Pregled bibliografske jedinice broj: 1276597
Individualni, demografski i kontekstualni prediktori interkulturalne osjetljivosti
Individualni, demografski i kontekstualni prediktori interkulturalne osjetljivosti // Knjižica sažetaka "Suvremeni koncept domovine" u okviru 8. Dana Šime i Ante Starčevića / Vrcić-Mataija, Sanja ; Balenović, Katica (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2023. str. 47-48 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1276597 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Individualni, demografski i kontekstualni prediktori
interkulturalne osjetljivosti
(INDIVIDUAL, DEMOGRAPHIC AND CONTEXTUAL PREDICTORS OF
INTERCULTURAL SENSITIVITY)
Autori
Nikčević-Milković, Anela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjižica sažetaka "Suvremeni koncept domovine" u okviru 8. Dana Šime i Ante Starčevića
/ Vrcić-Mataija, Sanja ; Balenović, Katica - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2023, 47-48
ISBN
978-953-331-415-0
Skup
8. Dani Šime i Ante Starčevića
Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 26.05.2023. - 27.05.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
domoljublje, interkulturalne kompetencije, interkulturalna osjetljivost, sustavi okoline, učenici
(patriotism, intercultural competences, intercultural sensitivity, environmental systems, students)
Sažetak
Suvremeni koncept domoljublja podrazumijeva identifikaciju sa svojom zemljom i svojim narodom bez vrijeđanja ili omalovažavanja drugih naroda. Kroz sve okolinske sustave – mikrosustav, mezosustav, egzosustav, makrosustav i kronosustav, obuhvaćene Bronfenbrennerovom teorijom ekoloških sustava, a naročito kroz mikrosustav (kojeg obuhvaćaju obitelj, vrtić/škola, susjedstvo, vjerske zajednice, vršnjaci), nastoji se utjecati na razvoj interkulturalne osjetljivosti kod djece i adolescenata. Najviše se nastoji utjecati interkulturalnim obrazovanjem u kojem ključnu ulogu imaju interkulturalno osjetljivi nastavnici. Cilj je interkulturalnog obrazovanja osvještavanje pluralnog društva, povećanje svjesnosti učenika/studenata o vlastitoj kulturi, ali i prihvaćanje postojanja drugih, jednako vrijednih kultura i vrijednosnih sustava te učenje prihvaćanja drugih i drugačijih. Interkulturalne interakcije postaju dio svakodnevnog života u sve više globaliziranom svijetu kojem i naša država pripada. U radu će se prikazati pregled prediktora (pokazatelja) interkulturalne osjetljivosti koji su individualni (dob, spol, osobine ličnosti, akademski uspjeh, upoznatost s pojmom interkulturalnosti), demografski (mjesto življenja, urbanost prebivališta, prisutnost stranih studenata u lokalnoj zajednici, život s pripadnicima drugih kultura) i kontekstualni (vrsta studija, jednopredmetni/dvopredmetni studij, godina studija, socio-ekonomski status obitelji, stupanj obrazovanja roditelja, volonterski rad, učenje jezika, sudjelovanje u programima razmjene učenika/studenata) te rezultati istraživanja istih. Poznavanje ovih prediktora je u cilju razvoja adekvatnijeg interkulturalnog obrazovanja koje će biti sposobno razvijati interkulturalnu osjetljivost kod djece, učenika i studenata ostvarujući tako suvremeno poimanje domoljublja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Interdisciplinarne društvene znanosti