Pregled bibliografske jedinice broj: 1281753
Kretanje i epidemiološke karakteristike Legionarske bolesti na području Republike Hrvatske i Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2016. do 2021. godine
Kretanje i epidemiološke karakteristike Legionarske bolesti na području Republike Hrvatske i Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2016. do 2021. godine, 2023., diplomski rad, diplomski, Studij sanitarstva, Zdravstveno veleučilište, Zagreb
CROSBI ID: 1281753 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kretanje i epidemiološke karakteristike
Legionarske bolesti na području Republike Hrvatske
i Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2016.
do 2021. godine
(Trends and epidemiological characteristics of
Legionnaires' disease in the Republic of Croatia
and Krapina-Zagorje County in the period from 2016
to 2021)
Autori
Tkalec, Daša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Studij sanitarstva, Zdravstveno veleučilište
Mjesto
Zagreb
Datum
04.07
Godina
2023
Stranica
36
Mentor
Puntarić, Dinko
Neposredni voditelj
Dinko Puntarić
Ključne riječi
Legionella, Legionella pneumophila, legionarska bolest, atipična pneumonija, preventivne mjere
(Legionella, Legionella pneumophila, Legionnaires' disease, atypical pneumonia, preventive measures)
Sažetak
Legionarska bolest naziv je za atipičnu upalu pluća, koju uzrokuje Gram-negativna bakterija Legionella pneumophila. Ona spada u patogene bakterije iz porodice Legionellaceae koje predstavljaju veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Univerzalni naziv „legioneloze“ danas se upotrebljava za označavanje bakterijskih infekcija, odnosno bolesti koje uzrokuju legionele, a koje mogu varirati od blažeg kliničkog oblika bolesti nazvanog Pontiac groznica do brze i potencijalno fatalne upale pluća nazvane legionarska bolest. Legionele najčešće nastanjuju različite vodoopskrbne sustave koje je izgradio čovjek, poput sustava za kondicioniranje zraka, rashladnih tornjeva, sustava za vruću i hladnu vodu, kondenzatora s isparavanjem, ovlaživača, umjetnih i prirodnih toplica te dekorativnih fontana i vodoskoka, dok se mali broj može naći u prirodnim vodenim sustavima, poput potoka, rijeka, jezera i termalnih izvora. Cilj istraživanja bio je utvrditi, prikazati i analizirati kretanje legionarske bolesti u Republici Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji u razdoblju od 2016. do 2021. godine. U radu su korišteni podaci iz baze podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prikupljeni u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti, koji su prikazani i obrađeni prema broju oboljelih, sezonstvu pojavljivanja, dobi, spolu i smrtnosti. Kroz promatrano razdoblje, prijavljeno je 297 slučajeva legionarske bolesti. Najviše oboljelih zabilježeno je u Gradu Zagrebu, dok u Karlovačkoj županiji nije zabilježen nijedan slučaj zaraze. Krapinsko-zagorska županija prijavila je ukupno osam slučajeva zaraze, što čini 2, 7% od ukupnog broja oboljelih u Republici Hrvatskoj u tom periodu. Najveći broj oboljelih zabilježen je u 2018. godini, a najmanji broj u 2020. godini. Vrhunac oboljelih od legionarske bolesti evidentiran je u toplijim mjesecima (kolovoz i rujan), a najviše slučajeva prijavljeno je u lipnju, 2018. godine. Od legionarske bolesti češće obolijevaju muške osobe iznad 60 godina starosti, dok nema zabilježenog broja oboljelih u dobi od 0- 14 godina. U 2018. godini prijavljeno je najviše smrtnih slučajeva na području Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije, a u Krapinsko-zagorskoj županiji nije umrla nijedna osoba u periodu od 2017. do 2021. godine. Pojavu legionarske bolesti možemo spriječiti: nadziranjem rada objekata u kojima postoji rizik od zaraze, redovitom mikrobiološkom analizom vode, provođenjem preventivnih mjera, shvaćanjem ozbiljnosti zaraze legionelom te strogim pridržavanjem uputa i savjeta za smanjenje rizika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Zdravstveno veleučilište, Zagreb