Pregled bibliografske jedinice broj: 1279889
Bakteriocini i probiotici kao alternativne antimikrobne strategije u borbi protiv rezistencje na antibiotike
Bakteriocini i probiotici kao alternativne antimikrobne strategije u borbi protiv rezistencje na antibiotike // Antimikrobna rezistencija - izazovi i rješenja / Kosalec, Ivan ; Žuntar, Irena ; Jadrijević-Mladar Takač, Milena (ur.).
Samobor: BONES, 2021. str. 137-154
CROSBI ID: 1279889 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bakteriocini i probiotici kao alternativne antimikrobne strategije u borbi protiv rezistencje na
antibiotike
(Bacteriocins and probiotics as alternative antimicrobial strategies in the fight against antibiotic
resistance)
Autori
Kos, Blaženka ; Šušković, Jagoda ; Novak, Jasna ; Leboš Pavunc, Andreja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Antimikrobna rezistencija - izazovi i rješenja
Urednik/ci
Kosalec, Ivan ; Žuntar, Irena ; Jadrijević-Mladar Takač, Milena
Izdavač
BONES
Grad
Samobor
Godina
2021
Raspon stranica
137-154
ISBN
978-953-49537-0-9
Ključne riječi
bakteriocini ; probiotici ; bakterije mliječne kiseline ; antibiotici ; antibiotička rezistencija
(bacteriocins ; probiotics ; lactic acid bacteria ; antibiotics ; antibiotic resistance)
Sažetak
Bakteriocini su bakterijski antimikrobni peptidi i predstavljaju jednu od alternativnih antimikrobnih strategija u borbi protiv kontinuirano rastućeg problema s rezistencijom patogenih mikroorganizama na postojeće antibiotike. Iako se najpoznatiji bakteriocin, nisin, komercijalno primjenjuje kao biokonzervans, znanstvena istraživanja upućuju na veliki potencijal primjene nisina i drugih bakteriocina u humanoj i veterinarskoj medicini. Glavni producenti bakteriocina su bakterije mliječne kiseline koje se intenzivno istražuju u okviru probiotičkog koncepta, a imaju GRAS status prema američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) i QPS status prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Primjena probiotika kao „živih lijekova“ u profilaksi i terapiji različitih, prvenstveno gastrointestinalnih i urogenitalnih infekcija, još je jedna alternativna antimikrobna strategija. Stoga je neophodna detaljna fenotipska i genotipska karakterizacija bakterija mliječne kiseline kao probiotika, te provjera njihovog GRAS, odnosno QPS statusa. Probiotici se primjenjuju, ne samo kao dodaci prehrani (nutraceutici) koji promoviraju zdravlje, nego i kao strogo definirani lijekovi u terapiji bolesti, nazvani „živi bioterapijski pripravci“ (LBPs) prema američkoj FDA. Evaluaciju medicinskih proizvoda u EU-u provodi Europska agencija za lijekove (EMA), a odobrenje za stavljanje lijeka u promet daje Europska komisija i vrijedi za sve zemlje članice EU-a. Osiguranje kakvoće probiotika kao živih lijekova (LBPs) na europskom tržištu uspostavlja Komisija Europske farmakopeje (EDQM).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
Profili:
Jasna Novak
(autor)
Blaženka Kos
(autor)
Jagoda Šušković
(autor)
Andreja Leboš-Pavunc
(autor)