Pregled bibliografske jedinice broj: 1283339
Tihomil Maštrović o Petru Zoraniću i zadarskome krugu
Tihomil Maštrović o Petru Zoraniću i zadarskome krugu // Slatkost bašćine. Zbornik u čast Tihomilu Maštroviću / Bacalja, Robert (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2023. str. 569-582
CROSBI ID: 1283339 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tihomil Maštrović o Petru Zoraniću i zadarskome krugu
(Tihomil Maštrović on Petar Zoranić and the Zadar circle)
Autori
Vidas Sambunjak, Zaneta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Slatkost bašćine. Zbornik u čast Tihomilu Maštroviću
Urednik/ci
Bacalja, Robert
Izdavač
Sveučilište u Zadru Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zadar
Godina
2023
Raspon stranica
569-582
ISBN
978-953-331-416-7
Ključne riječi
renesansa, Zadar, pastirska ekloga, pastirski roman, Petar Zoranić
(Renaissance, Zadar, pastoral eclogue, pastoral novel, Petar Zoranić)
Sažetak
Profesor Tihomil Maštrović godine 2009. objavio je rad “Petar Zoranić i njegov zadarski krug. Uz 500. obljetnicu rođenja Petra Zoranića”. U radu opisuje kako uz književne poruke sukladne renesansnom ozračju svojega doba Petar Zoranić u svom romanu, prvom u hrvatskoj književnosti, oblikuje, mimo konvencionalne koncepcije »pastirskog romana«, jasne stavove o hrvatskom narodnom identitetu utemeljenom na svijesti o potrebi ujedinjenja domovine i o vlastitom narodnom jeziku. Profesor istražuje alegorijsko–mitološki repertorij kroz fikciju i zbilju u Planinama, a dokazuje i mitološko i dokumentarno amalgamiranje u problemima narodne opstojnosti pred nadirućom turskom opasnošću i pred gubitkom hrvatske narodne samosvijesti, sadržanom ponajprije u nebrizi za hrvatski jezik. U istom znanstvenom radu profesor Maštrović obrađuje i nešto prije Planina nastalu Zoranićeva renesansnu eklogu, u kojoj se u dijaloškoj formi pastiri Boljeta i Lilas pod predsjedanjem suca katunara Dobrila natječu u mudrosti, a koja je ekloga pisana u stihovima, te je po svoj prilici tvrdi profesor Maštrović bila namijenjena i prikazivanju. Stoga je, uz njezinu nedvojbenu književnu vrijednost, drži i vrijednim dokumentom hrvatske kazališne povijesti pri čemu uz Planine afirmira i to drugo poznato djelo velikog pisca – njegovu pastirsku eklogu. U ovom radu daje se ocjena prikaza pastirskog romana i pastirske ekloge koju je u ovom vidu svoga znanstvenog rada dao profesor Maštrović kao i ocjena njegova znanstvenog i društvenog doprinosa proučavanju hrvatske znanosti o renesansi, ali i doprinos profesora Maštrovića proučavanju kulture i književnosti hrvatske i svjetske renesanse.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
