Pregled bibliografske jedinice broj: 1280693
Specifičnosti Hematološkog odjela i Sterilnih jedinica
Specifičnosti Hematološkog odjela i Sterilnih jedinica, 2005. (izvještaj).
CROSBI ID: 1280693 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Specifičnosti Hematološkog odjela i Sterilnih
jedinica
(Specifics of the Hematology Department and Sterile
Units)
Autori
Pomper, Ljiljana ; Jakovac, Ruža
Izvornik
Sestrinski list KB Merkur
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj
Godina
2005
Ključne riječi
hematologija, sterilne jedinice, mjere zaštite, medicinska sestra
(hematology, sterile units, protective measures, nurse)
Sažetak
Hematološki odjel sastoji se od Kliničkog odsjeka hematologije (22 bolesnička kreveta), Sterilnih jedinica (4 jednokrevetne sobe), Dnevne bolnice (6 kreveta) i specijalističkih ambulanti. Na Hematološkom odjelu provodi se dijagnostika, liječenje i opservacija bolesnika s bolestima krvi i krvotvornih organa. Najčešće su to bolesnici s leukemijama i malignim bolestima limfnog sustava kao Što su maligni limfomi, multipli mijelom i druge limfoproliferativne bolesti te bolesti poremećaja matičnih stanica (npr. Mijelodisplastični sindrom, aplastična anemija, itd). U dijagnostici hematoloških bolesti, osim standardnih pretraga primijenjuju se i specifični zahvati kao što su citološka punkcija i biopsija koštane srži, citološka punkcija i ekstirpacija limfnog čvora te lumbalna punkcija. Prema preporukama hematološkog konzilija bolesnici se najčešće liječe citostatskom terapijom, transplantacijom autolognih ili alogeničnih matičnih stanica te imuno- i radioterapijom. Primjena kemoterapije citostaticima nosi sa sobom odredene rizike, kako za bolesnike tako i za osoblje (teratogenost, mutagenost i/ili kancerogenost). Stoga osoba koja dolazi u dodir s citostaticima mora biti upoznata s pravilnom pripremom i primjenom terapije te postupcima u slučaju onečišćenja i nuspojava kod bolesnika. Najčešći način izlaganja citostaticima je udisanje aerosola prilikom pripreme ili primjene citostatika, kontakt preko kože, ili krvlju i ekskretima bolesnika koji su primali kemoterapiju. Zbog toga je potrebno primijenjivati mjere zaštite koje uključuju zasebnu prostoriju, digestor i zaštitnu odjeću (nitrilne rukavice, nepropusni zaštitni ogrtač, petoslojnu kiruršku masku, kapu i naočale, te navlake za cipele). Digestor je uredaj koji radi na principu usisavanja i filtriranja zraka kontałniniranog citostatičniłn česticatna (parann, acmsolinn) koje se oslobadaju na radnoj površini, a nakon korištenja inn rnogućnost steriliziranja UV svjctlošću. Primjena citostatske terapije u bolesnika izaziva nuspojave (mučnina, povraćanje, pmljev, alergijske reakcije, pancitopenija...) koje ovise o dozi, trajanju i vrstama citostatika. Tu terapiju često prati pad broja eritrocita i trombocita koji se korigira transfuzijama odgovarajućih krvnih pripravaka. Svaka transfuzija krvi za bolesnika predstavlja odreden rizik, a kod učestale primjene češće su reakcije na transfuziju. Intenzivna terapija citostaticima izaziva neutropeniju i imunosupresiju, čime se povećava rizik razvoja po život opasnih infekcija uzrokovanih endo i egzogenim putem, pa je bolesnika u tom periodu potrebno smjestiti u zasebnu sobu (izolaciju). U izolacionu sobu se smještaju i bolesnici kod kojih citostatska terapija prethodi transplantaciji matičnih stanica, ali i bolesnici kod kojih su dokazani uzročnici infekcija koje se prenose fizičkim kontaktom. Postupak autologne transplantacije odvija se u dvije faze. Prva faza provodi se na odjelu, a sastoji se od leukafereze (sakupljanja perifernih matičnih stanica pomoću staničnog separatora preko i.v. katetera) kojoj prethodi primjena manje intenzivne kemoterapije i faktora rasta leukocita te zamrzavanja dobivenih matičnih stanica i spremanja u tekući dušik. U drugoj fazi bolesnik se smjeŠta u izolacionu sobu u Sterilnim jedinicama, gdje mu se nakon primjene intenzivne kemoterapije transfundiraju odmrznute matične stanice preko centralnog venskog katetera. Alogenična transplantacija provodi se postupkom uzimanja koštane srži od davatelja u operacionoj sali (harvest metoda) i neposredno nakon toga se transfundira primatelju. Zbog visokog rizika za nastanak infekcije kod bolesnika primjenjujemo zaštitnu izolaciju na dva osnovna načina: l. Na Hematološkom odjelu zaštitna izolacija provodi se smještajem bolesnika u odvojenu prostoriju na odjelu s vlastitim sanitarnim čvorom. Osnovni principi izolacije podrazumijevaju adekvatnu septičku pripremu prostorije i opreme prije ulaska bolesnika te održavanje maksimalne čistoće prostora i površina tijekom njegovog boravka. Izuzetno je važna pravilna higijena ruku i primjena zaštitne opreme od strane svih koji ulaze i izlaze iz prostora izolacije. 2. U Sterilnim jedinicama izolacija obuhvaća sve prethodno navedene mjere zaštite bolesnika potpomognute dotokom steriliziranog zraka kroz filtere, čime se stvara pozitivni tlak u tom prostoru. Komunikacija bolesnika s posjetiteljima omogućena je putem ekrana i telefona, a svaka izolaciona soba u Sterilnim jedinicama opremljena je videonadzorom iz centralne prostorije. Skrb za bolesnika u izolaciji obuhvaća slijedeće mjere: I. praćenje i evidentiranje fizičkog i psihičkog stanja bolesnika, uočavanje promjena, te shodno tome reagiranje ; 2. priprema i primjena ordinirane terapije ; 3. briga o higijeni bolesnika (dezinfekcija usne šupljine, svakodnevno kupanje u blagom antiseptičkom sredstvu) i oblačenju ; 4. briga o centralnom venskom kateteru ; 5. intenzivno praćenje vitalnih funkcija ; 6. praćenje ravnoteže unosa i eliminacije tekućine i hrane ; 7. briga o prehrani (termički obradena hrana) ; 8. mikrobiološko praćenje bolesnika kod pojave febriliteta (analiza krvi, urina, stolice, ždrijela, ulaznog mjesta centralnog venskog katetera, sputuma, kožnih promjena, te serološke i virusološke pretrage...) i primjena antimikrobne terapije ; 9. informiranje, edukacija i komunikacija s bolesnikom. Specifičnost samog odjela, dijagnostičkih i terapijskih zahvata, te specifična zdravstvena skrb hematoloških bolesnika zahtijevaju visoku stručnost i educiranost medicinskih sestara. Zbog toga je potrebna trajna edukacija sestara i praćenje novih saznanja u zbrinjavanju hematoloških bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita