Naslov
Refleksivna znanost i revolucionarne prakse u znanstvenom mišljenju
(Reflexive Science and Revolutionary Practices in Scientific Thought)

Autori
Degač, Đurđica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Treći okrugli stol Odsjeka za filozofiju: “Filozofije revolucija i ideje novih svjetova”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.10.2017. - 28.10.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
refleksivna znanost ; revolucionarne prakse ; strogi program
(reflexive science ; revolutionary practices ; strong programme)

Sažetak
Izlaganje se temelji na dvije pretpostavke. Prva se odnosi na općepoznato mjesto kako se unutar znanstvenih teorija i činjenica isprepliću znanstveni, društveni i vrijednosni elementi. Prva je pretpostavka predmet spora različitih filozofskih pozicija, kao i pitanja do koje mjere društveni elementi utječu na znanost i na koje znanosti. Oslanjajući se na strogi program, posebice na Davida Bloora i Donalda Mackenzija, ispitat će se na koji način kognitivni interesi u znanosti mogu služiti partikularnim znanstvenim ciljevima imajući u vidu predikciju i kontrolu nad završnim rezultatom, za razliku od društvenih interesa. Za razliku od Mannheima, kod teoretičara vezanih uz strogi program i formalne znanosti podložne su kritici. Druga pretpostavka temelji se na tvrdnji kako su znanstvene revolucije i revolucije znanstvenog mišljenja konstrukcije proizašle iz ljudskog stvaralaštva. Znanstvene revolucije mogu uzrokovati višestruke preokrete. Oni se mogu odnositi na samo interno funkcioniranje rada i procesa u znanosti, organizaciju i podjelu poslova unutar znanosti te mogu imati utjecaja u sferi društva, ekonomije i politike te konačno u sferi ideja i utopijskih sadržaja. U znanosti, normativni i vrijednosni elementi mogu rezultirati progresivnim ili regresivnim ishodima po pitanju ljudske emancipacije, ili ublaženije iskazano, poboljšanja uvjeta života. U drugom dijelu izlaganja cilj je ispitati mogućnost kontrole nad mogućim smjerovima znanstvenog mišljenja i ishodima u znanosti te potrebu za time. Sociolog marksist Michael Burawoy ponudio je za sociologiju četverostruku namjenu, odnosno profesionalnu, kritičku, javnu i policy. Istovremeno, četverostruka namjena odgovara tipovima znanja i perspektivama spram znanosti. Burawoy je kritizirao marksističku tradiciju temeljenu na teorijskoj praksi ističući potrebu za angažiranosti. U analizi će naglasak biti na javnoj znanosti. Njegovo će se tumačenje poopćiti kao mogućnost za sve znanosti i ispitat će se mogućnost postojanja refleksivne znanosti, koja uzima u obzir i javnost. Na taj bi način u refleksivnoj znanosti postojala mogućnost reguliranja normativnosti i vrijednosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filozofija

POVEZANOST RADA