Naslov
Specifična uloga sestrinske integrativne skrbi u procjeni nesvrsishodnog tretmana kod bolesnika koji boluju od maligne bolesti
(The specific role of nursing integrative care in the assessment of inappropriate treatment in patients suffering from malignant disease)

Autori
Juranić, Brankica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
16.06

Godina
2023

Stranica
81

Mentor
Včev, Aleksandar ; Vuletić, Suzana

Ključne riječi
bolesnik ; duhovnost ; nesvrsishodan tretman ; osobine ličnosti ; sestrinska skrb
(patient ; spirituality ; ineffective treatment ; personality traits ; caregiving)

Sažetak
Cilj istraživanja: ispitati stavove ispitanika o primjeni nesvrsishodnog tretmana od kojega nema jasne koristi za bolesnika, stavove o pravu bolesnika na (su)odlučivanje pri odlukama povezanima s postupkom liječenja u posljednjim danima života, te njihovu povezanost sa strukturom ličnosti i duhovnom dimenzijom. Nacrt studije: provedeno je presječno istraživanje. Ispitanici i metode: Ispitanici su medicinske sestre/tehničari koji rade u kliničkom okruženju i bolesnici koji boluju od maligne bolesti. Istraživanje je provedeno anonimnom anketom, a instrumenti koji su se koristili su upitnik Stavovi o distanaziji, Ljestvica svakodnevnog duhovnog iskustva, Upitnik pet velikih dimenzija ličnosti i Upitnik opterećenja medicinskih sestara/tehničara u radu s bolesnicima u posljednjim danima života. Rezultati: Značajno pozitivniji stav prema distanaziji imaju bolesnici u odnosu na medicinske sestre/ tehničare. Spearmanovim koeficijentom korelacije ustanovljeno je kako nema značajne povezanosti stava prema distanaziji s dobi ispitanika, duljinom radnog staža, političkim svjetonazorom i svakodnevnim duhovnim iskustvom. Prema strukturi ličnosti nema razlika između ispitivanih skupina osim u otvorenosti prema iskustvu koja je značajno veća u skupini medicinskih sestara/ tehničara (Mann Whitney U test, P < 0, 001). U skupini svih ispitanika uočena je negativna, slaba, ali značajna povezanost otvorenosti prema iskustvu sa stavom o distanaziji (Rho = -0, 083 P = 0, 04). U skupini medicinskih sestara/ tehničara u značajnoj, slaboj i negativnoj vezi su susretljivost i stav prema distanaziji (Rho = -0, 164 P = 0, 006). Medicinske sestre/ tehničari s više godina radnog staža značajnije su opterećeniji u radu s bolesnicima u posljednjim danima života kao i oni koji imaju manje svakodnevno duhovno iskustvo i oni koji imaju pozitivnije stavove o distanaziji (Rho = 0, 144 P = 0, 02). Opterećenje u radu s bolesnicima u posljednjim danima u značajnoj je pozitivnoj vezi s neuroticizmom a u negativnoj značajnoj vezi s otvorenosti prema iskustvu (Rho = -0, 211 ; P < 0, 001). Zaključak: Svakodnevno duhovno iskustvo i struktura ličnosti utječu na stavove o distanaziji u obje skupine ispitanika. Kod bolesnika koji boluju od maligne bolesti pokazuje se pozitivna povezanost između emocionalne stabilnosti i svakodnevnog duhovnog iskustva. Najjači prediktor koji utječe na pozitivan stav o distanaziji je nereligiozna osoba i dob ispitanika, a što je svakodnevno duhovno iskustvo jače, manji je pozitivan stav prema distanaziji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti), Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA