Naslov
Procjena nutritivnog statusa i intervencije kod hematoloških bolesnika
(Assessment of nutritional status and intervention in hematological patients)

Autori
Pomper, Ljiljana ; Kelečić, Maja ; Blizanac, Lucijana ; Vidović, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova 2. kongresa KroMreže HMST / Pompre, Ljiljana ; Družinić, Vesna - Zagreb : KroMreža HMST, 2022, 14-21

ISBN
978-953-50306-0-7

Skup
2. kongresa KroMreže HMST s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 21.10.2022. - 23.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hematološke maligne bolesti, nutritivni status, prehrambeni rizik, sestrinske intervencije
(hematological malignancies, nutritional status, nutritional risk, nursing interventions)

Sažetak
Malnutricija ili pothranjenost je neovisni čimbenik rizika koji negativno utječe na kliničke ishode pacijenata, kvalitetu života, funkcioniranje tijela i autonomiju. Rana identifikacija pacijenata kod kojih postoji rizik od pothranjenosti ili onih koji su pothranjeni ključna je za početak pravodobne i odgovarajuće nutritivne potpore. Probir prehrambenog rizika, jednostavan je i brz alat prve linije za otkrivanje pacijenata kod kojih postoji rizik od pothranjenosti. Kod novopridošlih pacijenata u bolnicu, trebao bi se sustavno provoditi probir prehrambenog rizika. Pacijenti s nutritivnim rizikom trebaju naknadno proći detaljniju nutritivnu procjenu kako bi se identificirali i kvantificirali specifični nutritivni problemi. Status prehrane starijih osoba koje pate od raznih medicinskih ili kirurških stanja dobro je poznat. Međutim, studije usmjerene na hematološke pacijente vrlo su rijetke. U svrhu procjene nutritivnog statusa, u istraživanje je uključeno 65 ispitanika koji boluju od malignih hematoloških bolesti, novopridošlih u Zavod za hematologiju KB Merkur u razdoblju od 23. lipnja do 23. srpnja 2022. Kontrolna mjerenja uključenih ispitanika provodila su se tijekom hospitalizacije dulje od 7 dana ili kod otpusta nakon 7 i više dana hospitalizacije te kod rehospitalizacija ili kontrolnih pregleda kroz tri mjeseca odnosno do 23. rujna 2022. Ispitanici su boravili na tri radilišta unutar Zavoda i to su: Odjel hematologije (56%), Dnevna bolnica odjela (32%) i Sterilne jedinice (12%). Ciljevi istraživanja bili su: 1. utvrditi nutritivni status i prevalenciju nutritivnog rizika ; 2. utvrditi rizik za nastanak i razinu pothranjenosti i/ili sarkopenije kod ispitanika ; 3. utvrditi učinak provođenja intervencija kod rizika i kod nastanka pothranjenosti i/ili sarkopenije. U ispitivanju je sudjelovalo 51% muškaraca i 49% žena. Prosječna dob ispitanika je 61 godina, u rasponu od 19 do 82 godine. Zastupljenost dijagnoza kod ispitanika je: Non Hodgkin limfom (NHL) 56%, Multipli mijelom (MM) 19%, Mijelodisplastični sindrom (MDS) 8%, Kronična limfocitna leukemija (KLL) 3%, Hodgkinov limfom (MH) 3%, Akutna mijeloična leukemija (AML) 3%, Akutna limfatična leukemija (ALL) 3%, Aplastična anemija (AA) 2%, Hemofagocitni sindrom (HFS) 2%, Mijelofibroza (MF) 2%, Kronična mijeloična leukemija (KML) 2%. Prosječno trajanje hospitalizacije je bilo 7 dana. Rezultati upućuju na to da je kod oko 30% ispitanika prisutan rizik i/ili nastanak pothranjenosti i sarkopenije. Potvrđeno je i da 1/3 ispitanika ima prekomjernu tjelesnu težinu što govori u prilog i činjenici da je najveći udio osoba s prekomjernom tjelesnom težinom od 60 do 74 godine života. Za točniju procjenu rizika nije dovoljan jedan zasebno korišteni instrument, već je potrebna upotreba više različitih mjernih instrumenata. Pothranjenost i sarkopenija nisu prevladavajući problemi kod hematološke populacije, odnosno ovise o dijagnozi, načinu liječenja i duljini trajanja bolesti. Procjenu i intervencije treba provoditi kontinuirano na početku i tijekom liječenja. Oralni dodatak prehrani koji djeluje na masu, snagu i funkciju mišića pokazao se kao učinkovit, no naravno u ispitanika koji su se pridržavali uputa za upotrebu. Za suradljivost pacijenata u primjeni važan je multidisciplinarni pristup i edukacija od strane zdravstvenih djelatnika koji se i sami trebaju kontinuirano educirati. Daljnje praćenje ispitanika zasigurno će pokazati vjerodostojnije podatke jer smo uočili da je nutritivni status vrlo promjenjiv, odnosno podložan promjenama zbog same prirode bolesti ali i nuspojava liječenja. Čini se da pothranjenost nije prevladavajuća kod hematološke populacije odnosno da ovisi o dijagnozi i duljini trajanja bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA