Naslov
Razvoj demokratskih institucija u Ateni
(Development of Democratic Institutions in Athens)

Autori
Miličević Capek, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
29.09

Godina
2017

Stranica
32

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
antička Atena ; demokracija ; političke institucije
(Ancient Athens ; Democracy ; Political institutions)

Sažetak
Pregled povijesti atenskog ustava je zapravo put od nastanka monarhije do razvoja demokracije. Prvo državno uređenje koje je antička Atena imala bilo je monarhijsko. Postojale su dinastije čiji su nasljedni kraljevi vladali. Vremenom kraljevska dužnost postaje izborna, a pojavom arhonta i polemarha gubi političku moć. Početkom 8. st. pr. Kr. monarhiju zamjenjuje vladavina aristokracije. Arhonat i areopaško vijeće su važne institucije tog razdoblja koje je obilježila borba među aristokratskim plemstvom. U Ateni nije bilo pisanih zakona do 621. g. pr. Kr. jer je do tada vladalo običajno pravo. Pisanje prvih zakona u Ateni koji nisu sačuvani u cijelosti, pripisuje se aristokratu Drakonu, a bili su na lošem glasu zbog navodno nemilosrdnih propisa. Tijekom 6. st. pr. Kr. reforme aristokrata Solona i vladavina tiranina Pizistrata su oslabile utjecaj aristokracije i tako otvorile prostor za veće institucionalne promjene u budućnosti. Među Solonovim reformama je bilo stvaranje novog vijeća uz postojanje starog areopaškog vijeća. Građani su se mogli žaliti na postupanje državnih službenika sudu, pa su bili zaštićeni od samovolje vladajućih, što prije nije bio slučaj. Tiranin Pizistrat nije ukidao Solonove propise, a njegova vladavina je imala pozitivnu ulogu u suzbijanju moći aristokrata. Klisten je čovjek čija je uloga u političkoj povijesti Atene nemjerljiva. Napravio je opsežnu reformu ustava koja se tiče upravljačkog, vojnog i pravosudnog sustava. Pripisuje mu se uvođenje ostracizma, postupka koji je trebao zaštiti ustav od ugroze tiranije. Sljedeće stoljeće je bilo doba procvata najveće antičke demokracije. Prvo je Efijalt dokrajčio posljednje tračke aristokratske moći koji izviru iz ovlasti areopaškog vijeća. Potom je njegov suradnik Periklo nastavio s radom zbog kojega se njegovo ime povezuje sa demokracijom i zlatnim dobom Atene. Razvijena je funkcionalna vladavina naroda, a tako se naziva jer su svi imovinski razredi imali svoj udio u političkom životu. Narodna skupština je najvažnija institucija ovog vremena. No, ipak u plodovima demokracije su mogli uživati samo punopravni građani. Atensko državno uređenje doživljava turbulencije krajem 5. st. pr. Kr., ali oligarhijska vlast se ne zadržava dugo te se ukida. Reformatori ustava antičke Atene ostat će zabilježeni u povijesti kao ljudi koji su postavili temelje političkog funkcioniranja zapadne civilizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA