Naslov
FUNKCIJE GLAZBE U ŽIVOTU ADOLESCENATA I NJIHOVE GLAZBENE PREFERENCIJE
(FUNCTIONS OF MUSIC IN THE LIFE OF ADOLESCENTS AND THEIR MUSICAL PREFERENCES)

Autori
Petrušić, Daniela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
03.07

Godina
2023

Stranica
151

Mentor
Dobrota, Snježana ; Reić Ercegovac, Ina

Ključne riječi
glazbene preferencije, funkcije glazbe, adolescencija, osobine ličnosti, glazbena umjetnost
(musical preferences, functions of music, adolescence, personality traits, art of music)

Sažetak
Glazba ima važnu ulogu u životu adolescenata jer doprinosi njihovu kognitivnom razvoju, samopoimanju, vršnjačkoj socijalizaciji i društvenoj percepciji te im pomaže pri regulaciji raspoloženja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati funkcije koje glazba ima u životu adolescenata, njihove glazbene preferencije i osobine ličnosti kao važan faktor u procesu formiranja glazbenog ukusa, uz kontrolu sociodemografskih varijabli spola, školskog uspjeha i glazbenog obrazovanja sudionika. U teorijskom dijelu disertacije uputilo se na čimbenike koji utječu na glazbene preferencije: osobine glazbe, osobine slušatelja, konteksti slušanja glazbe, mediji i osobine ličnosti. Objašnjeni su i teorijski modeli glazbenih preferencija: Interaktivna teorija glazbenih preferencija (LeBlanc, 1981), Recipročni model reakcije na glazbu (Hargreaves i sur., 2005) i Revidirani recipročni model reakcije na glazbu (Hargreaves i sur., 2012). Osobine ličnosti, kao značajan faktor koji vrši utjecaj na glazbene preferencije pojedinca, definirane su kroz nekoliko teorija ličnosti. Poseban naglasak stavljen je na Petfaktorski model ličnosti (Costa i McCrae, 1992) kao najpoznatiji model ličnosti koji se temelji na leksičkom pristupu, a koji je upotrjebljen u provedenom istraživanju. Model obuhvaća pet glavnih čimbenika osobnosti koji određuju ličnost: ekstraverzija/introverzija, neuroticizam-emocionalna stabilnost, ugodnost, savjesnost i intelekt (Dobrota i Reić Ercegovac, 2016). U poglavlju o funkcijama glazbe problematiziraju se razlozi slušanja glazbe u adolescenciji, poruke koje mladi dobivaju preko glazbe te funkcije glazbe u prevenciji i intervenciji kod adolescenata. U okviru poglavlja o funkcijama glazbe primjenjuje se klasifikacija funkcija glazbe prema modelu Boer i sur. (2012) poznatom kao Respect-Music Scale koja obuhvaća deset faktora: funkcija društvenog povezivanja glazbom s prijateljima ; funkcija društvenog povezivanja glazbom s obitelji ; funkcija otpuštanja ; emocionalna funkcija slušanja glazbe ; glazba u funkciji plesa ; pozadinska funkcija glazbe ; glazba u funkciji fokusa ; glazba u funkciji izražavanja političkih stavova ; funkcija kulturnog identiteta i glazba u funkciji izražavanja osobnih vrijednosti. Empirijsko istraživanje provedeno je u Splitu među maturantima I. gimnazije / Jezične, III. gimnazije / Prirodoslovno-matematičke, IV. gimnazije „Marko Marulić“ i V. gimnazije „Vladimir Nazor“. U istraživanju je sudjelovalo 295 učenika (Ž = 166, M = 129). Veći dio istraživanja proveden je sredinom drugog polugodišta 2019./2020. školske godine, nakon čega su škole zatvorene zbog globalne pandemije COVID-19 virusa, pa je drugi dio istraživanja (30 % upitnika) proveden početkom prvog polugodišta 2020./2021. Anketni se upitnik sastojao od četiriju dijelova: upitnik Osobine slušatelja, upitnik IPIP-50 Junior S (Mlačić i Goldberg, 2007), upitnik Respect- Music Scale (Boer i Fischer, 2011) te Upitnik glazbenih preferencija STOMP (Short Test of Music Preferences) (Rentfrow i Gosling, 2003). Upitnik Osobine slušatelja sadržavao je 12 pitanja zatvorenog tipa kojima su prikupljeni podaci o sociodemografskim karakteristikama sudionika: dobi i spolu, školskom uspjehu, aktivnostima slobodnog vremena te glazbenom iskustvu adolescenata. U drugom dijelu anketnog upitnika ispitane su osobine ličnosti adolescenata upitnikom IPIP-50 Junior S (Mlačić i Goldberg, 2007) koji je sadržavao 50 tvrdnji kojima su opisana uobičajena ponašanja djece i mladih. Ovih je 50 tvrdnji podijeljeno na pet osobina ličnosti, pri čemu je svaku mjerilo 10 tvrdnji. Zadatak sudionika bio je da na ljestvici Likertova tipa procijene koliko se određena tvrdnja odnosi na njih. Treći dio upitnika odnosio se na funkcije glazbe u životu adolescenata i istražen je uz pomoć Respect-Music Scale te se sastojao od 45 tvrdnji. U odnosu na početnu verziju Skale izostavljeno je deset tvrdnji koje nisu bile dovoljno saturirane niti jednim od devet ekstrahiranih faktora. Konačna verzija skale sastojala se od 35 tvrdnji. Provedbom eksploratorne faktorske analize uz varimaks rotaciju ekstrahirano je devet faktora, jer su pozadinska funkcija glazbe i glazba u funkciji fokusa spojene u jedan faktor – fokusiranje. Devet ekstrahiranih korijena objasnilo je 73.399 % varijance funkcija glazbe. U četvrtom dijelu anketnog upitnika ispitane su glazbene preferencije adolescenata uz pomoć upitnika STOMP koji je sadržavao 16 glazbenih ulomaka podijeljenih u četiri glazbena stila: refleksno-kompleksni (klasična glazba, jazz, blues i folk) ; intenzivno-buntovni (rock, alternativna i heavy metal) ; veselo-konvencionalni (pop, country, religijska i filmska glazba) ; i energično-ritmični (rap/hip-hop, soul/funk i elektronička/plesna glazba) (Rentfrow i Gosling, 2003). Od svakog glazbenog stila izabrane su po četiri skladbe reprezentanti glazbenog stila. Skladbe istog stila nisu slušane jedna za drugom, a uz faktor sviđanja određene skladbe sudionici su zaokružili i poznatost pojedine skladbe. Primjenom eksploratorne faktorske analize provjerena je faktorska struktura upitnika Glazbenih preferencija sa svih 16 čestica, no dobivena struktura nije replicirala izvornu i očekivanu 4- faktorsku strukturu. Provjerom pouzdanosti četiriju pretpostavljenih faktora uočeno je da sve čestice energično-ritmičnog stila imaju nisku pouzdanost te da jedna čestica veselo- konvencionalnog stila značajno narušava inače zadovoljavajuću pouzdanost tog faktora. Nakon izostavljanja tih pet čestica glazbenih ulomaka provedena je konfirmatorna faktorska analiza na tri faktora. S obzirom na postavljeni cilj istraživanja, definirana su tri problema: 1) provjeriti faktorsku strukturu Upitnika funkcija glazbe i Skale glazbenih preferencija i njihovih metrijskih karakteristika ; 2) ispitati povezanost između sociodemografskih značajki, osobina ličnosti, funkcija glazbe i glazbenih preferencija ; 3) utvrditi pojedinačni doprinos sociodemografskih karakteristika, osobina ličnosti i funkcija glazbe u objašnjenju varijance glazbenih preferencija različitih glazbenih stilova. U skladu s navedenim problemima istraživanja oblikovana je hipoteza u kojoj se pretpostavilo da će sve skupine prediktora značajno doprinositi objašnjenju varijance glazbenih preferencija, da će funkcije glazbe biti pozitivno povezane s glazbenim preferencijama i s određenim osobinama ličnosti te da će osobine ličnosti, pogotovo otvorenost za iskustva, značajno doprinijeti objašnjenju varijance glazbenih preferencija. Također, jedno od polaznih očekivanja bilo je da će sudionice sve funkcije glazbe procjenjivati važnijima u odnosu na sudionike. Rezultati istraživanja pokazali su povezanost svih glazbenih stilova sa sociodemografskim značajkama (spol i više ocjene) i sa svim funkcijama glazbe osim političke funkcije i funkcije kulturnog identiteta te s osobinama ličnosti od kojih su se najviše istaknule ugodnost i intelekt. Spol kao važna determinanta glazbenih preferencija u provedenom istraživanju pokazala je pozitivnu povezanost sa svim funkcijama glazbe osim političkom, funkcijom kulturnog identiteta i duhovnom. Što se tiče školskog uspjeha, ocjene su se u provedenom istraživanju pokazale kao sociodemografski faktor koji ima veliku povezanost s glazbenim preferencijama adolescenata. Glazbeno obrazovanje sudionika nije se pokazalo bitnim faktorom u vezi s glazbenim preferencijama, što se može objasniti relativno malim udjelom sudionika koji su imali glazbeno obrazovanje (16.6 %). Najveća povezanost između glazbenih preferencija i osobina ličnosti u provedenom istraživanju pokazala se u osobinama ugodnosti i intelekta. Ugodnost se istaknula kao najvažniji korelat glazbenih preferencija kao crta osobnosti koja je pokazala pozitivnu povezanost s osobinama savjesnosti i emocionalnom stabilnosti, dok se intelekt pokazao povezan s reflesivno-kompleksnim glazbenim stilom koji obuhvaća klasičnu i jazz glazbu. Socijalna se funkcija glazbe u provedenom istraživanju pokazala najvažnijom, i to kroz funkciju glazbe socijalnog povezivanja s obitelji kroz sva tri glazbena stila. Budući da je 2020. bila godina proglašenja globalne pandemije virusa COVID-19, rezultat se pokazao očekivanim s obzirom na kontekst u kojem je provedeno istraživanje, jer je taj vremenski period bio bitno obilježen izrazito strogim mjerama poput zatvaranja (tzv. „lockdowna“), socijalne distance i zabrane društvenih događaja i okupljanja. Uz funkciju socijalnog povezivanja s obitelji, adolescentima se također istaknulo važnim i socijalno povezivanje s prijateljima, najviše kroz popularnu glazbu koja pripada veselo-konvencionalnom stilu. Na temelju rezultata dobivenih istraživanjem može se zaključiti da je adolescentima gimnazijalcima glazba jako bitna. Glazba predstavlja važnu aktivnost njihova slobodnog vremena i vrijednosti koje proizlaze iz funkcija glazbe, glazbenih preferencija i osobina ličnosti sve su usmjerene na zajedništvo i socijalizaciju. S obzirom na to da su se društvene funkcije glazbe pokazale najvažnije u životu adolescenata, može se pretpostaviti da je grupni rad jedan od načina kako se ove vrijednosti mogu iskoristiti u nastavnom procesu. Kroz grupni rad bi se na satovima glazbene umjetnosti adolescentima pomoglo u njihovu sazrijevanju da bolje razumiju glazbu, a zatim i da se njome funkcionalnije koriste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost

POVEZANOST RADA