Pregled bibliografske jedinice broj: 1277911
Skrb nakon reanimacijskog postupka kod kardiokirurških bolesnika
Skrb nakon reanimacijskog postupka kod kardiokirurških bolesnika, 2020., diplomski rad, diplomski, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, Zagreb doi:urn:nbn:hr:105:310011
CROSBI ID: 1277911 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Skrb nakon reanimacijskog postupka kod
kardiokirurških bolesnika
(Post-resuscitation care in cardiac patients)
Autori
Vukša Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.11
Godina
2020
Stranica
40
Mentor
Biočina, Bojan ; Ivančan, Višnja ; Gašparović, Hrvoje
Ključne riječi
postreanimacijska skrb, kardijalni arest, kardiopulmonalna reanimacija, kardiokirurški bolesnik, intenzivna njega
(post-resuscitation care, cardiac arrest, cardiopulmonary resuscitation, cardiac patient, intensive care)
Sažetak
Kardiovaskularne bolesti, kao vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, često zahtjevaju kirurško liječenje i dovode do kritičnih stanja kardijalnog aresta i reanimacije. Temeljni postupci oživljavanja imaju jasne smjernice i algoritme verficirane od strane Europskog vijeća za reanimaciju. One uključuju provjeru stanja svijesti, otvaranje dišnog puta i umjetno disanje, vanjsku masaža srca te korištenje defibrilatora ili automatskog vanjskog defibrilatora. Za uspješan ishod liječenja kod reanimacijskog postupka bitno je rano prepoznati i pozvati pomoć, rano započeti kardiopulmonalnu reanimaciju, rano izvršiti defibrilaciju ukoliko je potrebno, te kvalitetno obaviti postreanimacijsku skrb. Liječenje kardijalnog aresta nakon operacije srca traži poseban, individualizirani pristup. Ključne razlike su izbjegavanje vanjskih kompresija prsnog koša, doza adrenalina nakon tri šoka defibrilatorom i potreba za hitnom resternotomijom. Kod bolesnika nakon velikog zahvata na srcu ključ uspješne reanimacije jest prepoznavanje potrebe za hitnom resternotomijom, osobito u kontekstu tamponade ili krvarenja. Reanimacija, osim što je jedno od stresnih stanja u medicini, ima i svoje etičke dileme koje je važno poštovati. Postreanimacijska skrb za bolesnika podrazumjeva njegu u jedinici intenzivnog liječenja, te zahtjeva dijagnostiku i terapiju. Stručni multidisciplinarni pristup te zdravstveno osoblje koje je visoko educirano o naprednom održavanju života znači visoku kvalitetu zdravstvene njege i skrbi za kritičnog bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Hrvoje Gašparović
(mentor)
Višnja Ivančan
(mentor)
Andrea Vukša
(autor)
Bojan Biočina
(mentor)