Naslov
Povezanost zdravstvene pismenosti i kvalitete života bolesnika s mentalnim poremećajima
(Relationship between the health literacy and the quality of life in patients with mental disorders M)

Autori
Placento, Harolt

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
21.02

Godina
2022

Stranica
113

Mentor
Lovrić, Robert ; Zibar, Lada

Ključne riječi
kvaliteta života ; mentalni poremećaji ; samoprocjena ; zdravstvena pismenost
(quality of life ; mental disorders ; self-assessment ; health literacy)

Sažetak
Cilj istraživanja: Glavni je cilj ispitati zdravstvenu pismenost i kvalitetu života bolesnika s mentalnim poremećajima, potom utvrditi povezanost zdravstvene pismenosti i razine kvalitete njihova života te ispitati doprinos zdravstvene pismenosti u objašnjenju ukupne kvalitete života ispitanika. Nacrt studije: Presječno istraživanje provedeno na klinikama za psihijatriju u četirima hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Ispitanici i metode: U istraživanje je bilo uključeno 257 bolesnika s mentalnim poremećajima koji su liječeni u ispitivanim zdravstvenim ustanovama. Instrument je istraživanja bio anketni upitnik koji se sastojao od triju dijelova. Prvi je dio upitnika sadržavao pitanja o općim obilježjima ispitanika, a drugi se dio upitnika sastojao od dvaju validiranih upitnika: Testa kratke procjene zdravstvene pismenosti za odrasle koji govore hrvatski jezik (SAHLCA-50) i hrvatske inačice Upitnika za procjenu kvalitete života vezane uz zdravlje (SF-36). Rezultati: Od ukupno 257 ispitanika zdravstveno je pismeno 173 (67, 3 %), dok je njih 84 (32, 7 %) zdravstveno nepismeno. Značajno su zdravstveno pismenije žene (P < 0, 001), potom ispitanici koji žive u gradu (P < 0, 001) te ispitanici s višom razinom obrazovanja (P < 0, 001). Ispitanici u dobi do 40 godina značajno su zdravstveno pismeniji u odnosu na ispitanike u dobi od 51 do 60 godina (P = 0, 03). Kvalitetu života najbolje samoprocjenjuju ispitanici u dobi do 40 godina, a ispitanici s nezavršenom ili završenom osnovnom školom kvalitetu života procjenjuju značajno lošije od obrazovanijih ispitanika (P = 0, 01). Ispitanici s dijagnozom mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih tvari (F10 - F19) samoprocjenjuju kvalitetu života značajno boljom u odnosu na bolesnike s drugim dijagnozama. Žene su značajno manje zadovoljne svojim psihičkim (P = 0, 04) i mentalnim (P = 0, 04) zdravljem. Razvedeni ispitanici značajno najlošije samoprocjenjuju svoje psihičko zdravlje (P < 0, 001). Lošijoj kvaliteti života značajno doprinose zdravstvena nepismenost, dob od 51 do 60 godina, dijagnoze iz skupine poremećaji raspoloženja ili skupine neurotski i somatoformni poremećaji i poremećaji izazvani stresom. Mjesečna primanja po članu domaćinstva od 4501 kunu i više smanjuju vjerojatnost loše kvalitete života (P = 0, 24) ispitanika. Zaključak: Općenito je niska razina kvalitete života ispitanika. Postoji pozitivna povezanost zdravstvene pismenosti i razine kvalitete njihova života na način da zdravstvena pismenost doprinosi u objašnjenju kvalitete života bolesnika s mentalnim poremećajima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA