 97% u obraenu korpusu, a iz tako visokoga postotka proizlazi i zalihost uporabe interpunkcijskoga znaka, npr.: Rusi otkazali Zec opet ska e Svoju funkciju re eni ni znakovi obavljaju samo kada je re enica preoblikovana pitanjem ili usklikom, npr.: Gdje ste, strijelci? Sretan roendan, Armado! Ali, vrlo esto upitnik ne ozna ava pitanje, nego sumnju u navedenu tvrdnju, npr.: Disciplinski postupak protiv Mladenovia? Grabi budui predsjednik? Vrlo su rijetki naslovi koji imaju cjelovitu sintakti ku strukturu slo~ene re enice, npr. Ljubav du~e traje, kad se novac daje To, naravno, ne zna i da se i u kratkim naslovima ne mogu skrivati zavisnoslo~ene re eni ne konstrukcije, koje su na povrainskoj razini sa~ete, npr.: Svijet na 64 polja (*To je svijet koji se nalazi na 64 polja.) Iz morfoloake je analize vidljivo i da je predikat tih naslova-re enica esto neoglagoljen, odnosno bez pomonoga glagola (iznad 70%), npr.: Obje titule Mladosti (*Obje titule pripadaju Mladosti.) Pipen presudio (Pipen je presudio.) U sa~imanju naslova dolazi i do sintaktostilisti kih pomaka, odnosno nailazimo na sintakti ke figure oduzimanja - elipsu ("izostavljanje dijela iskaza koji je bitan za komunikaciju, tako da ga recipijent mora rekonstruirati") i reticenciju ("figura kod koje se operacijom oduzimanja dokida kraj re enice, stiha, iskaza"). U objema se situacijama radi o nedovraenim sintakti kim strukturama, s tom razlikom da itatelj obi no lako rekonstruira re enicu u slu aju elipse, dok je kod reticencije zbog nagloga prekida faktor neo ekivanoga ishoda vei, npr.: Nitko do norme (*Nitko nije stigao do norme.) Ipak u subotu (*Ipak e se igrati u subotu.) Zbog navija a novi termin (*Zbog navija a je odreen novi termin.) Za dobra stara vremena& Zadar je najbolji& }apci korak do&  Rekonstrukcije posljednjih primjera s reticencijom nisu mogui bez itanja teksta, nakon ega je tek mogue razumjeti zbog ega je re enica naglo prekinuta, a prekid ozna en troto jem. Mo~emo zamijetiti da je primjera naslova s reticencijom znatno viae u kontrolnome korpusu, ato pokazuje i ovaj izvrstan primjer koji itamo i u Ve ernjem listu i u Sportskim novostima, ija je rekonstrukcija u potpunosti ovisna o cjelovitome tekstu: Raspad sustava, ako& Ve je nazna eno da od ovdje opisane sintakti ke sheme naslova povremeno odstupaju naslovi u Ve ernjem listu i Sportskim novostima. U Ve ernjem listu esto se kao naslovi izdvajaju i time naglaaavaju izjave pojedinih sportaaa i trenera, ija imena su obi no u nadnaslovu, ali mogu biti i dio naslova, npr.: Odlazim, ali na ljeto! Sanjam obranu svjetske bronce Toni Kuko  Moram pokazati da mogu igrati Miroslav Bla~evi Mijatovi je naaa budunost U Sportskim novostima se osim izjava navode i povremeno du~i komentari sportskih radnika i/ili novinara, a koji su naj eae neprikladni svojom du~inom za funkciju naslova, npr.: Dosta mi je podcjenjivanja, ako treba, idem iz Lazija! Ako Hajduku vrate tri boda. Bit e prvak! U leksi ko-semanti koj, odnosno tematskoj analizi zapo injemo od nekih leksi kih pojavnosti, koje u svojoj estotnosti nadmaauju osnovno sportsko nazivlje (npr. nogomet, gol, koa, bod, lopta, utakmica, zavranica, koaarkaa, vratar& ). Izmeu njih se isti u semanti ka polja koja ina e ne bismo mogli o ekivati u istome diskursu, odnosno konkretno u sportskome diskursu. Njihova estotnost daje osnovni ton naslovima, pa otud i naaa za udnost na prvi pogled. Ali, podsjetimo li se da se u to uvijek uklju uju i asocijacije, dio tih naslova mo~emo razumjeti i prihvatiti kao uspjeane stilske igre. To su zna enjska polja 'katastrofi nosti', 'borbenosti', 'kraljevstva', 'glazbe', 'plesa', 'nade', 'srca', 'novca'& Iz ovoga popisa vidimo disperzivnost na leksi kome i asocijativnome planu. Po nimo s prvom skupinom naslova, onima kojima autori ili urednici izra~avaju katastrofu nakon loaega rezultata nekoga, obi no vrlo zna ajnoga sportskoga dogaaja. Tada se u naslovima naglaaava kako se gube posljednje aanse, viae nema nade, nema izlaza, a poraz je sramotan, npr.: Kobnih 5 minuta Potop Suaa ana Potop u nastavku Potop bez posljedica uri potopio dokere Opsadno stanje Mrkla no ~enskog nogometa U ovome se segmentu estotnoau pojavljivanja isti u imenice potop i kob te njihove izvedenice. Tako je i u kontrolnoj grai, npr. Svi su se gromovi sruaili na Poljud, Raspad sustava ako& , Interov potop u Udinama, Novi vatreni val potopio Austrijance& S katastrofi noau je usko povezana i izrazita "borbenost" istaknuta u naslovima, odnosno niz leksema koji su primarno dio vojne terminologije. Vidi se to svakodnevno u naslovima u Novom listu, a izdvajamo: Rimljani osvajaju London Krimej ani bez baruta Rafalno na Rujevici Apotekari rafalno Dvoboj otko enih revolvera Kanonada u nastavku Velikani praznih puaaka U kontrolnoj je skupini zamijeena determinologizacija vojnoga nazivlja i njegova uporaba u sportskome diskursu, ali u neato manjoj mjeri. Preuveli avanje je sastavni dio sportskih naslova. Naime, razni su na ini privla enja itatelja, a preuveli avanje poma~e skretanju pozornosti na tekst, npr.: Kiaa medalja i rekorda Vatromet pogodaka na Rujevici 'Kraljevske' se asocijacije, o ekivano, nude uz visoka sportska postignua, gdje se osvajaju zlatna odli ja i okrunjava pobjednika, npr.: Tri kralja s Kantride Dvostruka krunidba McRae kralj Katalunyje Zlatna Flegova glava Ali, te su asocijacije vezane i uz velike poraze, odnosno uz gubitak primata, npr.: Kraljevii razo arali Rije anke predale krunu Plesne su asocijacije vrlo este i premda to tako na prvi pogled ne izgleda, vrlo uspjeane. Naime, naj eae se izborom plesa koji se u naslovu imenuje asocira na zemlju u kojoj je natjecanje ili iz koje su protivnici, pa se gubi osjeaj nelogi nosti povezivanja sportskih i plesnih pokreta, npr.: Be ki valcer vatrenih Knicksima zavrani ples Schumacher otplesao sambu Tenis i samba Zanimljivo je da leksi ko-semanti ko polje 'novca' nema takvih asocijacija, nego su sve puno konkretnije i prizemnije, npr. Ste aj rije kog vaterpola Bankrot vodeih Ljubav du~e traje, kad se novac daje I iz nekih se drugih semanti kih polja esto unose leksemi u naslove - srce, nada, veliko i sl., npr.: Hrabro istarsko srce Gr koj sto dana nade Ro~ajac probudio la~nu nadu Veliki derbi, veliko razo aranje Ovaj nas dio analize uvodi u pregledavanje motivskih slojeva iz kojih se crpe ideje za kreiranje naslova u sportskoj rubrici. Na visokom je prvome mjestu to vojna struka i vojno nazivlje, ato smo ve opisali. Slijede religijski motivi i asocijacije na biblijske teme, te potreba poznavanja Biblije za intertekstualno interpretiranje naslova, npr.: Muka po Samprasu Pobjeda pred vratima raja Vrag proaao rajskim vratima Godina mraavih krava esti su motivi iz akolskoga ~ivota upotrijebljeni u sportskim naslovima, prvenstveno oni vezani uz razne vrste ispitivanja znanja i sposobnosti, npr.: Popravni Rije ana Europski ispit zrelosti Kao i u sve drugo, i u ovo se podru je uplie politi ki diskurs, npr.: Funkcioneri reprezentativci Canjugina smjena - depolitizacija kluba S druge je strane puno mirniji i ugodniji diskurs - usporedbe s biljnim i ~ivotinjskim svijetom, od asocijacija na naziv kluba do metafori nosti vezane uz ~ivotinje, poznate nam iz basana, npr.: Proljetni miris ivan ica avoli ubrali ljubi ice Novi safari za zebre Plaaljivi zec Nogometaa meu vukovima Lak zalogaj vukova Ovi naslovi sa ze evima i vukovima vode nas do sljedee stilske figure koju jasno uo avamo u velikome broju naslova. Naime, neovisno o tematskome polju iz kojega se uzimaju ideje za naslove, autori tra~e suprotnosti i upravo na tim kontrastima strukturiraju svoje naslove, npr.: Iz pobjede u poraz Petarda bez odjeka Organizirani kaos Viae trenera - manje aahista Po etak odredio ishod Tri kapi meda u pelinu Gorka lizaljka Vidimo da je slikovitost temeljno obilje~je veine ovdje predstavljenih naslova, ato je rezultat leksi ke polisemi nosti. Polisemija omoguava prenoaenje zna enja, a kao posebni tipovi prenesenoga zna enja javljaju se i metafore i metonimije, npr.: Samo igra i nose zlatna jaja Optimizam zapljuskuje Kantridu }utica zaobiala treeligaae Ovi nas naslovi vode prema najslo~enijoj skupini naslova - onima koji u sebi uklju uju asocijacije na druge, prethodno realizirane tekstove. Ostvaruje se tako jedan od temeljnih standarda tekstualnosti, odnosno konstitutivni princip teksta - intertekstualnost. Analiza te ovisnosti teksta o poznavanju drugih, ve realiziranih tekstova, nu~no tra~i poznavanje teorije "znanja o svijetu", ato smo naveli u metodoloakome uvodu. U obraenu korpusu vidimo da se autori najviae okreu prema filmu i knji~evnosti, premda ima i drugih podru ja na koja nas upuuju, od povijesti do gospodarstva. U pristupu tim naslovima poma~u nam lingvisti ke pomone discipline, naro ito kognitivna semantika. Donosimo neke od uspjelih primjera takvih naslova: Zvijezda je roena Kiani ovjek Moreni Povratak otpisanih Mali veliki ratnik Srebrna imperija uzvraa udarac Sedam lakih komada Walker ipak s ovoga svijeta Aske lavljeg srca Dvadeset i dva Bruta u jednome U potrazi za izgubljenim sustavom Intertekstualnu interferenciju nalazimo i u naslovima koji su kreirani po uzoru na narodne poslovice, npr.: Strpljen, spaaen Vuk sit, a ovce& Po Ateni se Sidney poznaje Hini i Car ne ine proljee Ova skupina navedenih naslova upuuje na postojanje odreenih teakoa u dekondenziranju, odnosno dekodiranju naslova, a postupak dekondenziranja pokazat emo na sljedeim naslovima: Apotekari odakrinuli vrata raja Apotekari rafalno Apotekari, naravno, nisu ljekarnici nego nogometaai, pa je za dekodiranje nu~no znati da je rije  o ekipi Bayera, nakon ega nas to treba asocirati na poznatu tvornicu lijekova. I onda nema problema u razumijevanju metafore. Ovakve metafore jasno pokazuju postojanje jezi ne kreativnosti sportskih izvjestitelja. U to mo~emo uklju iti i naslov Golijada na Trsatu, gdje se po poznatome tvorbenome modelu stvara nova rije  - golijada, sa zna enjem 'sve anost golova'. Sufiks -ijada plodan je sufiks hrvatskoga jezika i tvorba ove izvedenice u skladu je s tvorbenim mogunostima hrvatskoga jezika. Intrigantan je i naslov Skrajani namu ili favorita, gdje su skrajani, prema tekstu koji slijedi, igra i kluba koji je na predzadnjem mjestu na ljestvici. Ni u konzultiranim rje nicima hrvatskoga jezika ni u Akademijinu nacrtu za tvorbu hrvatskoga jezika rije i golijada i skrajanin nisu zabilje~ene, pa ih mo~emo smatrati novotvorenicama. Dapa e, mo~emo ih smatrati vrlo uspjeanim novotvorenicama, jer su tvorene prema plodnim tvorbenim modelima. I na kraju ove analize mo~emo pogledati je li stanje isto u vrijeme iznoaenja ovih rezultata na znanstvenome skupu u lipnju 2002. godine. Naime, upravo su se tih dana odigravale utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva, pa su novine bile usmjerene izvjeatavanju iz Japana i Koreje - o naaim reprezentativcima, njihovim uspjesima i promaaajima. Rije  o svjetskome prvenstvu koje je zapo elo s puno visokih o ekivanja od igre naaih reprezentativaca, pa u naslovima koje nalazimo u Novom listu ia itavamo davanje posebne pozornosti oblikovanju naslova, posebice onih na naslovnim stranicama novina i naslovnim stranicama privremenoga podlistka. Upravo je u njima asocijativnost i intertektualnost visoko zastupljena, npr.: Ole, ole, Hrvatska! Vatreni razo arali I naslovi pojedinih izvjeataja uklapaju se u sliku koji smo stvrorili o naslovima u sportskoj rubrici, odnosno pokazuju sve ranije opisane zna ajke, npr.: Talijani jedina nada Nema predaje Nismo izgubili rat Zaslu~no smo izgubili Joziev sastanak sa zabludama Igra i otkazali posluanost Vjerujem u Jozia Vrijedi to i za izveataje o postignuima drugih nogometaaa, npr.: Sudac je rastu~io fantje Mills "skuhao" remi Tragi ar Tavarelli Carioce kroz uaicu igle Katastrofa prijeti Albionu Nada umire posljednja Povijesni hod Japana Presko en kineski zid Rika azijskog tigra Biti ili ne biti Upravo ovi posljednji naslovi pokazuju sve zna ajke intertekstualnosti, o kojoj smo ve govorili. I, na kraju, valja neato rei o naslovima u prigodnoj kolumni novinara Igora Vrania, izvrsno nazvanoj Konnichiwa, Croatia. Sva velika meunarodna natjecanja obi no prate i kolumne naaih novinara, koji u njima komentiraju sportske dogaaje, ali joa viae zemlju i obi aje drugih naroda koje tamo susreu. Ove su kolumne, razumljivo, zanimljive i onima koji ne prate sportska dogaanja, pa se ve godinama mo~e vidjeti da im novinari prilaze s posebnom pozornosti. To se ogleda i u naslovima pojedinih tekstova. Iz ovoga japanskoga ciklusa izdvajamo vrlo uspjeane kulturoloaki zanimljive naslove: Labui pjev Jozi-san nogometni irin harakiri Provedena analiza opse~noga korpusa od gotovo 1300 naslova sportske rubrike rije koga Novoga lista i izneseni podatci pokazuju da i tako kratki iskazi kao ato su novinski naslovi mogu pru~iti obilje grae za lingvostilisti ke analize. Obraeni su naslovi zadovoljavali temeljna tra~enja koja su bila pred njih postavljena - minimumom jezi nih sredstava izrekli su maksimum informacije, privukli pozornost itatelja, a neki su naslovi pokazali i airoku kulturu i informiranost te jezi nu kreativnost svojih autora. U naslovima dolazi do izra~aja svojevrsni sportski ~argon koji je vrlo blizak i poznat redovitim itateljima sportske rubrike, dok ostali itatelji ote~ano ia itavaju jednozna no zna enje pojedinih naslova. Stoga se nu~nost korespondencije teme i jezi nih sredstava ipak nije u svim slu ajevima potvrdila. Kontrolni korpus iz drugih dnevnih novina - Ve ernjega lista, te iz dnevnih sportskih novina - Sportskih novosti potvrdio je veinu zamijeenih zna ajki naslova u naaem korpusu.  Usp. Josip Sili, Polifunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, god. V., br. 1., Zagreb 1996., str. 244-247.  Usp. Branko Toaovi, Funkcionalni stilovi, Institut fr Slawistik der Karl-Franzens-Universitt, Graz 2002. te tamo navedenu literaturu.  Usp. Marina Kova evi - Lada Badurina, Raslojavanje jezi ne stvarnosti, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka 2001.  Josip Sili, Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, god. VI., br. 3, Zagreb 1997., str. 495-513. i Lada Badurina - Marina Kova evi, Publicisti ki stil - problematizacija pojma, Rije ki filoloaki dani, Zbornik radova, knj. 3., ur. Diana Stolac, Filozofski fakultet Rijeka, Rijeka 2000., str. 19-27.  Usp. "Publicisti ki se diskurs izdvaja kao presjeciate razli itih diskursnih tipova uklju enih u airoko zacrtan javni (nad)diskurs" (Marina Kova evi - Lada Badurina, Raslojavanje jezi ne stvarnosti, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka 2001., str. 100).  Rje nik hrvatskoga jezika, ur. Jure `onje, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a - `kolska knjiga, Zagreb 2000., s. v. novine, str. 707.  Iz literature o novinarstvu u vezi s ovime mo~e se, izmeu ostaloga, usp. Stjepan Malovi, Novine, Stjepan Malovi, Zagreb 1995.; Uvod u novinarstvo, uredili Sherry Ricchiardi i Stjepan Malovi, Izvori, Zagreb 1996.; Marko Sapunar, Osnove znanosti o novinarstvu, Epoha, Zagreb 1995. Informacije o jeziku i stilu novinskih tekstova, uklju ujui i naslove usp. zbornik radova Jezik i stil sredstava informisanja, Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1991.  Usp. Marina Kova evi - Lada Badurina, Raslojavanje jezi ne stvarnosti, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka 2001., str. 27.  Sintaktostilistika se mo~e definirati kao stilisti ka disciplina koja popisuje-opisuje-vrednuje izra~ajna sredstva i stilisti ke postupke na planu sintakse (prou ava gramati ka sredstva pomou kojih se rije i spajaju u re eni ne cjeline). Stoga je istra~ivanje zapo elo analizom sintakti ke strukture naslova.  O jeziku u Novom listu i ostalim rije kim javnim medijima ve je izvjeaivano na Danima sv. Vida, usp. Lada Badurina, Nekoliko rije i o rije ima u rije kim javnim medijima, Sveti Vid, Zbornik III., ur. Darinko Muni, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka, str. 203-213.  Vladimir Ani, Rje nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 1998., 3. izdanje, s. v. naslov, str. 593.  Rje nik hrvatskoga jezika, ur. Jure `onje, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a - `kolska knjiga, Zagreb 2000., s. v. naslov, str. 655.  Usp. niz zbornika Hrvatskoga druatva za primijenjenu lingvistiku i tamo navedenu literaturu, posebno: Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike, Zbornik radova, ur. L. Badurina, N. Ivaneti, B. Pritchard, D. Stolac, Hrvatsko duatvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka 1999. te Josip Sili, Lingvisti ke i sociolingvisti ke zakonitosti, Kolo, 2/1996., str. 243-248.  Usp. Marina Kova evi - Lada Badurina, Raslojavanje jezi ne stvarnosti, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka 2001., str. 34 i dalje.  O razlikama izmeu osnovne i kontrolne skupine bit e rije i na odgovarajuim mjestima iznoaenja rezultata naae analize.  Najbli~i ovome prosjeku od 3,42 rije i jest podatak iz Viktorije, iji je prosjek 3,44 rije i u naslovu. U korpusu nije bilo naslova od jedne rije i, premda smo praenjem novina utvrdili i postojanje takvih, premda rijetkih naslova, npr. Bravo! Iznimni su naslovi od osam i viae rije i, kada se to no navode ne ije rije i, mahom iz Sportskih novosti, npr. Glasni su samo kada tra~e novac, na terenu aute! ili Ronaldo je druga pri a, ja bih mogao zaigrati za tri tjedna.  Pod stranim se rije ima misli na neprilagoene rije i izravno uklju ene iz drugih jezika, a ne i na rije i stranoga porijekla, koje su proale kroz proces prilagodbe - grafijske, fonoloake, morfoloake, ili na imena i sl. Kad bi i te rije i bile uklju ene u ovu informaciju, zbog velikoga broja internacionalizama omjeri bi, naravno, bili druk iji.  Pod lokalnim se izrazima misli na dijalektalne, ~argonske i ostale jezi ne ostvaraje koji su obilje~ja samo odreenih krajeva ili naselja.  Kako obje ove posljednje skupine izraza s imenicom naj eae imaju atributivnu funkciju, razumljivo je da je naglasak na imenici kao dominanti takvih vrsta sintakti kih sklopova.  Izostanak pomonoga glagola u potpunosti se odnosi na krae naslove, dok se one iznimne pojavnice nalaze u du~im naslovima.  Prema: Milan Mogua, Maja Bratani i Marko Tadia, Hrvatski estotni rje nik, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i `kolska knjiga, Zagreb 1999., str. 19.  Premda se interpunkcijski znakovi u naslovima rijetko rabe, u korpusu nailazimo na (po estotnosti uporabe) upitnik, uskli nik, crticu, troto je, dvoto je, zarez, zagrade i navodnike. (U kontrolnome je korpusu taj popis du~i, pa se rabi eae npr. uskli nik, crtica te upitnik i uskli nik.) Probleme mo~e eventualno izazvati nebilje~enje znaka, kao ato je u sljedeem primjeru: Prezentacija Rijeke, kada bez itanja teksta ne mo~emo znati radi li se o gradu Rijeci ili nogometnome klubu.  Teorijski pristup v. u: Marina Katni-Bakarai, Stilistika, Ljiljan, Sarajevo 2001., str. 318.  Naslov iz Sportskih novosti.  Tako je i u Sportskim novostima, npr. Groznica velikog utorka trese Maksimir, Be ej je apsolutni favorit, Pletikosa spasio bijele.  Naslov iz Sportskih novosti.  Zanimljiva je re enica-naslov u Sportskim novostima: Igra i su na pu~u dolazili, na zecu e otii!  Neki kontrasti nisu najuspjeaniji, kao npr. Gorki hamburger.  Dodajemo i izvrsne metafori ne naslove iz Sportskih novosti: Slaba izvedba na premijeri, Kandidati za Istambul potvrdili vize, Uvjerljivo skinut i trei skalp.  Koliko su takvi naslovi razumljivi prosje no obrazovanome itatelju, ne mo~emo odgovoriti, ali iznosimo realnu sumnju u potpuno razumijevanje svih zna enjskih slojeva ovakvih naslova.  Brojni su takvi naslovi iz kontrolnoga korpusa, npr. Watergate u STK Donat (iz Sportskih novosti) i Don Kihot juriaa na Solun (iz Ve ernjega lista).  U korpusu se pojavljuju naslovi u kojima se spominju vrtlari, tj. lanovi mom adi Zrinjevca i sl.  Usp. Stjepan Babi, Tvorba rije i u hrvatskom knji~evnom jeziku - Nacrt za gramatiku, JAZU - Globus, Zagreb 1986., str. 79-80.  O sufiksu -anin/-janin v. Stjepan Babi, Tvorba rije i u hrvatskom knji~evnom jeziku - Nacrt za gramatiku, JAZU - Globus, Zagreb 1986., str. 203-215.  V. Vladimir Ani, Rje nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 1998., 3. izdanje; Rje nik hrvatskoga jezika, ur. Jure `onje, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a - `kolska knjiga, Zagreb 2000.  V. Stjepan Babi, Tvorba rije i u hrvatskom knji~evnom jeziku - Nacrt za gramatiku, JAZU - Globus, Zagreb 1986.  Odreene poteakoe u jednozna nom razumijevanju ovih naslova, ipak, postoje, pa tzv. obi ni itatelj mo~da nee razmjeti da labui pjev u naslovu zna i dobru utakmicu od koje nemaa nikakve koristi na ljestvici, ato, pak, dobro razumiju pratitelji sportskih dogaanja i itatelji sportske rubrike. PAGE  PAGE 1 Bn*,h2 " n  B^` ^!""N#r#t#v#%$%%%%&''****:+t+,,<-----.F.j.p. 56\]CJ6] j0JU 6CJ]CJ 56CJ \] 5CJ \CJ56CJ\]NB  n,.0&  ^!(%2R3`^$a$$a$$a$6 ?@p.....// /V/j///0&00112333355&6(6<<>EEGG&H>HrHHHHHHHI$IBIVItIIIJJK:KBKbKjKKNNUUVWXW[[F\^\<]\]]]]^x^^v_x___lmm(mqqBvTvj0JCJU56CJ\] 6CJ]CJ j0JU6]VR369>rBBHIKLRWX[[Ndlorrs{@t^`Tvx$xTzzz` hjT>hԇrv^؍NzƓ˜pxz|ޙ^ОҞP4~,FZȮή|bҰ&,RNȽj0J6U]56CJ\]6] j0JU 6CJ]CJVBrԀ:`T>hԇ:r^N|` ^^^| Nz|0PĔ>l̗2T` ^`^˜^PJ4~,FZ̫^` ^`̫|<xʲ&NPtȽ2\zFx^`^Ƚ*4:@Z\(F~>@BX\.Rn<4L*$&(.0tvxRtt,<56CJ\] j0JU\ 6CJ]j0J6U]CJ6]U&N~BX\4T$`a$$a$ ^`$a$  p#^^Tn<L4L6`|*^^ p#^*Pt(V 2r2xRt^ p# ^^^^t 6`z>b h\^h`\`^6b.T d.*J6 8   ( * V ~ > @       $|Zft:<.02V 6CJ]56CJ\]CJj0JCJUj0J6CJU] 6CJ]CJ6] j0JUM@f"Nv^ Hfh6 ( >  :.^^ ,h^,`hbnvj\d&   !!""p#|#,$N$\$$$<%@%B%''))|*~*x+z++,,,//001 1j1l111111111222222243Z3\333344484:4444x5|5 6CJ]j0JCJU56CJ\]CJZ !@%')|*x+,0j1122384|56889;<=??|5~566^77777777788 888889999::>::;;@;r;;;<<<H===>>????????@@@@@@0JmHnHu0J j0JU56CJ\] 6CJ]CJj0JCJU7????@@@@@h]h&`#$0&P 1h. A!"n#n$n%SS  iH@H Normal$dh*$a$CJ_HaJmHsHtH.@. Naslov 1$@&CJ@@@ Naslov 2$$@&a$56CJ\]4@4 Naslov 3$@& 6CJ]44 Naslov 4$@& 5CJ\:: Naslov 5$$@&a$ 5CJ\@@ Naslov 6$$@&a$56CJ$\]4@4 Naslov 7$@& 5CJ$\<@< Naslov 8$@&^ 5CJ$\< @< Naslov 9 $L@&^L 5CJ$\6A@6 Zadani font odlomka8B@8 Tijelo teksta$a$CJ6@6 Tekst fusnoteCJaJ6&@6 Referenca fusnoteH*6P@"6 Tijelo teksta 2CJJC@2J Uvu eno tijelo teksta `CJ8Q@B8 Tijelo teksta 3$a$0 @R0 Podno~je  p#*)@a* Broj stranice} L()-6?4?HJJhMBRTadiklopMst\uuu~  !"#$%yt5|( 0 - b!9B#tY'RUl!J`x NS\H9r""#^$S')r*++'0{45N7O77;====== >!>9>R>j>>>>???r@@@@@AA CC9C/DFDZD'E>ENE^EwEEEEEBF HH(HNHbHzHHHHHIIIJJ*J@JNJaJJ K/KBLqMMMMN(N{NNNO?OOPPPQ-S\SSSSS TUUXVWWjTԖYxݗxsPœ 0000000`0`0`000000000000000000000000000000000000000000000000000000@000@0@ 0@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@00/@@0/@0/@000/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@00/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0000/@000/@00/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@0/@00/@h00S[0S[0S[0000S[0S[0S[0S[0S[0S[0000@0S[000000000000000000000000000000000@00000000(0(000000000000x0h000000 0000(000000000000000000+f0+f00+f0+f0+f0+f000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0 0 p.TvȽ|5@R3|̫T*?@@ !! !IJ_`wx~ MORT[]GI8:qs""""##]$^$R'S'))q*r*++&0(0z4|455M7P777;;============ > > >!>8>9>Q>R>i>j>>>>>>>??????q@r@@@@@@@@@AAAA C CCC8C9C.D/DEDFDYD[D&E'E=E>EMENE]E^EvEwEEEEEEEAFCF H HHH'H(HMHNHaHbHyHzHHHHHHHHHIIIIIIJJJJ)J*J?J@JMJNJ`JaJJJ K K.K/KALBLpMqM~MMMMMMNN'N(NzN{NNNNNOO>O@OOOPPPPPPQQ,S-S[S\SSSSSSSSS T TUUUUWVXVWWWW;WrLpRJwr D*h hh^h`OJQJo(h 88^8`OJQJo(oh ^`OJQJo(h   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh xx^x`OJQJo(h HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(@ ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( hh^h`OJQJo(o ^`OJQJo(o ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(b\[B>rT0HKd*RJwg\[`M@ ^`OJQJo(a 0 @[h ">CDHJKNPQTW]^_`abdeghkpqsuwy~ *.06BH  "48:@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New"1=y=yk7!nx0@ 2Qdr D. StolacD.StolacOh+'0p  , 8 DPX`hdrr D. Stolac . S. S Normal.dot D.Stolact2StMicrosoft Word 9.0@F#@1mu@1muk՜.+,0 hp|  v7@ dr Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0mu1TableSWordDocument2lSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool0mu0mu  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q