Naslov
Arheologija soli u prapovijesti Velebita
(Archaeology of Salt in the Prehistory of Velebit)

Autori
Domines Peter, Pio

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
31.03

Godina
2023

Stranica
185

Mentor
Glavaš, Vedrana ; Forenbaher, Stašo

Ključne riječi
sol, arheologija soli, prapovijest, Velebit, sezonsko stočarstvo
(salt, prehistory, archaeology of salt, Velebit, seasonal herding)

Sažetak
Arheologija soli se posljednjih desetljeća rapidno razvija kao dinamično istraživačko područje koje je usmjereno na proučavanje različitih arheoloških, povijesnih i etnografskih podataka koji svjedoče o metodama eksploatacije slanih resursa, praksama konzumacije i društvene uloge soli. U arheološkom pogledu proučavanje soli vrlo je komplicirano s obzirom da se sol vrlo rijetko sačuva u arheološkom kontekstu. Pojava slanih ležišta u tekućem stanju zahtijevala je proces prirodne ili prisilne evaporacije koji je omogućavao stvaranje potpuno kristaliziranog slanog produkta. Postupak prisilnog isušivanja se temelji na upotrebi karakterističnih predmeta – podupirača, struktura i spremnika izrađenim od pečene gline koji su pod zajedničkim nazivom poznati kao briquetage (briketaž). Usprkos tradicionalnom mišljenju da se briketaž pojavljuje isključivo u kontinentalnom okružju gdje postoje brojni slani izvori, recentni nalazi s mediteranskih obala pokazuju da je ista tehnologija mogla biti jednako produktivna i na onim područjima gdje se smatra da se sol primarno i tradicionalno dobivala solarnim isušivanjem. Među spomenuta mjesta sada se mogu pridodati i nalazišta na istočnoj jadranskoj obali, u podvelebitskom primorju, gdje obilna arheološka građa posvjedočuje intenzivnu regionalnu proizvodnju soli u kasnoj prapovijesti. Karakteristična koncentracija, gustoća i količina proizvodnog otpada ukazali su na postojanje proizvodnih središta čije je mjesto u zanatskom krajoliku pažljivo odabrano temeljem brojnih preduvjeta. Briketaž se sastoji od dvije osnovne kategorije: podupirači i recipijenti za prosušivanje, a njihova iscrpna tipološka, tehnološka i funkcionalna analiza pokazala je specifične karakteristike koje ih jasno razlikuju od druge svakodnevne prapovijesne keramike. Tehnološki aspekti velebitske proizvodnje soli mogu se pravilno razmotriti pomoću lanca operacija razlikujući pet faza koje su međusobno povezane i u interakciji su s društvenim kontekstom u kojem su se odvijale. Standardizacija alata i produkata važan je dokaz o društvenoj organizaciji proizvodnje kao specijaliziranog zanata koji je na primjeru podvelebitske proizvodnje soli analiziran pomoću četiri osnovna parametra: konteksta, koncentracije, stupnja i intenziteta. U cjelini gledajući, arheološki nalazi impliciraju istaknuto značenje proizvodnje, konzumacije i uloge soli u društveno-ekonomskim aspektima prapovijesnih zajednica Velebita.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA