Pregled bibliografske jedinice broj: 1277475
Stavovi učitelja predmetne nastave o izricanju pedagoških mjera - način uspostavljanje pozitivne školske klime u mikrosustavu kao najbližem prostoru za razvoj učenika
Stavovi učitelja predmetne nastave o izricanju pedagoških mjera - način uspostavljanje pozitivne školske klime u mikrosustavu kao najbližem prostoru za razvoj učenika // Nova promišljanja o djetinjstvu II / Rethinking Childhood II / Cindrić, Maja ; Ivon, Katarina (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2023. str. 174-175 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1277475 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi učitelja predmetne nastave o izricanju
pedagoških mjera - način uspostavljanje pozitivne
školske klime u mikrosustavu kao najbližem
prostoru za razvoj učenika
(SUBJECT TEACHERS' ATTITUDES ON THE IMPRESSION OF
PEDAGOGICAL MEASURES – THE METHOD OF ESTABLISHING
A POSITIVE SCHOOL CLIMATE IN THE MICROSYSTEM AS
THE NEAREST SPACE FOR STUDENT DEVELOPMENT)
Autori
Matea, Širinić ; Nikčević-Milković, Anela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
ISBN
978-953-331-418-1
Skup
Nova promišljanja o djetinjstvu II / Rethinking Childhood II
Mjesto i datum
Online ; Zadar, Hrvatska, 01.06.2023. - 03.06.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
asertivne disciplinske strategije, pedagoške mjere, stavovi, učitelji, neprihvatljivo ponašanje
(assertive discipline strategies, pedagogical measures, attitudes, teachers, unacceptable behavior)
Sažetak
Svakim danom učiteljima postaje sve izazovnije uspostaviti i održavati razrednu disciplinu. Kako bi u tome uspjeli, učitelji koriste pozitivne disciplinske strategije koje potiču razvoj samokontrole kod učenika, ali i asertivne disciplinske strategije za smanjenje nepoželjnih ponašanja. Asertivne disciplinske strategije pretpostavljaju određivanje jasnih pravila i granica ponašanja te posljedica za njihovo kršenje. Svrsishodno, Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera predviđa izricanje pedagoške mjere učeniku u slučaju povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja. Pedagošku mjeru dobilo je 2, 4 % osnovnoškolaca ili skoro svaki četrdeseti učenik u školskoj godini 2020./2021. Usprkos tome, jako je malo istraživanja koja se bave temom pedagoških mjera. To je još više poražavajuće ako znamo da je školski kontekst prostor mikrosustava učenika koji im je nakon obitelji najvažniji te u kojem uče o preuzimanju odgovornosti za posljedice svog ponašanja. Ovim istraživanjem nastojalo se ispitati stavove učitelja predmetne nastave o izricanju pedagoških mjera, kao i njihovu namjeru izricanja istih za neprihvatljiva ponašanja učenika. U istraživanju su sudjelovala 84 učitelja predmetne nastave iz 4 osnovne škole koji su ispunili Skalu stavova o izricanju pedagoških mjera, upitnik kreiran za potrebe ovog istraživanja, Skalu socio-demografskih podataka i Skalu namjere izricanja pedagoške mjere. Rezultati istraživanja pokazuju da nema značajne povezanosti stavova o izricanju pedagoških mjera s radnim iskustvom učitelja te brojem izrečenih i ukinutih pedagoških mjera tijekom školske godine. Međutim, utvrđena je značajna razlika u stavovima o izricanju pedagoških mjera između razrednika i ostalih učitelja predmetne nastave na način da su stavovi razrednika pozitivniji od stavova ostalih učitelja predmetne nastave. Što se tiče namjere izricanja pedagoške mjere, nisu utvrđene značajne razlike u namjeri izricanja različitih pedagoških mjera s obzirom na spol i školski uspjeh počinitelja neprihvatljivog ponašanja. Pokazalo se kako učitelji pri donošenju odluke o izricanju pedagoške mjere razmatraju sve okolnosti događaja i posljedice neprihvatljivog ponašanja. Dobiveni rezultati pružaju smjernice za buduća istraživanja u smjeru proširivanja uzorka na učitelje razredne nastave i srednjoškolske nastavnike, ispitivanja stavova o izricanju pedagoške mjere korištenjem neke druge skale stavova, uključivanjem većeg broja scenarija u kojima bi bila opisana različita neprihvatljiva ponašanja i variranje drugih karakteristika počinitelja neprihvatljivog ponašanja, ali i praktične implikacije za rad učitelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)