Naslov
Šumarski radovi Josipa Kozarca
(Forestry articles by Josip Kozarac)

Urednik/ci
Anić, Igor ; Bilić, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima

Grad
Zagreb - Vinkovci

Godina
2023

Stranica
627

ISBN
978-953-347-469-4

Ključne riječi
Josip Kozarac, šumarstvo, šuma, Hrvatska, Slavonija, jezik zagrebačke filološke škole
(Josip Kozarac, forestry, forest, Croatia, Slavonia, language of the Zagreb philological school)

Sažetak
Književni rad Josipa Kozarca više je ili manje poznat svakom našem već i prosječno obrazovanom građaninu. Neka od njegovih književnih djela doživjela su nekoliko izdanja, bilo kao cjelovita, sabrana, izabrana ili pojedinačna – u posebnim knjigama, udžbenicima, čitankama i sl., te su kao takva mnogo puta podvrgnuta stručnim analizama s raznih aspekata iz područja teorije i povijesti književnosti. Manje upućeni čitatelji njegovih romana i pripovijedaka čak ni ne znaju da je Josip Kozarac po zanimanju bio diplomirani inženjer šumarstva i da je većinu svojih književnih radova napisao neprekidno i aktivno radeći u šumarskoj struci. Da je Kozarac iza sebe ostavio velik broj stručnih radova s područja šumarstva – poznato je boljim poznavateljima njegova života i rada. Ti su radovi objavljeni na hrvatskom jeziku u časopisima Šumarski list, Lugarski viestnik i Dom i sviet, na njemačkom jeziku u časopisima Öesterreichische Forst-Zeitung i Centralblatt für das gesamte Forstwesen i na mađarskom jeziku u časopisu Erdészeti Lapok. Vrijednost im je tolika da se već 1926. (dakle 20 godina nakon njegove smrti) rodila ideja o njihovom objavljivanju u posebnoj knjizi. Međutim, ideja se počela ostvarivati tek u novije doba, zalaganjem Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. Skupljanje, prijepis, jezičnu obradu i sistematiziranje radova svojedobno je započeo mr. sc. Nikola Segedi, stručni suradnik za šumarstvo u Centru. Posao su nastavili i tijekom 2021. dovršili današnji djelatnici Centra: akademik Igor Anić, voditelj, dr. sc. Anica Bilić, upraviteljica i Ksenija Petričić, administrativna tajnica. Kao temelj za prikupljanje građe poslužila je bibliografija sveukupnih djela Josipa Kozarca koju je objavio Martin Kaminski u Zborniku „Josip Kozarac književnik i šumarˮ u izdanju Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima (1988.). Od velike pomoći su bila i izdanja Hrvatskoga šumarskoga društva: spomen-knjiga posvećena Josipu Kozarcu (1936.), Šumarska bibliografija (1846– 1946) (1947.) i edicija „Povijest šumarstva Hrvatske 1846.–1976. kroz stranice Šumarskog listaˮ (1976.). Iz tih je izvora vidljivo da je najveći broj šumarskih radova Josip Kozarac objavio u Šumarskom listu. Znanstveno-stručni i staleški časopis Šumarski list jedan je najstarijih šumarskih časopisa koji neprekidno izlazi od siječnja 1877. godine. Njegova cjelokupna arhiva dostupna je u digitalnom obliku na mrežnoj stranici Hrvatskoga šumarskoga društva. Pregledom arhive lako je ustanoviti da je u tom časopisu objavljeno oko 70 % Kozarčevih šumarskih radova. Prelistavanjem stranica Šumarskoga lista i njegova podlistka Lugarski viestnik skupljeni su svi radovi potpisani ili punim imenom ili kraticama. I radovi iz ostalih časopisa vjerno su prepisani iz hrvatskih, njemačkih i mađarskih izvornika te kronološki posloženi prema redoslijedu objavljivanja na stranicama navedenih časopisa bez obzira na tematiku i karakter (izvorne rasprave, komentari, crtice iz prirode i sl.). Radovi objavljeni na njemačkom i mađarskom jeziku prevedeni su na hrvatski jezik čime je olakšan pristup domaćim čitateljima. U posebnom poglavlju Kozarčevi su prijevodi drugih autora. Posebnu stranicu izdvojili smo za pjesmu „Pozdrav” za koju Kaminski 1988. navodi da nije nigdje objavljena osim u Šumarskom listu br. 6 iz 1885., na stranici 277. Napisana je s puno poleta i entuzijazma tada još mladoga šumara Josipa Kozarca, kao svojevrsna pozivnica na godišnju skupštinu Hrvatsko- slavonskoga šumarskoga društva. Sve u svemu, ova knjiga sadrži zbir 84 šumarska rada Josipa Kozarca, objavljena u časopisima Šumarski list (1883. – 1906.) – 64 članka + 7 prijevoda, Lugarski viestnik (1897., 1905.) – 3 članka, Erdészeti Lapok (1886. – 1902.) – 6 članaka, Öesterreichische Forts und Jagd- Zeitung (1883., 1886., 1899.) – 3 članka, Centralblatt für das Gesamte Forstwesen (1884.) – 1 članak i Dom i sviet (1888.) – 1 članak. Knjiga ne bi bila potpuna bez pripovijetke Slavonska šuma, prvi puta objavljene u Viencu 1888. godine. Pridodali smo je jer, osim posebne književne vrijednosti, sadrži i niz stručnih detalja koji omogućuju usporedbu morfologije i strukture prirodne sastojine hrasta lužnjaka u XIX. stoljeću i danas. Osim brojnih i vrijednih šumarskih radova najočigledniji spomenik koji nam je Josip Kozarac ostavio hrastove su šumske sastojine na površini od oko 800 ha, nastale prirodnom obnovom pod njegovim vodstvom u vremenu od 1885. do 1895. godine kad je upravljao šumarijom u Lipovljanima. Zbog svega toga ubrajamo ga među naše najveće šumarske stručnjake. Hrvatski šumari odužili su se velikanu objavom spomen- knjige „Josip Kozarac, o tridesetoj obljetnici njegove smrtiˮ (1936.), postavljanjem Kozarčevih poprsja na istočno pročelje Hrvatskoga šumarskoga doma u Zagrebu (1936.) i u auli Šumarskoga fakulteta u Zagrebu (1960.), imenovanjem šumskoga kompleksa u Lipovljanima njegovim imenom (1952.) i postavljanjem spomen- ploče na zgradu njegove šumarije u Lipovljanima (1955.). Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima pridružuje se ovom knjigom odavanju počasti šumarskom i književnom velikanu. Želja nam je pobuditi zanimanje i olakšati istraživanje njegova šumarskoga stvaralaštva bez kojega ne bi bilo ni književnog stvaralaštva i koje je u brojnim zapažanjima i prosudbama ostalo do danas aktualno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Filologija

POVEZANOST RADA