Pregled bibliografske jedinice broj: 1278964
Izvještavanje najposjećenijih hrvatskih elektroničkih publikacija o pandemiji bolesti COVID-19
Izvještavanje najposjećenijih hrvatskih elektroničkih publikacija o pandemiji bolesti COVID-19 // Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije / Popovac, Josip ; Gavran, Vanja (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Agencija za elektroničke medije, 2023. str. 105-125 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1278964 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvještavanje najposjećenijih hrvatskih
elektroničkih publikacija o pandemiji bolesti
COVID-19
(The Reporting of Most Visited Croatian Electronic
Publications on the COVID-19 Pandemic)
Autori
Balabanić, Ivan ; Gavran, Vanja ; Zelić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije
/ Popovac, Josip ; Gavran, Vanja - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Agencija za elektroničke medije, 2023, 105-125
ISBN
978-953-59331-5-1
Skup
Međunarodna znanstvena konferencije „Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije“
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.09.2021. - 17.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
agenda setting i framing teorija ; COVID-19 ; zdravstveni rizik ; elektroničke publikacije ; društvo rizika
(agenda setting and framing theory ; COVID-19 ; health risks ; electronic publications ; risk society)
Sažetak
Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do niza modifikacija unutar društvene strukture. Stoga se i u okviru medijske sfere komunikacije moglo zamijetiti pojavljivanje novih fenomena (infodemija, fake news) u kontekstu načina medijskoga izvještavanja i kreiranja javnoga mnijenja. Elektroničke medijske publikacije zauzele su bitno mjesto odgovornosti spram građana u cilju neutralnoga, objektivnoga i provjerenoga izvještavanja o pandemiji i njezinim aktualnim i potencijalnim posljedicama. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je ustanoviti o kojim se temama i rizicima izvještavalo u prilozima kojima je sadržaj bio vezan za pandemiju bolesti COVID-19 (koji su bili publicirani u različitim razdobljima) i analizirati obrasce koji su determinirali način stvaranja okvira oko pojedine teme. Metodom analize sadržaja analiziralo se medijsko izvještavanje u trima razdobljima (od 11. 3. do 24. 3. 2020., od 18. 6. do 1. 7. 2020. i od 26. 11. do 9. 12. 2020.). Pomoću konstruirane analitičke matrice provedena je analiza sadržaja na ukupno 1636 jedinica analize (priloga koji su izvještavali o pandemiji bolesti COVID-19). Rezultati istraživanja interpretirani su teorijama agenda setting i framing, kojih su glavne pretpostavke medijsko utvrđivanje važnosti određenih tema u nekom razdoblju i selektivno davanje na važnosti određenim dijelovima informacija. Rezultati istraživanja pokazali su da su analizirane elektroničke publikacije u Republici Hrvatskoj (dalje RH) imale specificiranu i ograničenu ponudu tema priloga, gdje su određene teme zauzimale bitnije mjesto (aktivnosti Stožera, Vlade Republike RH, broj zaraženih pojedinaca), a o nekim se informacijama značajno manje izvještavalo (osobine virusa i same bolesti, lijekovi, cijepljenje). Također, rezultati su pokazali da je izvještavanje o pandemiji bolesti COVID-19 uglavnom uokvireno na temelju konteksta triju rizika (brzina i širenje virusa među stanovništvom, onemogućavanje normalnoga svakodnevnoga funkcioniranja društva, rizik od financijskih šteta po društvo), dok se o ostalim vrstama rizika značajnije manje izvještavalo (npr. osobine bolesti, rizičnosti lijekova i cjepiva protiv bolesti).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb