Pregled bibliografske jedinice broj: 1282536
Kretanje i epidemiološke karakteristike Legionarske bolesti na području Republike Hrvatske i Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2016. do 2021. godine
Kretanje i epidemiološke karakteristike Legionarske bolesti na području Republike Hrvatske i Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2016. do 2021. godine, 2023., diplomski rad, diplomski, Studij sanitarstva, Zdravstveno veleučilište, Zagreb
CROSBI ID: 1282536 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kretanje i epidemiološke karakteristike
Legionarske bolesti na području Republike Hrvatske
i Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2016.
do 2021. godine
(Trends and epidemiological characteristics of
Legionnaires' disease in the Republic of Croatia
and Krapina-Zagorje County in the period from 2016
to 2021)
Autori
Tkalec, Daša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Studij sanitarstva, Zdravstveno veleučilište
Mjesto
Zagreb
Datum
04.07
Godina
2023
Stranica
37
Mentor
Puntarić Dinko
Ključne riječi
Ključne riječi: Legionella, Legionella pneumophila, legionarska bolest, atipična pneumonija, preventivne mjere
(Key words: Legionella, Legionella pneumophila, Legionnaires' disease, atypical pneumonia, preventive measures)
Sažetak
Legionarska bolest naziv je za atipičnu upalu pluća, koju uzrokuje Gram-negativna bakterija Legionella pneumophila. Ona spada u patogene bakterije iz porodice Legionellaceae koje predstavljaju veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Univerzalni naziv „legioneloze“ danas se upotrebljava za označavanje bakterijskih infekcija, odnosno bolesti koje uzrokuju legionele, a koje mogu varirati od blažeg kliničkog oblika bolesti nazvanog Pontiac groznica do brze i potencijalno fatalne upale pluća nazvane legionarska bolest. Legionele najčešće nastanjuju različite vodoopskrbne sustave koje je izgradio čovjek, poput sustava za kondicioniranje zraka, rashladnih tornjeva, sustava za vruću i hladnu vodu, kondenzatora s isparavanjem, ovlaživača, umjetnih i prirodnih toplica te dekorativnih fontana i vodoskoka, dok se mali broj može naći u prirodnim vodenim sustavima, poput potoka, rijeka, jezera i termalnih izvora. Cilj istraživanja bio je utvrditi, prikazati i analizirati kretanje legionarske bolesti u Republici Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji u razdoblju od 2016. do 2021. godine. U radu su korišteni podaci iz baze podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prikupljeni u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti, koji su prikazani i obrađeni prema broju oboljelih, sezonstvu pojavljivanja, dobi, spolu i smrtnosti. Kroz promatrano razdoblje, prijavljeno je 297 slučajeva legionarske bolesti. Najviše oboljelih zabilježeno je u Gradu Zagrebu, dok u Karlovačkoj županiji nije zabilježen nijedan slučaj zaraze. Krapinsko-zagorska županija prijavila je ukupno osam slučajeva zaraze, što čini 2, 7% od ukupnog broja oboljelih u Republici Hrvatskoj u tom periodu. Najveći broj oboljelih zabilježen je u 2018. godini, a najmanji broj u 2020. godini. Vrhunac oboljelih od legionarske bolesti evidentiran je u toplijim mjesecima (kolovoz i rujan), a najviše slučajeva prijavljeno je u lipnju, 2018. godine. Od legionarske bolesti češće obolijevaju muške osobe iznad 60 godina starosti, dok nema zabilježenog broja oboljelih u dobi od 0- 14 godina. U 2018. godini prijavljeno je najviše smrtnih slučajeva na području Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije, a u Krapinsko-zagorskoj županiji nije umrla nijedna osoba u periodu od 2017. do 2021. godine. Pojavu legionarske bolesti možemo spriječiti: nadziranjem rada objekata u kojima postoji rizik od zaraze, redovitom mikrobiološkom analizom vode, provođenjem preventivnih mjera, shvaćanjem ozbiljnosti zaraze legionelom te strogim pridržavanjem uputa i savjeta za smanjenje rizika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita