Naslov
Floristička i vegetacijsko-ekološka analiza šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
(Floristic and vegetation-ecological analysis of pedunculate oak (Quercus robur L.) forests in Croatia)

Autori
Matak, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
17.09

Godina
2021

Stranica
51

Mentor
Dario Baričević ; Irena, Šapić

Ključne riječi
nizinske zajednice hrasta lužnjaka, vegetacijsko-sinekološka obilježja, statistička analiza, dijagnostičke vrste
(lowland pedunculate oak communities, vegetation-synecological characteristics, statistical analysis, diagnostic species)

Sažetak
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) je vrsta koja je u šumskoj vegetaciji Hrvatske zastupljena u flornom sastavu 19 zajednica, a unutar 2 je edifikatorska vrsta. Zajednice u kojima je hrast lužnjak edifikator su: šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris) i šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom (Carpino betuli-Quercetum roboris). Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom najpoznatija je poplavna zajednica hrasta lužnjaka koja se rijetko periodično plavi. Karakteristična je zajednica nize, a pridolazi u dolinama velikih rijeka. Šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom je tipična zajednica greda tj. najviših terena nizinskog pojasa jer je obični grab vrsta koja ne tolerira stajaću vodu i visoku razinu podzemne vode. U zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris je prisutan povećani udio mezofilnih vrsta u usporedbi sa zajednicom Genisto elatae-Quercetum roboris što potvrđuje i Prilog 2 gdje su određene dijagnostičke vrste ovih dviju zajednica. Posljednjim istraživanjem hrastovih zajednica utvrđena je njegova prisutnost u dinarskom području Like što je vrlo atipično. Problematikom hrastovih zajednica dinarskog područja bavili su se Vukelić i dr. (2019). Istraživanjem su utvrdili florni sastav dinarskih hrastovih šuma i došli do zaključka da se isti znatno razlikuje od onoga u nizinskim hrastovim šumama. Iz rezultata studije je proizašla potreba za sveobuhvatnom analizom zajednica hrasta lužnjaka s naglaskom na zajednice nizinskog područja. Ovim istraživanjem je provedena statistička analiza do sada objavljenih snimaka zajednica s hrastom lužnjakom kao edifikatorom. Ukupno je obrađeno 273 fitocenološka snimka. Fitocenološki snimci su u analitičkom obliku unešeni u Turboveg (Hennekens & Schaminée 2001). Provedene su klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje su u programu Primer 6 (Clarke i Gorley 2001) kako bi se vidjela tendencija grupiranja snimaka. S ciljem određivanja identiteta inicijalno opisanih subasocijacija određene su dijagnostičke vrste na temelju fidelity vrijednosti u programu Juice 7.0 (Tichý 2002). Istraživane zajednice su subasocijacije zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris (aceretosum tatarici, carpinetosum betuli, caricetosum brizoidis i caricetosum remotae) i Carpino betuli-Quercetum roboris (typicum, fagetosum, quercetosum cerridis i tilietosum tomentosae). Analizom je utvrđeno da snimci određenih asocijacija/subasocijacija odstupaju od tipičnog opisa asocijacija/subasocijacija. Jedan od razloga tomu je što su ovo vrlo dinamični šumski ekosustavi i određeni broj fitocenoloških snimaka predstavlja progresivne ili regresivne prijelaze između pojedinih asocijacija ili subasocijacija. U subasocijaciji šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom Sažetak s velikom žutilovkom carpinetosum betuli zabilježen je povećanim udjelom vrsta vlažnih i mokrih staništa sveze Alnion inacanae i razreda Alnetea glutinosae. Prisutstvo vrsta vlažnih i mokrih staništa vjerovatno je posljedica narušenih stanišnih prilika u zajednici Carpino betuli- Quercetum roboris. U subasocijaciji carpinetosum betuli ovom zabilježen je izostanak mezofilnih vrsta (Veronica montana, Lamium galeobdolon, Paris quadrifolia, Polygonatum multiflorum i dr) koje Vukelić (2012) izdvaja kao razlikovne. Analizom subasocijacije Carpino betuli-Quercetum roboris typicum utvrđeno je da nema svojstvenih vrsta. Rezultata toga je disperzija njezinih snimaka u klastere koji odgovaraju subasocijaciji Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum i subasocijaciji Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoidis što ukazuje na narušenost unutar zajednice Carpino betuli-Quercetum roboris. Proučavanjem flornoga sastava subasocijacije Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae utvrđeno je značajno sudjelovanje vrsta mokrih i vlažnih staništa sveze Alnion inacanae i razreda Alnetea glutinosae. Glavna razlika u odnosu na subasocijaciju carpinetosum betuli je povećano učešće nešumskih vrsta reda Molinio- Arrhenatheretea i reda Phragmiti-Caricetea elatae. Vukelić (2012) kao razlikovne vrste subasocijacije caricetosum remotae izdvaja vrste Amorpha fruticosa, Carex riparia, Carex elata, Filipendula ulmaria, Lythrum salicaria i dr. koje ovom analizom nisu utvrđene. Analizom subasocijacije caricetosum brizoidis u odnosu na ostale subasocijacije hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom su utvrđene vrste koje nemaju izraženi fidelity što je rezultiralo podudaranjem određenih snimaka sa onima subasocijacija Carpino betuli- Quercetum roboris carpinetosum betuli i caricetosum remotae. Preklapanje određenih snimaka subasocijacije caricetosum brizoidis se odvija jer se uzeti snimci ove subasocijacije nalazi na prijelazu u ove dvije subasocijacije. Prema Vukeliću (2012) razlikovne vrste subasocijacije caricetosum brizoidis su vrste Carex brizoides, Dryopteris carthusiana, Melampyrum nemorosum, Potentilla erecta, Veratrum album i ostale. U subasocijaciji Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum je zabilježeno sudjelovanje mezofilnih vrsta reda Fagetalia, vrsta razreda Vaccinio- Piceetea i sveze Aremonio-Fagion. Zabilježen je izostanak vrsta Luzula pilosa, Galium odoratum, Cardamine bulbifera, Oxalis acetosella, Sanicula europaea i Mercurialis perennis koje Vukelić (2012) izdvaja kao razlikovne za subasocijaciju fagetosum. U subasocijacijama Carpino betuli- Quercetum roboris quercetosum cerridis i tilietosum tomentosae je zabilježen povećani udio termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis (Polygonatum latifolium, Fraxinus ornus, Cornus mas, Ruscus aculeatus i Viola hirta) i vrsta razreda Querco-Fagetea. Naglašena je prisutnost mezofilnih vrsta reda Fagetalia i vrsta sveza Carpinion betuli i Aremonio-Fagion unutar subasocijacije tilietosum tomentosae koje nisu zabilježene u subasocijaciji quercetosum cerridis. Subasocijacija brachypodietosum izvorno je klasificirana kao subasocijacija Carpino betuli- Quercetum roboris typicum, a analizom je izdvojena u zasebnu asocijaciju tj. subasocijaciju s vlastitim dijagnostičkim vrstama. Utvrđene dijagnostičke vrste ove subasocije ukazuju na promjenjene stanišne uvjete unutara zajednice Carpino betuli-Quercetum roboris. Za daljnju analizu asocijacija tj. subasocijacija hrasta lužnjaka potrebno je uskladiti postojeće fitocenološke snimke koje su klasificirane prema opredjeljenju autora u skladu sa analizom ovoga istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA