Pregled bibliografske jedinice broj: 1283124
Mehanizam za oporavak i otpornost - na koji način će države članice vratiti bespovratna sredstva
Mehanizam za oporavak i otpornost - na koji način će države članice vratiti bespovratna sredstva // Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 165-178 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1283124 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mehanizam za oporavak i otpornost - na koji način će
države članice vratiti bespovratna sredstva
(Recovery and Resilience Mechanism - how member
states will return grants)
Autori
Viljevac, Viktor ; Levaj, Marin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije
/ - , 2022, 165-178
ISBN
978-953-346-179-3
Skup
Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.05.2022
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Mehanizam za oporavak i otpornost : fiskalna ekspanzija : Nacionalni plan oporavka i otpornosti
(Recovery and Resilience Mechanism Plan: Fiscal Expansion: National Recovery and Resilience Plan)
Sažetak
U ovom se radu prikazuje način funkcioniranja Mehanizma za oporavak i otpornost s osvrtom na Republiku Hrvatsku. Kao reakcija na recesiju izazvanu pandemijom koronavirusa, koja je produbljena mjerama koje su se provodile u svrhu ublažavanja zdravstvenih posljedica pandemije, Europska unija se odlučila odgovoriti velikom fiskalnom ekspanzijom. U okviru Mehanizma 385, 8 milijardi eura namijenjeno je za zajmove koje će vraćati pojedinačne zemlje članice ako se odluče zatražiti zajam preko Europske komisije, dok se 338 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva. Naziv bespovratna sredstva može biti zavaravajuć jer se može govoriti isključivo o tome da se ta sredstva neće vraćati direktno iz proračuna zemalja članica, iako je i taj scenarij moguć. Novi izvori prihoda proračunu Europske unije koji će se uvesti da se otplati posudba ovih sredstava rezultirat će većim fiskalnim opterećenjem za dijelove privatnog sektora, porastom cijena nekih uvoznih proizvoda te potencijalno propuštenim prihodima nacionalnih proračuna. U okviru bespovratnih sredstava Hrvatskoj je dostupno 6, 3 milijarde eura, koje će se iskoristiti za postizanje ciljeva zelene tranzicije, digitalne transformacije te društvenih i ekonomskih ciljeva
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb