ĐĎॹá;ţ˙ ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ý˙˙˙ţ˙˙˙ ţ˙˙˙ţ˙˙˙ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙Root Entry˙˙˙˙˙˙˙˙ ŔF†és,śň˝ŔCompObj˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙bWordDocument˙˙˙˙˙˙˙˙•0ObjectPool˙˙˙˙†F’śň˝†F’śň˝ţ˙˙˙ ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ţ˙ ˙˙˙˙ ŔFMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;ţ˙ ţ˙ ŕ…ŸňůOhŤ‘+'łŮ0đ˜Ü@d ˆ Ź Đô <`„ ¨Ě˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙(C:\MSOFFICE\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOTDZnanstveni projekt "TRAJNOST I MODIFIKACIJA POVRŠINE DRVA" (068012) Any BodyÜĽe=Ŕ eč&•0č#,l,ll,l,l,l,l,Ć,Ć,Ć,Ć,Ć,Ć, Đ, Ć,/YÚ,Ú,Ú,Ú,Ú,Ú,Ú,Ú,----3-K.c/Ú/T.0g/l,Ú,Ú,Ú,Ú,Ú,/Ú,l,l,Ú,Ú,Ú,Ú,Ú,Ú,l,Ú,l,Ú,-€,š,,l,l,l,l,Ú,-Ú,:Ú, Znanstveni projekt "TRAJNOST I MODIFIKACIJA POVRŠINE DRVA" (068012) Prof. dr. sc. B.Ljuljka, izv.prof.dr.sc. I. Grbac, dr.sc. V. Jirouš-Rajković Granicu svakog tijela s okolinom predstavlja njegova površina. Tako drvo i drvni materijali u postupcima obrade i u gotovim proizvodima u njihovoj eksploataciji graniče svojim površinama s okolnom atmosferom, tvarima koje se nanose u postupku obrade i s kojima površina drva ostaje manje ili više adhezivno vezana. Velik broj promjena na drvu odigrava se na samoj površini drva ili pak počinje s površine. Suvremeno gledanje na površine proizvoda koji nas okružuju jest da površina dobiva tehničko značenje i od nje se sve više traže željene karakteristike, a ne zadovoljavaju nas materijalom (drvom) uvjetovane karakteristike. U okviru projekta istražuje se površina drva kao sučelje drvo-adheziv, drvo-zaštitna prevlaka i drvo-okoliš u uvjetima izrade gotovih proizvoda i njihove uporabe, te mogućnosti modifikacije površine drva . Cilj istraživanja je postizanje čvršće i trajnije veze drva i adheziva, te povećanje otpornosti i trajnosti površine drva. Trajnost sustava drvo-adheziv ispituje se prateći promjene koje nastaju na površini drva nakon izlaganja atmosferskim utjecajima i poluciji (koristeći metode realnih i ubrzanih izlaganja). Poznavanje tih promjena bit će osnova za nove¸postupke zaštite i površinske obrade drva. Modifikacijom površinskog sloja drva(kemijskom modifikacijom, radijacijom, stabilizatorima razgradnje) mogu se osigurati nova svojstva drva i očekivati rezultati koji će doprinijeti povećanju trajnosti drvne površine. U postupcima lijepljenja površinski sloj drva ima važnu ulogu jer tvori sučelje s adhezivom (interface) i modifikacija ovog sloja mogla bi osigurati bolju adheziju, a time i čvršće i trajnije spojeve. Istraživanja na području povećanja trajnosti drva dobivaju sve više na značenju jer su raspoloživi resursi drvne sirovine sve manji(propadanje šuma po količini i kvaliteti) i vrijednost drva postaje sve veća. I sa ekološkog i ekonomskog aspekta povećanje trajnosti površine drva je značajno jer su kod ugradjenog drva razdoblja obnavljanja duža, a time i troškovi i zagadjivanje okoline manji. Uvjeti laboratorijskog izlaganja, tj. sustav osnovnih klimatskih činitelja-doze svjetlosnog zračenja, iznosa vlage i temperature, mogu se mijenjati i uskladiti da se postignu različiti iznosi razgradnje neobrađenih drvnih površina. Pokazalo se da je doljnji dio ultraljubičastog područja svjetla najmjerodavniji za otpočinjanje svjetlosne razgradnje. QUV uređaj za laboratorijsko izlaganje je najprikladniji za ispitivanje drva kao podloge.Rezultati ukazuju na to da se ovaj uređaj može uspješno koristiti u ispitivanjima zaštitnih tretmana na drvu. Pomnim izborom i pripremom mikrotomiranih tankih listića moguće je dobiti postojane i pouzdane iznose svjetlosne razgradnje drva mjereći gubitak čvrstoće listića. Rezultati istraživanja u prvoj godini rada na projektu pokazuju da tretmani modifikacije površine drva vodenim otopinama krom (VI)-oksida i željezo (III)-nitrata nisu pridonijeli poboljšanju trajnosti vodenih debeloslojnih lazura na uzorcima jelovine i hrastovine. Nakon duljeg perioda prirodnog izlaganja uzoraka moći ćemo prosuditi da li navedeni tretmani poboljšavaju trajnost drva kao podloge. Nakon 100 sati laboratorijskog izlaganja vidljiv je učinak tretmana zaštite drva vodenim otopinama krom (VI)-oksida i željezo (III)-nitrata, no nakon 500 sati laboratorijskog izlaganja vlačna čvrstoća jednako se smanjuje na tretiranim i netretiranim listićima drva. Promjene u FT-IR spektrima prije i nakon laboratorijskog izlaganja uzoraka ukazuju na promjene u kemijskoj strukturi drva. Vodene otopine krom (VI)-oksida i željezo (III)-nitrata vjerojatno modificiraju i stabiliziraju lignin, no nisu djelotvorne u stabilizaciji celuloznih kompleksa. Provedena su istraživanja utjecaja zračenja bukovine gama zrakama na promjenu kritične površinske energije, rada adhezije, penetracije i razlijevanja , te promjenu čvrstoće lijepljenog spoja. Uzorci su ozračivani apsorbiranim dozama zračenja od 25, 50 i 100 kGy, nakon čega je mjeren kut kvašenja, te su iz kuta kvašenja i površinske napetosti tekućine izračunati ranije navedeni parametri. Dobiveni rezultati ukazuju da sa povećanjem doze zračenja rastu i svi promatrani parametri. Čvrstoća lijepljenog spoja nije se značajno promijenila kod malih apsorbiranih doza zračenja od 25 i 50 kGy, ali kod doze od 100 kGy došlo je do značajnog povećanja smične čvrstoće lijepljenog spoja. Scientific project "DURABILITY AND MODIFICATION OF WOOD SURFACE" (068012) The surface of any object represents its boundary to the environment. In that way wood and wood based materials, both during the woodworking process and converted into final products, border with their surface upon the surrounding atmosphere or materials which are being applied to the surface during processing, and which are more or less adhesively bonded to that surface.The majority of changes in wood take place on the surface or start from the surface. Modern aspects of surface analysis show its great technical importance. The demand on surface characteristics are increasing, while the elementary material properties are often inadequate. In this project wood surface will be investigate like interface wood-adhesive, wood-finish and wood-environment in condition of woodworking process and using of wood products and possibilities of wood surface modification. The goal of research is to obtain stronger and more durable bonds between wood and adhesive and to increase durability and resistance of wood surface. Durability of wood-adhesive system would be assessed by analysis of changes on wood surface after weathering process (using outdoor exposure and accelerated testing). The increased understanding of mechanism of weathering will contribute to the development of new finishing and preservation methods. Modification of the wood surface layer (chemical modification, radiation, photostabilising treatments) will insure the new wood properties and results will contribute to improve the durability of wood surface. The surface layer plays an important role in the gluing process, as it forms the interface with the adhesive. Thus the improvement of this layer will result in better adhesion quality that will give stronger and more durable bonds. The importance of this research is emphasized by the fact that natural resources are gradually dimnishing due to the quantitative and qualitative loss in forests, thus increasing the price of wood. An increased durability of wood surface is of great value in reducing maintenance requirements for exterior timber, and it may have a great ecological impact. The artificial weathering conditions, namely the combination of the main climatic parameters-radiation dose, level of moisture and temperature-can be varied to achieve different degradation rates of raw wood surfaces. Lower portion of the UV spectrum was shown to be responsible for initiation of the photodegradation. The QUV weathering tester is most suitable for the investigation of wood as a substrate. The results indicate that this apparatus can be successfully employed also in the investigation of the protective treatments on wood. With careful selection and preparation of microtomed thin strips it is possible to obtain consistent and reliable rates of photodegradation for wood by measuring the strength loss of the strips. The results of investigations during the first year indicate that the surface treatments of wood with aqueous solutions of chromium trioxide and ferric nitrate did not improve performance of water based film-forming exterior wood stains applied over treated fir and oak wood. After longer natural exposure we could probably say if these treatments were effective in improving weather resistance of wood substrate. After exposure period of 100 hours wood strips treated with chromium trioxide and ferric nitrate performed better than the untreated strips, but after 500 hours the treated material degraded at the same rate as untreated material. FT-IR spectra if weathered and unweathered untreated and ferric nitrate and chromium trioxide treated strips confirmed the chemical changes occuring in wood strips during weathering. Aqueous chromium trioxide and ferric nitrate probably modify and stabilise lignin, but are relatively ineffective in reducing cellulose degradation. The research was done on the effects of gama rays on the change of the critical surface energy, work of adhesion, penetration, spreading and the change of the glued joint strength in beechwood. The samples absorbed the irradiated dosages of 25, 50 and 100 kGy, which was followed by measurements of the wetting angle. The surface parameters were calculated from the wetting angle and the surface tension of the liquid. The results show the increase of all observed parameters with an increased dose of radiation. The glued joint strength did not significantly change at low absorbed irradiated dosages of 25 and 50 kGy, but at 100 kGy, the increase in shear strength of the glued joint was considerable. ¤‚.ĽĆAĐĎॹá;ţ˙ ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙SummaryInformation(˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ Any Body@†-řľň˝@@†-řľň˝@FĂ#Microsoft Word 6.02ĐĎॹá;ţ˙ ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙č&đ&üúu]cEF“”•  ţ Ç kú#ĐŃŇÓÔ nŻS ň!&$č&ţp ćűp űp űp űp ţp ţ p ţp ţp ţp ţp ţp ţp ţp ţţp ţp ţp ţp űp űp ţp ţp ţp ţp ţp ţp ţp ţ p K@ń˙Normal]a "A@ň˙Ą"Default Paragraph Fontč#č&˙˙˙˙ ˙˙ ˙˙ ˙˙ ˙˙K ĎSč#ŻŸđ&č&:Any BodyC:\PROJEKT\RASPRAV.DOCAny BodyA:\RASPRAV.DOC˙@HP LaserJet 4LLPT1:HPPCL5EHP LaserJet 4L DÓ ü˙ €É“đ3˙, HP LaserJet 4L DÓ ü˙ €É“đ3˙, €€YTimes New Roman Symbol &Arial&îArial CEîTimes New Roman CE"ˆĐhC*†C*†ƒ$gCZnanstveni projekt "TRAJNOST I MODIFIKACIJA POVRŠINE DRVA" (068012)Any BodyAny BodyĐĎॹá;ţ˙ ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙