Naslov
Čitateljske autobiografije - i prostori koje pamtimo i vežemo uz knjigu i čitanje
(Reading autobiographies – and spaces we remember and connect with book and reading)

Autori
Čarapina, Daniela ; Cupar, Drahomira ; Dragija Ivanović, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
Međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija Nova promišljanja o djetinjstvu II.

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.06.2023. - 03.06.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
čitateljska autobiografija ; čitanje od najranije dobi ; prostori u ranom sjećanju na čitanje
(reading autobiographies ; reading from the early ages ; spaces in early memories of reading)

Sažetak
Povezivanje pozitivnih osjećaja prema knjizi i prostora u kojem smo čitali ili u kojima su nam čitali od najranije dobi tema su ovog izlaganja. Neke od istraživačkih tema koje se bave razvojem čitateljskih interesa i navika često su usmjerene prema razumijevanju procesa upoznavanja djeteta s knjigom i čitanjem. Neke od tih tema odnose se na okruženje i okolina koje se drži poticajnima za razvoj interesa za knjigu i čitanje. Dijete od najranije dobi knjizi pristupa posredstvom osoba ili poticajne okoline, prostora koje dugoročno povezuje s idejom i poticajem na čitanje. Ovo izlaganje donosi prikaz tzv. čitateljskih autobiografija provedeno metodom sadržajne analize s posebnim osvrtom na ulogu prostora u sjećanju na prve doticaje s knjigom i čitanjem. Christine Garbe (2014) definira čitateljsku autobiografiju kao istraživačku metodu kojoj je cilj odgovoriti na pitanje o subjektivnom značenju čitanja ispitaniku te što su smislene funkcije čitanja po mišljenju ispitanika. Pisanje vlastite ‘priče’, u obliku dnevničkog zapisa o čitanju i pismenosti, ispitaniku omogućuje da razmisli i podijeli važne događaje iz njegove prošlosti koji su mu pomogli u oblikovanju prakse čitanja i pisanja. Prema Morgan (n.d.), elementi ključni za pisanje čitateljske autobiografije su vremenska crta, fokus, naracija i analiza. Analizom čitateljskih autobiografija moguće je utvrditi koliko je pozitivan stav o čitanju povezan s razvojem čitateljskih navika od najranije razvojne faze. U izlaganju su predstavljeni rezultati analize čitateljskih autobiografija studenata Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru prikupljenih tijekom akademske godine 2017./2018. Kategorizacija i kodiranje sadržaja napravljena je na temelju predloška Christine Garbe i dopunjena elementima nužnim za razumijevanje cjelokupnog konteksta prisjećanja na čitanje. U ovom radu predstavljeni su rezultati analiza odabrane kategorije kontekst koji se odnosi na osobnu interakciju, društvenu situaciju i institucionalni kontekst. Prostor u kojem su ispitanici imali prve i za njih važne doticaje s knjigom i čitanjem analizira se prvenstveno kroz institucionalni kontekst. Dubinska analiza sjećanja koje se može povezati uz kontekst, može uvjetno biti zamijenjeno i pojmom prostor jer su rezultati analiziranog uzorka ukazala na obrazac konteksta - a to je najprije obitelj, zatim vrtić ili škola i na kraju knjižnica. U izlaganju će se staviti naglasak i na okolnosti koje se povezuju uz svaki od prostora koji se istraživanjem pokazao kao značajna instanca u ranom djetinjstvu ispitanika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA