ࡱ> Y QZbjbjWW ==CU ]XXX b 8J$nl ^^^^^^^^\ ^ ^ ^ - _ 3 $l `W ^^^^^W ^^^^^^^^^^\ nn^\ ^N^`\ ^*4,׬^T Stjepan Tkalec Silvana Prekrat Marko @mire  UGAONO SPAJANJE BUKOVINE KLINASTIM ZUPCIMA BEECHWOOD FINGER-JOINTS APPLIED AT AN ANGLE Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper Prispjelo: 16.09.1997. Prihva}eno: 08.10.1997. UDK 630* 824.8:856.1 SA@ETAK U radu se predo~uju rezultati istra`ivanja nekih fizi~ko-mehani~kih svojstava spojeva ostvarenih klinastim zupcima pod kutom 45o, izra|enih od bukovine (Fagus silvatica, L.). Dosada{nja istra`ivanja prete`no se odnose na podu`no spajanje drva ~etinja~a, dok su znanstveni rezultati o spajanju drva lista~a te spajanju pod kutom manje zastupljena. U sklopu rada proveden je pokus sa spojevima napravljenim klinastim zupcima duljine 7,5 i 10 mm kojima je ispitivana izdr`ljivost na stati~ka i dinami~ka optere}enja. Stati~ki moment sile kod zubaca od 7,5 mm bio je 35,7 % ve}i od onoga u zubaca duljine 10 mm. Tijekom dinami~kih optere}ivanja veli~ina momenata sile razli~ito je utjecala na veli~inu otklona okvirnica i izdr`ljivost spojeva na broj impulsa sila. Nagibna krutost spojeva, kao odnos momenata sile i otklona okvirnice u manjih je zubaca 18,4% ve}a. Ispitivanja na dinami~ko-stati~ka optere}enja pokazala su da zamaranja spojeva djelovanjem naizmjeni~nih momenata do 10 000 oni ciklusa neznatno gube na ~vrsto}i na stati~ka optere}enja. KLJU^NE RIJE^I: drvne konstrukcije namje{taja, spojevi klinastim zupcima, stati~ka i dinami~ka optere}enja, ~vrsto}a i izdr`ljivost spojeva Summary The paper presents the results of the research done on some physical and mechanical properties of the beechwood (Fagus silvatica, L) finger joints applied at an angle of 45o. With the previous research mainly referring to the lengthwise joining of softwoods, the scientific results about hardwoods and angle-joining has been scarce. We have done tests for durability and both static and dynamic load with finger joints, 7.5 and 10mm in length. The static moment of force with the 7.5 mm finger joints was by 35.7% higher than with the 10 mm joints. During the dynamic loading, the values of the moments of force showed differently against the number of force impulses. The joint slant stiffness as a relation between the moment of force and magnitude of deklination is by 18.4% higher with smaller joints. The tests on the dynamic-static load showed that joint exertion through the impacts of interchsnging moments up to 10 000 only slightly affect the resistance to static load. Key words: wood constructions for furniture, finger joints, static and dynamic loadings, resistance of the joints 1. UVOD 1. INTRODUCTION ^vrsto}a spojeva va`an je ~imbenik tehni~ke kvalitete proizvoda od drva. Ona ovisi o tri skupine obilje`ja koja se odnose na izbor materijala za izradu, konstrukcijske oblike sastavljanja i tehnolo{ki proces izrade, koji pak bitno ovisi o primjeni tehnolo{ke opreme, odnosno o njezinim svojstvima, a to su: - geometrijska i fizi~ko-mehani~ka obilje`ja dijelova i sklopova, odnosno cjelovite konstrukcije proizvoda - fizi~ka i mehani~ka svojstva sredstava za spajanje i povezivanje, tj. lijepljenje i okivanje ili povezivanje raznim veznim elementima - tehnolo{ki postupci izrade koji razumijevaju metodu i re`im rada o kojima ovisi to~nost i fino}a obrade, pravilno lijepljenje, okivanje i dr. Uvo|enjem metoda racionalizacije radi u{teda skupocjenog drvnog materijala u proizvodnji namje{taja od drva lista~a sve se ~e{}e rabe klinasti zupci kao jedan od konstrukcijskih oblika du`inskog i ugaonog spajanja. Brojna dosada{nja istra`ivanja i postignuti rezultati pridonijeli su normiranju spojeva zupcima, razvoju alata i tehnologije, a time i {irokoj primjeni du`inskog i ugaonog spajanja pri izradi proizvoda za graditeljstvo od drva ~etinja~a, i to prozora, vrata, obloga i dr. Me|utim, istra`ivanja vezana za klinaste zupce primjenjivane u konstrukcijama namje{taja od drva tvrdih lista~a malobrojna su, iako je njihova zastupljenost u izradi namje{taja za sjedenje sve ve}a. Prednost pred ostalim na~inima podu`nog sastavljanja jest uporaba relativno kratkih obradaka, malo oduzimanje drvne mase za izradu zubaca, te postizanje velike ~vrsto}e spoja. 2. PROBLEMATIKA I SVRHA RADA 2. WORK PROBLEMS AND AIM OF RESEARCH Prva razvojna istra`ivanja industrijske tehnologije spajanja klinastim zupcima zapo~eo je J.E. Marian, (2), te B.O. Ivanson i H. Stm (3). Oni su za zadane duljine zubaca u rasponu 4 do 9 mm i nagib zubaca 1:5,6 i 7:7,6 te tlak stezanja 750 i 1500 N/cm2 ispitivali veli~inu raskola sile po zupcu, te po~etnu i kona~nu ~vrsto}u spoja. Optimalna po~etna ~vrsto}a spojeva u ~etinja~a postignuta je pri duljini zubaca 6 mm. I. Raj~an i B. Ko`elouh (1) bavili su se prora~unima dvije skupine spojeva zupcima. Prva skupina obuhvatila je zupce prema DIN - u 68140, namijenjene nosa~ima, te dvije skupine zubaca bez posebnih zahtjeva, tj. znatno kra}e zupce koji su u upotrebi manje naprezani. Ispitivanja razli~itih profila pokazala su da postoje male razlike izme|u prora~unskih vrijednosti rezultata dobivenih nakon ispitivanja uzoraka. Prvi ugaoni kosokutni spojevi s malim zupcima primjenjivali su se u industriji okvira. U. Berger (5) na temelju svojih ispitivanja utvrdio je da su na okvirnicama od smrekovine i merantijevine, prikra}enim pod kutom 45o, najbolju slijepljenost pokazali zupci duljine 7,5 mm. Sli~ne rezultate dobili su R. Htner i P. Biniek (6), koji su ~vrsto}u ugaonog spoja zupcima uspore|ivali s nekoliko razli~itih spojeva: ~epom i raskolom, mo`danicima, umetnutim ~epom, a koji su uz jednak presjek okvirnica pokazali slabije rezultate. Uspore|uju}i ugaono-bo~ne spojeve s utorom i perom te malim zupcima, S. Tkalec (9) je prema svojim istra`ivanjima zaklju~io da se pri spajanju okvirnica debljine 20 mm ~vr{}i spojevi posti`u malim zupcima od utora i pera, te da ve}i kut otklona vlakanaca na sljubnicama smanjuje ~vrsto}u slijepljenog spoja. Potrebe za novim i racionalnijim konstrukcijskim rje{enjima u svakodnevnoj praksi u industriji namje{taja od drva tvrdih lista}a name}u uvo|enje racionalnije i suvremene CNC tehnologije. Suvremeni konstrukcijski oblici namje{taja od drva tvrdih lista~a postavljaju pred proizvodnju sve slo`enije zahtjeve za tra`enjem racionalnijih oblikovnih i konstrukcijskih rje{enja. Nova dizajnerska rje{enja sve vi{e name}u manje dimenzije presjeka dijelova za koje klasi~ni spojevi mo`danicima ili ~epovima manje zadovoljavaju dok su, nasuprot tome, iskustva o spajanju tvrda drva klinastim zupcima jo{ nedovoljno poznata, osobito za proizvode od kojih se o~ekuju ve}a dinami~ka optere}enja, npr. namje{taj za sjedenje. Ograni~ena primjena klinastih zubaca u proizvodnji masivnog namje{taja dijelom je rezultat nedovoljnog poznavanja tehni~kih svojstava tih spojeva, a dijelom ~injenice da proizvodni pogoni ne raspola`u tehnolo{kom opremom za uspje{nu primjenu takvog na~ina spajanja. Zada}a ovog rada bilo je laboratorijsko ispitivanje izdr`ljivostistati~kih i dinami~kih optere}enja klinasto-zup~astih spojeva duljine 7,5 i 10 mm na bukovini odnosno ispitivanje najbitnijih obilje`ja namje{taja za sjedenje. Dobiveni rezultati mogu poslu`iti kao temelj daljnjim istra`ivanjima te problematike, odnosno mogu se neposredno primijeniti u oblikovanju novih konstrukcijskih rje{enja pri ugaonom spajanju drva tvrdih lista~a, a prema otprije poznatim stati~kim ili dinami~kim optere}enjima koja se o~ekuju u uvjetima njihove primjene. 3. METODA RADA 3. RESEARCH METHOD 3.1. Odre|ivanje i izrada uzoraka 3.1. Determination and preparation of the samples Uzorci za ispitivanje izra|eni su od bukovine prosje~ne {irine goda 1,34 mm, gusto}e 0,66....0,74 g/cm3 i sadr`aja vlage 8,2...10,1 %; ~vrsto}e na savijanje 97,8...132,7 Mpa. Slika 1. Uzorci L-oblika izvedeni su prema modelu stolice prikazane na slici 1. Izblanjani profili 50x20 mm skra}eni su na duljinu 250 mm, sko{eni na jednom kraju pod kutom od 45o, na kojemu su alatima tvrtke Metal World - Italija izra|eni zupci duljine 7,5 i 10 mm kao {to je vidljivo na slici 2. Ljepilo Titebond 50 tvrtke Franklin International iz SAD-a obostrano je naneseno na sljubnice u prosje~nom nanosu 140 g/m2 po sljubnici. Ugaoni je spoj stegnut pneumatskom pre{om pritiskom 1200 N/cm2 prema uputama DIN-a 68140. Uzorci su izra|eni u Tvornici namje{taja SPIN VALIS d.d. - Po`ega, Hrvatska. Nakon lijepljenja uzorci su osu{eni, klimatizirani i ispitani u laboratoriju Zavoda za konstrukcije i tehnologiju proizvoda od drva [umarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Slika 2. 3.2. Ispitivanje na stati~ka optere}enja 3.2. The tests on the static load Ispitivana je trajna stati~ka ~vrsto}a na slijepljenih uzoraka oznake LS, na kojima zbog trajnog optere}enja dolazi do puzanja. Naprezanje u spoju pri kojem se puzanje zaustavlja naziva se trajnom ~vrsto}om. Zbog dugotrajnosti takvog ispitivanja u ovom je radu proveden skra}eni ispitni postupak. Uzorci L-oblika ispitivani su pomo}u hidrauli~ke kidalice Amsler tvrtke Wolpert iz Njema~ke. Prihvat uzoraka odabran je prema polo`aju i smjeru djelovanja vla~ne sile Fv na krakovima duljine L1. Dosada{nja ispitivanja sli~nih spojeva R. Htnera i P. Binieka (4,8) pokazala su da su vla~na stati~ka optere}enja istih spojeva dala slabije rezultate ~vrsto}e pri tla~nim naprezanjima. U ovom je radu primijenjena metoda vla~nih optere}enja radi utvr|ivanja najni`ih vrijednosti ~vrsto}e spojeva, jer su ona za praksu va`nija. Polo`aj uzorka u kidalici prikazan je na slici 3. lijevo. Slika 3. 3.3. Ispitivanje na dinami~ka optere}enja 3.3. The tests on the dynamic load Ispitivanje dinami~ke ~vrsto}e osobito je bitno provoditi na konstrukcijama koje su u uporabi nejednoliko dinami~ki optere}ene. Neka su istra`ivanja pokazala da su takve konstrukcije manje izdr`ljive od onih koje su ispitivane na jednolika optere}enja. Za ispitivanje uzoraka oznake LM primijenjen je re`im sli~an ispitivanju stolica prema hrvatskoj normi HRN D. E2. 201. za odre|ivanje izdr`ljivosti stolica na dinami~ka optere}enja. Ure|aj za dinami~ka optere}enja prikazan je na slici 3. desno, prilago|en je djelovanju naizmjeni~ne sile na horinzontalnu okvirnicu sjedala stolice, tj. na krak prikazanog modela na slici 1. Prema tom re`imu svakih 2,5 sekundi djeluje naizmjeni~no tla~na sila Ft, odnosno vla~na sila Fv. U laboratorijskom se ispitivanju gotove stolice javlja dodatni impuls sile, koji se u sklopu te metode mo`e zanemariti. Moment sile Mt,v kojim se djelovalo na krak prilago|ivan je za tri razine, i to za 700, 988 i 1270 daNcm. Pri djelovanju odre|enog momenta na okvirnicu do trenutka loma, bilje`eno je nastajanje veli~ine otklona okvirnice (1+(2. Izdr`ljivost ugaonog spoja ovisio je o veli~ini djelovanja sile i broju djelovanja naizmjeni~nih optere}enja. Njihajno dinami~ko optere}enje uzrokovalo je naprezanja u spoju od (0 do (maks. pri tla~nom, odnosno vla~nom naprezanju. Ovisnost naprezanja u spoju (v,t=f(F) predo~uje se Whlerovom krivuljom, koja se pri odre|enom broju djelovanja sile pribli`ava stalnoj vrijednosti (d kojom odre|ujemo dinami~ku ~vrsto}u. 3.4. Ispitivanja na dinami~ka i stati~ka optere}enja 3.4. The tests on the dynamic and static load Dugotrajna dinami~ka ispitivanja mogu se skratiti ako se usporedno provedu dinami~ka i stati~ka ispitivanja. Pove}anje amplitude naprezanja (v,t pri dinami~kom optere}enju skra}uje vrijeme do loma konstrukcije (maks. Me|utim obilje`ja takvog eksperimenta ne daju nam pouzdane podatke za uspore|ivanje s konkretnim proizvodom kao {to su stolice, ako oni nisu dovedeni u vezu s podacima o laboratorijskim ispitivanjima i normiranim kriterijima. Dinami~ki, a zatim stati~ki optere}eivani uzorci, otkrivaju veli~inu oslabljenja spoja koje je nastalo tijekom dinami~kih optere}enja. Tako se usporednim ispitivanjem uzoraka na dinami~ka i stati~ka optere}enja dobiju podaci o oslabljenju spoja pri odre|enom re`imu djelovanja dinami~kih optere}enja. Uzorci za dinami~ko-stati~ka ispitivanja LDS-a sa zupcima duljine 7,5 i 10 mm, dinami~ki su ispitivani momentom sile od 1 270 daNcm na tri razine djelovanja na oko 2 500, 5 000 i 10 000 ciklusa naizmjeni~nih optere}enja. Zatim su uzorci ispitivani na kidalici radi utvr|ivanja stati~ke ~vrsto}e. 4. REZULTATI ISTRA@IVANJA 4. Research results Ispitivanja na stati~ka optere}enja provedena su stati~kim momentom vla~ne sile loma. Podaci su prikazani intervalnom procjenom momenata sile loma u rasponu od najmanje do najve}e vrijednosti, odnosno u rasponu od 25 do 75% podataka. Tablica 1 Prema podacima u tablici 1. manji su zupci za jednak presjek pokazali okvirnice ve}u ~vrsto}u za 35,7%, jer je ukupna povr{ina lijepljenja ve}a za 13,2%, a kut otklona vlakanaca, tj. kut nagiba zubaca je 0,4% manji od zubaca duljine 10 mm. Nagibna krutost spoja Cn, koja se izra`ava odnosom momenta loma i kuta nagiba okvirnice, u manjih je zubaca bila ve}a za 18,4%. Na slici 4. dana je usporedba rezultata ispitivanja spojeva napravljenih zupcima duljine 7,5 i 10 mm na stati~ka i dinami~ko-stati~ka optere}enja u intervalnim procjenama. Slika 4. Intervalne procjene o~ekivanja prosje~ne vrijednosti momenta loma ML pokazuju da nema zna~ajnih razlika u rasipanju podataka oko srednje vrijednosti osim za uzorak DS10, no te se razlike mogu tuma~iti eventualnim gre{kama pri lijepljenju. Srednje vrijednosti pokazuju ve}u ~vrsto}u spojeva ostvarenih zupcima duljine 7,5 mm, kao i neo~ekivano mali utjecaj po~etnih dinami~kih optere}enja 2 500...10 000 ciklusa na smanjenje stati~ke ~vrsto}e obaju spojeva. Slika 5. pokazuje usporedbu rezultata ispitivanja nagibne krutosti Cn, spojeva duljine 7,5 mm i 10 mm optere}ivanih na stati~ka i dinami~ko-stati~ka optere}enja. Slika 5. Utvr|eno je da po~etna dinami~ka optere}enja smanjuju nagibnu krutost kod jednih i drugih zubaca. Odre|eniji bi rezultati bili dobiveni ispitivanjem s pove}anim brojem ciklusa. Rezultati ispitivanja izdr`ljivosti spojeva na dinami~ka optere}enja prikazana su na slici 6. za zupce duljine 7,5 mm, te na slici 7. za zupce duljine 10 mm. Slika 6. Slika 7. Uspore|ene su krivulje koje pokazuju ovisnost kuta otklona spojenih okvirnica ( o broju ciklusa djelovanja momenata sile Mt,v na tri razine. Pritom su zupci od 7,5 mm pokazali ve}u izdr`ljivost na broj dinami~kih impulsa, bez obzira na malu po~etnu razliku ukupnoa otklona okvirnica (. Ve}a krutost spojeva sa zupcima 7,5 mm tako|er je iskazana oblikom krivulja, osobito na razini momenata od 700 i 980 daNcm. Tablica 2. 5. ZAKLJU^AK 5. DISCUSSION Provedena ispitivanja dala su rezultate u skladu s postavljenim ciljevima. Potvr|ene su i neke spoznaje iz dosada{njih radova istra`iva~a koji su prou~avali ugaone spojeve i uspore|ivali ih s drugim na~inima ugaonog spajanja bukovine. Uspore|uju}i normirane uvjete za dinami~ku ~vrsto}u stolica visoke uvjete kvalitete prema normi HRN D.E8.201, te primjenjuju}i malo ve}i moment sile za uspore|ivanje sa stolicama koje se ispituju po navedenoj normi, za jednu stranicu stolice utvr|ena je: - normirana izdr`ljivost za Md=700 daNcm; 2,5 s/ciklusu; 60 000 ciklusa do loma - izdr`ljivost zubaca 10 mm; Md=988 daNcm; 2,5 s/ciklusu; 75 300 ciklusa do loma - izdr`ljivost zubaca 7,5 mm; Md=988 daNcm, 2,5 s/ciklusu; 118 260 ciklusa do loma Na temelju dobivenih rezultata mo`e se pretpostaviti da mali zupci duljine 7,5 i 10 mm mogu zadovoljiti normirani uvjet kvalitete. Cilj ispitivanja izdr`ljivosti na dinami~ka optere}enja bio je isklju~ivo kvalitativni pokazatelj, a zbog premalog broja uzoraka nije ispitivana signifikantnost rezultata. Stoga je nu`no nastaviti ispitivanja. 6. LITERATURA 6. References Raj~an, J., Ko`elouh, B. 1963: BEITRAG ZUM ENTWERTEN GEKLEBTER KEILZINKVEBINDUNGEN, Holztechnologie 4, 3, Leipzig, s. 222 -228 Marian, J.E. 1968: EIN NEUES VERFAHREB FR DIE KEILZINKUNG, Holz als Roh und Werkstoff, 26, 2, str. 41-45. Ivansson,B.O. Strm, H. 1968: GRUNDLEGENDE UNTERSUCHUNGEN ZU EINEM NEUEN VERHAFREN DER KEILZINKUNG, Holz als Roh und Werkstoff 26, 3, str. 77-84.Hther, R.1970: MINIZINKEN VERBINDUNG AN MASSIVHOLZRAHMENECKEN, Holz-Zentralblatt 90, Leinfelden Hitrec, V.1977: MJERENJE U DRVNOJ INDUSTRIJI, skripta, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, str. 1-218. Ljuljka, B.1978: LIJEPLJENJE U TEHNOLOGIJI FINALNIH PROIZVODA, skripta, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, str. 1-218. Berger, A.U. 1979: HOLZFENSTER MIT MINIZINKEN FEHLENTWIKLUNG OTHER RATIONALISIERUNG SCHANCE, Bau und Mbelschreiner 3/79, str. 61-64. Biniek, P.1981: FESTIGKEITSPRFUNG ANORDNUNG DER KEILZINKEN IN VERBINDUNGEN, Holztehnologie 22, 1, str. 41-44. Tkalec, S.1992: ISPITIVANJE ^VRSTO]E UGAONIH SPOJEVA UKLA\ENIH VRATA Drvna industrija 43, 1, Zagreb, str. 4-6.Bandel, A. 1995: GLUING WOOD, Catas s.r.l., Udine, str. 1-301 Prekrat, S. 1996: ^VRSTO]A SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA STOLICA, magistarski rad, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, str. 1-91. @mire, M. 1996: PRIMJENA SPOJEVA KLINASTIM ZUPCIMA U KONSTRUKCIJAMA STOLICA, magistarski rad, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, str. 1-101. Norme DIN 68140; HRN. D.E2.100; HRN.D.E8.201 Tablica 1 Prosje~ne vrijednosti momenta loma ML i veli~ine progiba u trenutku loma fL, otklona (L, te nagibne krutost Cn Table 1. Mean values of the moment of failure ML; the deflection at the moment of failure fL; magnitude of declination (L, and the slant stiffness Cn LS 7,5 mmLS 10 mmML, (daNcm)5 5363 558fL, (mm)6,034,87(L, (0)1,7881,409Cn, (daNcm/o)3 0962 525 Tablica 2. Prosje~ne vrijednosti broja naizmjeni~nih djelovanja momenata sile Mt,v na tri razine do loma ugaonih spojeva Table 2. Mean values of the cycles of moment of force impacts Mt,v at three levels up to the failure of corner joints Mt,v (daNcm)Broj djelovanja ciklusaI.700155 510114 840II.988118 26075 300III.1 27922 03429 303 Popis slika i tablica: Slka 1. Prikaz uzorka za ispitivanje izvedenog prema modelu no`i{ta stolice Figure 1 Test samples for a model of a chair legging Slika 2. Oblik i dimenzije klinastih zubaca ispitivanih uzoraka Figure 2. Shape and dimensions of finger joints in test samples Slika 3. Ure|aji za ispitivanje ~vrsto}e spojana stati~ka optere}enja, (lijevo) i dinami~ka optere}enja, (desno) Figure 3. Devices for testing static loadings (left) and dynamic loadings (right) Slika 4. Usporedba intervalnih procjena momenata sile loma za spojeve ostvarene zupcima duljine 7,5 i 10 mm na stati~ka i dinami~ko-stati~ka optere}enja. Figure 4. Comparison of interval estimates of moment of force for 7.5 mm and 10 mm static and dynamic loadings Slika 5. Usporedba intervalnih procjena nagibne krutosti spojeva Cn, ostvarenih zupcima duljine 7.5 i 10 mm optere}ivanih stati~kim i dinami~ko-stati~ka optere}enjima Figure 5. Comparison of interval estimates of moment of slant stiffness of the 7.5 mm and 10 mm Cn joints when exposed to static and dynamic loads Slika 6. Prikaz ovisnosti kuta otklona ( o broju ciklusa nastaloga djelovanjem momenta sile Md na tri razine za zupce duljine 7,5 mm Figure 6. Deklination angle ( depending on the number of cycles created through the three-level impact of the moment of force Md upon the 7.5 mm joints Slika 7. Prikaz ovisnosti kuta otklona ( o broju ciklusa nastaloga djelovanjem momenta sile Md na tri razine za zupce duljine 10 mm Figure 7. Declination angle ( depending on the number of cycles created through the tree-level impact of the moment of force Md upon the 10 mm joints Tablica 1. Prosje~ne vrijednosti momenta loma ML i veli~ine progiba u trenutku loma fL, stupnja otklona (L, te nagibne krutosti Cn Table 1. Mean values of the moment of failure ML; the deflection at the moment of failure fL; magnitude of declination (L, and the slant stiffness Cn Tablica 2. Prosje~ne vrijednosti broja naizmjeni~nih djelovanja momenata sile Mt,v na tri razine do loma ugaonih spojeva. Table 2. Mean values of the cycles of moment of force impacts Mt,v at three levels up to the failure of corner joints Tablica 1 Prosje~ne vrijednosti momenta loma ML i veli~ine progiba u trenutku loma fL, otklona (L, te nagibne krutost Cn Table 1. Mean values of the moment of failure ML; the deflection at the moment of failure fL; magnitude of declination (L, and the slant stiffness Cn LS 7,5 mmLS 10 mmML, (daNcm)5 5363 558fL, (mm)6,034,87(L, (0)1,7881,409Cn, (daNcm/o)3 0962 525 Tablica 2. Prosje~ne vrijednosti broja naizmjeni~nih djelovanja momenata sile Mt,v na tri razine do loma ugaonih spojeva Table 2. Mean values of the cycles of moment of force impacts Mt,v at three levels up to the failure of corner joints Mt,v (daNcm)Broj djelovanja ciklusaI700155 510114 840II988118 26075 300III1 27922 03429 303 8 500  4 4007 500  3 8006 500 3 200 5 500 2 600 4 500 2 000 3 500 1 400 2 500 8001 500  moment sile loma, ML (daNcm) Moment of force, ML (daNcm) uzorak - Sample moment sile loma, ML (daNcm) Moment of force, ML (daNcm) uzorak - Sample kut otklona (o) broj ciklusa Declination angle (o) Number of cycles optere}enje 700 daNcm Load 700 daNcm optere}enje 988 daNcm Load 988 daNcm optere}enje 1279 daNcm Load 1279 daNcm 2,0010 0001,8020 0001,6030 0001,4040 0001,2050 0001,0060 0000,8070 0000,6080 0000,4090 0000,20100 0000120 000 110 000130 000 110 000140 000 150 000 160 000broj ciklusa Number of cycles optere}enje 700 daNcm Load 700 daNcm optere}enje 988 daNcm Load 988 daNcm optere}enje 1279 daNcm Load 1279 daNcm * Autori su profesor i asistentica na [F-u Sveu~ili{ta u Zagrebu te tehnolog u SPIN-VALIS, Po`ega, Hrvatska. Autors are professor and an assistant at the Faculty of Forestry of the Zagreb University and a tehnologist at the SPIN-VALIS, Po`ega, Croatia, respectively XY  /"0",#-#$$j$k$''''Z,[,r,s,,,-----.........N/O/P/g0h0l000000 4455~77I9J9f;g;;;4<5<<OJQJ jsCJOJQJ jaCJOJQJCJH*OJQJ;CJOJQJCJH*OJQJj0JCJOJQJU CJOJQJJZ[HI^_`h     `hx$$dhdh$Z[HI^_`h     `hx/Y!O!P!Q!R!a!t!!!!x"y"""$%%%%%%%H)I)R)S)})))v/w////334445555660717:7;799999;; ;;;;ex/Y!O!P!Q!R!a!t!!!!x"y"""$$$%%%%%%%H)I)R)S)})))v/w////3344455556$660717:7;799999;; ;;;;<<<<<<<=>?h??>@$;<<<<<<<=>?h??>@AAA A.A/AAAABBBBBCCCCCCDDDDDDDDDkElEEEE.F/F0FFFFFFF                                          8<<>>5?6???#A.AG>G?GdGeGoGpGqGGGGGHHH H6H7HOHPHbHcHfHgHhHHHHHIhIkIIII|N}NNNNNZO[OOOOOPPwPxPPPPPPPPBQCQnQoQQQQQQdRCJH*OJQJ jaCJOJQJ jaOJQJ H*OJQJOJQJCJH*OJQJ CJOJQJ;CJOJQJM>@AAA A.A/AAAABBBBBCCCCCCD߸Pߐ߸ & F$ & F$ & F$ & F$ & F$ $$l! & F$ & F$$DDDDDDDDDkElEEEE.F/F0FFFFFF T & F $ & F $ & F $ & F $ & F $ & F$ & F$ $$l! & F$FFFFFFFFFFFFFGGGGGGGGG G G G G GG$ $$l!$FFFFFFFFFFFFGGGGGGGGG G G G G GGGGGH H!H+H4H5HAHGHMHNHWH\HaHbHjHpHvHwHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH)IIIIIIIIIIIIIIIIIII cGGGGH H!H+H4H5HAHGHMHNHWH\HaHbHjHpHvHwHHHHHdPTl$$l     Z !$$$HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH$H)IIIIIIIIIIIIIIIIIIIJ J``h$$l      k$$$$l      k$$$IJ JJJJJJJJJJJJJJJJ J!J"J#J$J%J&J'J(J)J*J+J,J-J.J/J0JGJHJJJJ KJKKKKLLLMMMTNUNNsOtOuOOPQQQ%RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR2SSSSSSS c JJJJJJJJJJJJJJJJ J!J"J#J$J%J&J'J(J)J$$$l      k$$)J*J+J,J-J.J/J0JGJHJJJJ KJKKKKLLLMMMTNUNNsOtOuOO$OPQQQ%RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR$dRgRRRR SSSSSaSbSSSSSSSSSSS T TTTT*T+T@DFGHH J)JORTnUUV:WWXcXXQZZ\]^abcefgijkmopqrtuvxy;FISVPZ[_dhns Davorin KajbaC:\WINWORD\DI-ZMIRE.DOC Davorin Kajba B:\DI-Z.DOC Davorin KajbaC:\WINWORD\SILVA\DI-Z.DOC Davorin KajbaC:\WINWORD\SILVA\DI-Z.DOCSilvana B:\DI-Z.doc0r7D@. 0r70r70r70r780r70r70r7(0r7x0r70r70r7P0r7 0r7 `n@.`r@.D @.`j@. @.4 @. @. @.  @.H @. @. I0@.@HP LaserJet 4PLPT1:HPPCL5MSHP LaserJet 4PHP LaserJet 4P@g XX@MSUDOHP LaserJet 4P<d HP LaserJet 4P@g XX@MSUDOHP LaserJet 4P<d &QV@@GTimes New Roman5Symbol3& ArialICRO_Swiss-Normal"hNC*NC*KC*U MF#)"0UVB'Prof. dr. sc. Stjepan Tkalec Davorin KajbaSilvanaOh+'0  8 D P \hpxProf. dr. sc. Stjepan TkalecMirofDavorin KajbaStavoNormal Silvana2lvMicrosoft Word 8.0a@@:^T@ @ U MF՜.+,D՜.+,X hp  Faculty of Forestry#UVj Prof. dr. sc. Stjepan Tkalec Title 6> _PID_GUIDAN{BA8B1DA1-5EB0-11D2-80ED-444553540000}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz|}~Root Entrymso7ftpa.exe%GK<@ F2{U %ج1Table{WordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool %ج %ج @HHB8DDB  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q