Naslov
GROTESKNI LIKOVI U KRLEŽINIM EKSPRESIONISTIČKIM DRAMAMA
(GROTESQUE CHARACTERS IN KRLEZA'S EXPRESSIONIST DRAMAS)

Autori
Trojan, Ivan ; Grgić, Denis

Izvornik
OPERA SLAVICA BUDAPESTINENSIA. SIMPOSIA SLAVICA - Krleža i intermedijalnost (1789-3976) (2022), 15; 199-216

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Miroslav Krleža, ekspresionizam, ekspresionistička drama, groteska
(Miroslav Krleža, expressionism, expressionist drama, grotesque)

Sažetak
Miroslav Krleža u svojoj je početnoj, ekspresionističkoj fazi postavio temeljne problematike kojima će se baviti kroz cijeli svoj književni i publicistički rad. Pitanje smisla umjetnosti u materijalističkom društvu, razum i umjetnost nasuprot nagonskog, pitanje ideologije i apsolutne istine. Njegova je ekspresionistička dramska poetika isprva dočekana poprilično negativnim kritikama, s jedne strane zbog iznimne tehničke i scenske zahtjevnosti njegovih ranih drama, ali se i na udaru kritike našao i zbog svojih političkih stavova te su časopisi u kojima je objavljivao i koje je uređivao bili zabranjivani. Značajan dio Krležine ekspresionističke faze čine poetske drame tzv. genijskog ciklusa, koji čine drame Legenda, Kristofor Kolumbo i Michelangelo, a elementi groteske najsnažnije su ostvareni likom Sjene/Nepoznatog. U tim se dramama oslanja na zapadnoeuropsku književnu tradiciju i vizionarske figure iznimnih pojedinaca, čiji su unutarnji sukobi ujedno i osnova za dramski sukob između tragičnih genija i njihovih sjena. Iako se Krleža javno obrušio i na vlastitu ekspresionističku dramsku poetiku, ona svakako zaslužuje objektivnu analizu, odnosno analizu oslobođenu ideoloških predrasuda usmjerenu prije svega na estetsku vrijednosnu kategoriju analiziranih drama, a ne na autora kao empirijsku pojavu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA