Naslov
Lisinski / Jelačić. Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860
(Music, Arts and Politics: Revolutions and Restorations in Europe and Croatia, 1815-1860)

Urednik/ci
Tuksar, Stanislav ; Katalinić, Vjera ; Babić, Petra ; Ries, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademja znanosti i umjetnosti ; Hrvatsko muzikološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2021

Stranica
940

ISBN
978-953-347-439-7

Ključne riječi
Lisinski, Jelačić, revolucije, restauracije, Europa, Hrvatska
(Lisinski, Jelačić, revolutions, restaurations, Europe, Croatia)

Sažetak
Ova knjiga je zbornik odabranih radova predstavljenih na međunarodnom muzikološkom i interdisciplinarnom skupu »Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.«, organiziranom i održanom u povodu 200. obljetnice rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskog (1819.– 1854.) i 160. obljetnice smrti bana, političara i vojskovođe Josipa Jelačića (1801.–1859.). Temeljne ideje vodilje bile su dovođenje u šire veze glazbe, likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta, tj. kontekstualizacija kulture općenito u društvenim i političkim pojavama unutar kojih su pojedina umjetnička djela i pokreti nastali, te kontekstualizacija pojedinih regionalnih i nacionalnih pojava u širim nadnacionalnim okvirima. Opći tematski okviri bili su dakle: život i djelo Vatroslava Lisinskog, kao i drugih njemu suvremenih hrvatskih skladatelja, s posebnim osvrtom na društveno-kulturne odrednice relevantne za ocjenu i značenje njihovih skladateljskih produkcija unutar nacionalnih, susjednih i drugih europskih glazbenih i kulturnih kontekstâ ; ličnost i djelovanje Josipa Jelačića u vezi s odgovarajućim širim društveno-političkim ozračjem u Hrvatskoj i Habsburškoj Monarhiji od 1815. do 1860., s posebnim osvrtom na Jelačićeve suvremenike i njegove odnose s istaknutim ljudima njegova doba s područja politike, vojnih poslova, kao i njihovim društvenim i privatnim životima ; razdoblje u europskoj glazbi između ranog i kasnog romantizma (tj. od 1820-ih do oko 1860-ih), odnosno stilovi pojedinih skladateljskih produkcija/djelâ, s posebnim osvrtom na područjâ opere i salonske glazbe ; književna produkcija svih vrsta i žanrova (proza, pjesništvo, kazalište i dr.) u Hrvatskoj prije hrvatskoga narodnog preporoda (1815.–1830.) i u doba preporoda (1830.–1848.) te u poslijeilirsko vrijeme, do ranih 1860-ih ; revolucije i restauracije u srednjoj i zapadnoj Europi 1815.–1860., tj. područja srednjoeuropske i zapadnoeuropske povijesti, politike, društvenih kretanja, vojnih poslova i ideologijâ, osobito s obzirom na utjecaj tih pojava na kulturne i umjetničke institucije i politike u pojedinim državama, društvima i društvenim pokretima ; europske umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo) u razdobljima bidermajera, romantičkog historicizma i ranog realizma, posebno teme koje obuhva- ćaju pojedinačne i opće interakcije europskih i hrvatskih likovno-umjetničkih postignuća od 1815. do 1860. godine. Zbornik je prema sadržaju i artikulaciji pojedinih priopćenja/članaka podijeljen u pet tematskih skupina: plenarna izlaganja ; Vatroslav Lisinski ; Josip Jelačić ; glazba ; književnost, kazalište i kultura. Na plenarnim izlaganjima (str. 25–80) izlažu iznesena je problematika vezana uz Vatroslava Lisinskog, Johanna Gottfrieda Herdera te povijesni položaj Hrvatske u 19. stoljeću. Lisinskog i njegove zagrebačke suvremenike promatra se i ocjenjuje kroz prizmu njihovih susreta, sukoba i koegzistencije s raznim institucijama (obrazovne institucije, kazalište, koncertni prostori, sakralni prostori, privatni saloni, glazbeni nakladnici i dr.), što im je pružalo potporu ili postavljalo zapreke u njihovim profesionalnim i privatnim životima. Dominantno zanimanje Johanna Gott frieda Herdera za ep kao formu, odnosno životno putovanje heroja, projicira se u historijsko razdoblje od 1815. do 1860. kao briga za rođenje modernoga državnog suvereniteta, a povijest glazbe 19. stoljeća ponovno se promišlja u globalnim i političkim okvirima. Položaj hrvatskih povijesnih zemalja u 19. stoljeću razmatra se u kontekstu carstva i nacije, dviju konkurentnih ideja u Habsburškoj Monarhiji i Europi općenito. Uzlet hrvatskoga nacionalnog pokreta zbivao se s tendencijom ujedinjenja jezikom i književnošću, a oslanjao se na legitimitet dinastije, dominantnu religiju, lojalnu vojsku i historijska prava. I Monarhija i nacionalni pokret pokušavali su potvrditi svoje identitete glazbom, likovnom umjetnošću, književnošću i kazalištem. Trinaest priloga (str. 83–327) tvore skupinu – pravu knjigu u knjizi! – koja problematizira pojedine aspekte ličnosti i djelovanja Vatroslava Lisinskog: Lisinski u glazbenoj historiografi ji ; odnos Lisinskog kao skladatelja s instrumentatorom opere Ljubav i zloba Karlom Wisnerom von Morgensternom ; boravak Lisinskog u Novome Sadu 1847. godine ; odnos Lisinskog kao mladog umjetnika s najviše pozicioniranim političarem u Hrvatskoj banom Josipom Jelačićem ; glazbene heroizacije naslovnih likova u operama Porin V. Lisinskog i Nikola Šubić Zrinjski I. Zajca u svjetlu romanti- čarskih i nacionalnih ideja 19. stoljeća ; odnos muzikologa Franje Ksavera Kuhača spram V. Lisinskog ; narativi o V. Lisinskom u djelima Milana Ogrizovića i Božidara Širole s početka 20. stoljeća ; kulturološka i kazališna problematika u fi lmu Lisinski (1944.) Oktavijana Miletića ; uloga glazbe u procesu hrvatske integracije u Bosni i Hercegovini ; prisutnost V. Lisinskog u glazbenoj kulturi Kosova ; likovni prikazi V. Lisinskog s kompletnim popisom tih prikaza te V. Lisinski u suvremenoj urbanoj toponimiji gradova Republike Hrvatske. Tim za tisak priređenim priopćenjima pridodan je i cjelovit popis skladbi Lisinskoga snimljenih na sve oblike nosača zvuka. Sljedeću skupinu od osam članaka (str. 331–464) tvore prilozi o Josipu Jelačiću: prikaz njegova lika kao austrijskoga časnika i hrvatskoga bana ; djelovanje istaknutih visokih časnika Lavala i Alberta iz irske obitelji Nugent u Jelačićevu zaleđu u vrijeme revolucionarnih događaja 1848. godine ; prigodnice i notni zapisi posvećeni Josipu Jelačiću što se čuvaju u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu ; odnos J. Jelačića i istaknutog političara, publicista i jezikoslovca Andrije Torkvata Brlića ; J. Jelačić kao naručitelj umjetnina na temelju obiteljske ostavštine koja se čuva u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu ; problematika spomenika Antona Dominika Fernkorna J. Jelačiću na glavnome trgu u Zagrebu ; formiranje Nacionalne garde i pokušaj organiziranja narodne hrvatske vojske u okvirima Jelačićevih vojnih reformi na temelju građe u Hrvatskome povijesnom muzeju ; usporedni presjek kroz neoapsolutizam u Hrvatskoj i Mađarskoj od 1849. do 1859. godine. Najveća skupina tekstova (str. 467–742) odnosi se na glazbenu tematiku. Autori iz deset zemalja obradili su u 15 članaka specifične pojave u raznim glazbenim kulturama Europe i Južne Amerike. Dva članka španjolskih autora obrađuju pitanje utjecaja nastupa vojnih puhačkih orkestara s transkripcijama domoljubnih djela u javnim prostorima tijekom liberalnog trogodišta (1820.–1823.) i fenomen tz v. alhambrizma između 1830-ih i 1850-ih, odnosno umjetničkoga pokreta koji je i u glazbi, osobito salonskoj, proizveo romantički konstrukt Granade kao posljednjega europskog utočišta orijentalne egzotike. Članak autora iz Poljske daje pregled poljskih i inozemnih glazbenih djela (domoljubnih pjesama, opera, orkestralnih djela) nadahnutih jednim od ključnih trenutaka poljske povijesti, Studenačkim ustankom (1830./1831.) Poljaka usmjerenim protiv ruske okupacije dijela Poljske. Članak američko- engleskog autorskog dvojca bavi se podjednako medicinskim aspektom afrodizijaka, fenomenom nadriliječništva, kao i revolucioniranjem nekih opernih normi u Donizett ijevoj operi Ljubavni napitak iz 1832. godine. Od dvaju članaka čeških autora, jedan se bavi problematikom uvjeta djelovanja i funkcijama vojnih glazbenih sastava u vojnom i civilnom životu u multinacionalnom dunavskom kulturnom prostoru Austrije i Mađarske tijekom 19. stoljeća, a drugi članak upozorava na dosad zanemareni husovsko-husitski aspekt češke glazbe u revolucionarnoj 1848. godini sa stihovima nacionalnog, vjerskog i domoljubnog karaktera, recikliranjem u glazbi starijih i inozemnih materijala, te donosi u prilogu svojevrsno utemeljenje husovskohusitske revolucionarne pjesmarice. Od dvaju priloga mađarskih autora jedan se nadovezuje na temu vojnih glazbenih sastava s primjerima iz Mađarske 1850-ih, isti- čući njihovu funkciju kao jednoga od nositelja lokalne glazbene scene (kazalište, zaba va, dokolica, koncerti), ali i kao nadnacionalnih simbola višenacionalne Monarhije. Drugi prilog iz Mađarske obrađuje fenomen mađarskoga zborskog pokreta, navodeći ga kao ogledni primjer društvene i kulturne situacije u kojoj ideologija (nacionalizam) označava jednu kulturnu instituciju (zborski pokret). Austrijski prilog bavi se širokom ideološkom pozadinom pozitivističke orijentacije u estetičkim napisima bečkoga muzikologa Eduarda Hanslicka, motivirane kulturnom, znanstvenom i obrazovnom politikom habsburške Austrije sredinom i u drugoj polovici 19. stolje- ća. Talijanski prilog rekonstruira događaje oko opere La Marinella (1854.) talijanskoga skladatelja Giuseppea Sinica, čija evokativna i domoljubna moć svjedoči o Trstu kao zasebnom društveno-kulturnom i političkom fenomenu Italije, gdje su se patriotizam i iredenta mijenjali ovisno o promjenama geopolitičkog konteksta od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Dva priloga hrvatskih autora u toj skupini članaka bave se ishodištima glazbenoga života Splita i presjekom njegovih bitnih čimbenika u širem kontekstu kulturnih i društveno-političkih uvjeta u pretpreporodnom razdoblju (1815.–1860.) te institucionalizacijom glazbenoga obrazovanja u Zagrebu koja je po- čela osnutkom glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda 1829. godine, istražujući njezine korijene u društveno-političkom kontekstu i državnim pravnim mjerama kao okvirima njezinih odrednica. Slovenski prilog raspravlja o glazbenim prilikama u Ljubljani od kraja 18. do sredine 19. stoljeća, s naglaskom na utjecaj stranih glazbenika, uglavnom podrijetlom iz čeških zemalja, koji su svoje glazbeno znanje, vještine i ideje ugrađivali u djelatnost ljubljanskih glazbenih institucija (Filharmoničko društvo, Biskupska kapela, Staleško kazalište, vojne glazbe). Jedini prilog koji se u cijelom zborniku bavi glazbom jedne izvaneuropske zemlje jest onaj koji predstavlja i obrađuje nastanak i razvitak brazilske nacionalne glazbe nakon kolonijalnoga razdoblja (poslije 1822. godine) s nizom transkulturnih pojava, kao što su utjecaji portugalske, austrijske, talijanske i njemačke glazbe, poglavito preko građanskih okupljanja u umjetničkim društvima i gradskim salonima ; pritom se u usponu brazilske nacionalne glazbe, uz neke druge ličnosti, posebno ističe uloga pijanistice, pedagoginje, skladateljice i dirigentice Chiquinhe Gonzage (1847.–1935.). Prilog irskoga muzikologa raspravlja o fenomenu kasne pojave britanskoga glazbenog romantizma, što se ne može shvatiti kao promašaj ili osiromašenje, nego kao radikalni izraz estetičke provenijencije, odnosno kao činjenica da je engleska poezija znatno ranije i dugo anticipirala i postigla prisnost i unutarnjost svojstvene njemačkom glazbenom romantizmu između 1820. i 1860. godine. Posljednjoj skupini pripada osam članaka (str. 745–878) s područjâ književnosti, kazališta i kulture općenito, uključujući likovne umjetnosti. Osim jednoga, autori svih ostalih priloga su iz Hrvatske. Dva priloga s područja književnosti obrađuju dio odnosa književnosti i vokalne glazbe u Hrvatskoj u razdoblju romantizma (ilirsko i poslijeilirsko razdoblje) s popisom od 40 pjesničkih imena čije su pjesme uglazbila trojica najuglednijih skladatelja ilirske epohe (V. Lisinski, F. Wiesner Livadić, I. Padovec). Drugi se prilog bavi malo poznatim utjecajem hrvatskih baroknih pjesnika Petra Kanavelića i Antuna Gleđevića na glavni opus sredine 19. stoljeća na području historijske drame što ga je napisao dramatičar i libretist Dimitrija Demeter. Jedini prilog s područja kazališta bavi se kontekstima nastanka i utjecajima kojima su bili izloženi tvorci zgrade staroga zagrebačkog kazališta na Trgu sv. Marka na Gradecu, modernoga poslijebaroknog zdanja koje je bilo u funkciji između 1834. i 1895. godine. Poseban prilog je i pregled s raspravom o mjestima rada i druženja iliraca na relativno uskom području zagrebačkoga Gornjeg grada i obližnjega parka Tuškanac, privatnih i javnih prostora političkog, kulturnog i društvenog života pripadnika i simpatizera nacionalnog pokreta sredinom 19. stoljeća. Ostali prilozi obrađuju razna područja kulture: kazina i čitaonice koje kao kulturne ustanove djeluju 1840-ih, okupljajući pristaše suprotstavljenih političkih opcija u Banskoj Hrvatskoj ; kulturno-društvene odrednice stvaranja glazbenoga opusa zadarskoga skladatelja Giovannija Salghetti-Driolija (1814.–1868.), središnje ličnosti glazbenoga života Zadra sredinom 19. stoljeća ; prisutnost i zastupljenost osam južnoslavenskih slikarica u kapitalnom leksikonu Slovnik umjetnikah jugoslavenskih (1858.–1860.) Ivana Kukuljevića Sakcinskog, propitujući njihov onodobni i suvremeni status u odgovarajućim nacionalnim kulturama ; te napokon osvrt na djelatnost pjevačkih i kulturno-prosvjetnih društava Hrvata u Bosni i Hercegovini u vrijeme austrijske uprave koji su javnim istupima zastupali ideje narodnoga preporoda, odnosno ilirskoga pokreta. Službeni jezici skupa bili su hrvatski i engleski ; međutim, neki su se autori iz Hrvatske odlučili svoje priloge objaviti na engleskom, iako su ih na skupu bili izlo- žili na hrvatskome jeziku. Svi su članci opremljeni sažetcima na hrvatskom ili engleskom (ovisno o jeziku glavnoga teksta), ključnim riječima te UDK i DOI brojevima. Cijeli se zbornik sastoji od 47 članaka opremljenih svim potrebnim znanstvenim aparatom, a bili su prethodno recenzirani ‘na slijepo’. Autori članaka su ugledni muzikolozi, skladatelji, povjesničari, povjesničari umjetnosti i medicine, teatrolozi i povjesničari kulture iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke Republike, Hrvatske, Irske, Italije, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije i Španjolske. Organizatori skupa i urednici zbornika svjesni su činjenice da bi tako široko zasnovana tematika i na nacionalnom i nadnacionalnom planu mogla rezultirati neiscrpivim nizom zbornika s komplementarnim i/ili sličnim sadržajima. No naše je na faktogra- fi ji utemeljeno mišljenje da i ovaj zbornik ispunjava temeljne pretpostavke izvornih znanstvenih istraživanja, tj. da se na ovećem nizu konzultiranja i analize primarne i sekundarne dokumentacije (partiture glazbenih djela, opći arhivski i povijesni dokumenti, glazbene zbirke i arhivi, artefakti u muzejima, umjetničke zbirke i kipovi, književni i kazališni tekstovi, privatne ostavštine, dosad objavljeni novinski, stručni i znanstveni tekstovi, fi lmovi, individualne i kolektivne memorije, medicinska dokumentacija, arhitektonska baština i dr.) stiglo do većega broja vrijednih znanstvenih otkrića i zanimljivih novih spoznaja. Posebna vrijednost je neposredna mogućnost usporedbe pojedinih istorodnih regionalnih, nacionalnih i/ili nadnacionalnih, odnosno univerzalnih fenomena na temelju paralelnog donošenja tekstova i njihova sučeljavanja unutar istoga knjižnog izdanja, čime se postiže potrebna veća objektivizacija i moguća relativizacija pojedinačnog i njegovo uzdizanje na razinu općeg i pojmovnog kao ciljane znanstveničke nadgradnje.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA